Forum Klix.ba

bitanga_sa_otesa wrote:

VladaFBiH wrote:
pa ovo nije primjenjivo kod nas jer se voda pumpa a ne koristi gravitacija za što su namijenjeni ovakvi uređaji - izuzetak je Peračko vrelo u Vogošći gdje bi se ovo moglo primijeniti...

de reci da se zajebavas...cuj nije primjenjivo kakve veze ima sto se pumpa? pumpa se svakako u rezervoare,slobodnim padom ide do potrosaca...ali se ne proizvodi struja,ovako bi je proizvodili usput...

gdje to ide slobodnim padom voda do potrošaća u Sarajevu?

bitanga_sa_otesa wrote:

VladaFBiH wrote:
pa ovo nije primjenjivo kod nas jer se voda pumpa a ne koristi gravitacija za što su namijenjeni ovakvi uređaji - izuzetak je Peračko vrelo u Vogošći gdje bi se ovo moglo primijeniti...

de reci da se zajebavas...cuj nije primjenjivo kakve veze ima sto se pumpa? pumpa se svakako u rezervoare,slobodnim padom ide do potrosaca...ali se ne proizvodi struja,ovako bi je proizvodili usput...

I obarali pritisak, kojeg inace ima previse.....

bitanga_sa_otesa wrote:

VladaFBiH wrote:
pa ovo nije primjenjivo kod nas jer se voda pumpa a ne koristi gravitacija za što su namijenjeni ovakvi uređaji - izuzetak je Peračko vrelo u Vogošći gdje bi se ovo moglo primijeniti...

de reci da se zajebavas...cuj nije primjenjivo kakve veze ima sto se pumpa? pumpa se svakako u rezervoare,slobodnim padom ide do potrosaca...ali se ne proizvodi struja,ovako bi je proizvodili usput...

Jeste izvedivo, ali se mora izracunati/testirati da li ostane dovoljno pritiska za sve potrosace u vodovodnoj mrezi nakon sto se dio energije koju ima voda prilikom slobodnog pada pretvori u elektricnu.

VladaFBiH wrote:
gdje to ide slobodnim padom voda do potrošaća u Sarajevu?

iz rezervoara mojmilo,hrasno,soukbunar,kobilja glava...da ne nabrajam vise,guglaj ako te zanima...

mahalas505 wrote: Jeste izvedivo, ali se mora izracunati/testirati da li ostane dovoljno pritiska za sve potrosace u vodovodnoj mrezi nakon sto se dio energije koju ima voda prilikom slobodnog pada pretvori u elektricnu.

po kojoj teoriji opada pritisak? ne izlazi tu voda iz cijevi...nastavlja dalje...sve dok ne curi iz cijevi i dok je gura pritisak iz rezervoara nema pada pritiska u cijevi...pada li pritisak kod tebe na prikljucku zbog istog ovakvog propelera u mjernom uredjaju?

Svaka prepreka, koljeno, krivina, pomalo obara pritisak. Jedan generator ne bi bitno uticao, ali vise njih svakako bi.
Zakon odrzanja energije kaze da ne mozes dobiti energiju ni iz cega, pa ako si potrosio 1 kilovat da napumpas neku kolicinu vode na Mojmilo, dao si toj vodi potencijalnu energiju, ne mozes dobiti vise od kilovata od iste kolicine vode koja se vrati na pocetnu nadmorsku visinu, gdje onda ta voda vise nema tu energiju.

Ali zanimljivo je da je u pitanju gravitacija i zakon spojenih posuda, pa bi voda ipak morala doci do istog nivoa kao rezervoar Mojmilo. E sad bi neko ko bolje zna fiziku trebao to da elaborira.

ja sam mislio na jednu turbinu ,ali cak mislim ni da dvije ne bi uticale na isporuku vode potrosacima ,recimo da su potrosaci na 514 metara a rezervoar mojmilo recimo na 625 m cijev je hiljadarka (1m)ne znam tacan kapacitet m3 mojmila ,ali nije bas mali...

drugi profil wrote:Svaka prepreka, koljeno, krivina, pomalo obara pritisak. Jedan generator ne bi bitno uticao, ali vise njih svakako bi.
Zakon odrzanja energije kaze da ne mozes dobiti energiju ni iz cega, pa ako si potrosio 1 kilovat da napumpas neku kolicinu vode na Mojmilo, dao si toj vodi potencijalnu energiju, ne mozes dobiti vise od kilovata od iste kolicine vode koja se vrati na pocetnu nadmorsku visinu, gdje onda ta voda vise nema tu energiju.

Ali zanimljivo je da je u pitanju gravitacija i zakon spojenih posuda, pa bi voda ipak morala doci do istog nivoa kao rezervoar Mojmilo. E sad bi neko ko bolje zna fiziku trebao to da elaborira.

Kolika bi bila vrijednost protoka vode, kada dođe do istog nivoa kao rezervoar iz kojeg je krenula? A kolika brzina obrtanja turbine koja pokreće generator? I koliko bi električne energije mogao dobiti od generatora koji se obrće tom brzinom?

Zakon spojenih posuda je zakon hidrostatike. A od tečnosti u mirovanju baš i nemaš neke koristi za proizvodnju električne energije.

bitanga_sa_otesa wrote:ja sam mislio na jednu turbinu ,ali cak mislim ni da dvije ne bi uticale na isporuku vode potrosacima ,recimo da su potrosaci na 514 metara a rezervoar mojmilo recimo na 625 m cijev je hiljadarka (1m)ne znam tacan kapacitet m3 mojmila ,ali nije bas mali...

Mislim da si me sad bas zadeverao.
Ispada da je moguce vratiti utrosenu energiju (ili bar veci dio) za pumpanje, i za to iskoristiti energiju uzetu od gravitacije.
Jer ne vidim zasto se voda ne bi popela do istog nivoa odakle je pustena (Mojmilo) doduse sa nultim pritiskom na toj tacki, ali 50 metara ispod bi trebalo da bude 5 bara u cijevi.

Seawolf wrote:

drugi profil wrote:Svaka prepreka, koljeno, krivina, pomalo obara pritisak. Jedan generator ne bi bitno uticao, ali vise njih svakako bi.
Zakon odrzanja energije kaze da ne mozes dobiti energiju ni iz cega, pa ako si potrosio 1 kilovat da napumpas neku kolicinu vode na Mojmilo, dao si toj vodi potencijalnu energiju, ne mozes dobiti vise od kilovata od iste kolicine vode koja se vrati na pocetnu nadmorsku visinu, gdje onda ta voda vise nema tu energiju.

Ali zanimljivo je da je u pitanju gravitacija i zakon spojenih posuda, pa bi voda ipak morala doci do istog nivoa kao rezervoar Mojmilo. E sad bi neko ko bolje zna fiziku trebao to da elaborira.

Kolika bi bila vrijednost protoka vode, kada dođe do istog nivoa kao rezervoar iz kojeg je krenula? A kolika brzina obrtanja turbine koja pokreće generator? I koliko bi električne energije mogao dobiti od generatora koji se obrće tom brzinom?

Zakon spojenih posuda je zakon hidrostatike. A od tečnosti u mirovanju baš i nemaš neke koristi za proizvodnju električne energije.

Da i to je drugi apsekt. Nije rijeka, nego je zatvoren sistem.

bitanga_sa_otesa wrote:ja sam mislio na jednu turbinu ,ali cak mislim ni da dvije ne bi uticale na isporuku vode potrosacima ,recimo da su potrosaci na 514 metara a rezervoar mojmilo recimo na 625 m cijev je hiljadarka (1m)ne znam tacan kapacitet m3 mojmila ,ali nije bas mali...

I snaga koju bi proizvodila ta turbina i predavala generatoru elektične energije, bila bi jednaka proizvodu protoka vode i ... ?

tecnost u mirovanju je u rezervoaru,dotle se pumpa pumpama sa baceva,ali nije u mirovanju kad se spusta s brda u grad,do potrosaca ,tu ide slobodnim padom..znaci ne trosi se nista...cak mislim da jedna turbina na cijevi od baceva do rezervoara ne bi promijenila ama bas nista sto se tice pritiska ,a proizvodila bi struju

Seawolf wrote: I snaga koju bi proizvodila ta turbina i predavala generatoru elektične energije, bila bi jednaka proizvodu protoka vode i ... ?

treba naci tacne podatke ja sam lupio ofrlje

p.s.20.000 m3 je mojmilo

bitanga_sa_otesa wrote:

Seawolf wrote: I snaga koju bi proizvodila ta turbina i predavala generatoru elektične energije, bila bi jednaka proizvodu protoka vode i ... ?

treba naci tacne podatke ja sam lupio ofrlje

Nisam mislio na vrijednost, nego na fizičku veličinu čija se vrijednost množi sa vrijednošću protoka da se izračuna snaga.

Hajde ovako, jedno pitanje: Prilikom prolaska izduvnih gasova kroz turbinu (koja pogoni kompresor SUS motora), vrijednost pritiska tih izduvnih gasova:

a) raste,

b) ostaje ista,

c) opada.

Seawolf wrote: Hajde ovako, jedno pitanje: Prilikom prolaska izduvnih gasova kroz turbinu (koja pogoni kompresor SUS motora), vrijednost pritiska tih izduvnih gasova:

a) raste,

b) ostaje ista,

c) opada.

nisam mjerio nikad,ali da opada opadala bi i snaga motora,probaj smanjiti precnik cijevi auspuha na bilo kom autu pa ces vidjeti kako se odnosi na snagu.

Seawolf wrote:

bitanga_sa_otesa wrote:ja sam mislio na jednu turbinu ,ali cak mislim ni da dvije ne bi uticale na isporuku vode potrosacima ,recimo da su potrosaci na 514 metara a rezervoar mojmilo recimo na 625 m cijev je hiljadarka (1m)ne znam tacan kapacitet m3 mojmila ,ali nije bas mali...

I snaga koju bi proizvodila ta turbina i predavala generatoru elektične energije, bila bi jednaka proizvodu protoka vode i ... ?

Pada (tj. visinska razlika izmedju rezervoara i turbine mjereno u metrima), gravitacionog ubrzanja i ucinkovitosti turbine. Posljednja dva parametra su konstante.

kako to da u Fisu (Mis Irbina) ima vode čitav dan?

breuer wrote:kako to da u Fisu (Mis Irbina) ima vode čitav dan?

Ako mislis na kafić, oni kroneri sto se tu okupljaju vodu i ne piju :D

bitanga_sa_otesa wrote:

VladaFBiH wrote:
gdje to ide slobodnim padom voda do potrošaća u Sarajevu?

iz rezervoara mojmilo,hrasno,soukbunar,kobilja glava...da ne nabrajam vise,guglaj ako te zanima...

ok. a za šta služe onda pumpne stanice "Alipašin most" i "Centar" ako voda sama "ide"? Nije samo Sarajevo uz tramvajsku prugu već i po brdima...

VladaFBiH wrote:
ok. a za šta služe onda pumpne stanice "Alipašin most" i "Centar" ako voda sama "ide"? Nije samo Sarajevo uz tramvajsku prugu već i po brdima...

za punjenje rezervoara malo udaljenijih od baceva,recimo alipasin most sluzi za pumpanje do rezervoara soukbunar,a centar u rezervoar kobilju glavu..

bitanga_sa_otesa wrote:

VladaFBiH wrote:
ok. a za šta služe onda pumpne stanice "Alipašin most" i "Centar" ako voda sama "ide"? Nije samo Sarajevo uz tramvajsku prugu već i po brdima...

za punjenje rezervoara malo udaljenijih od baceva,recimo alipasin most sluzi za pumpanje do rezervoara soukbunar,a centar u rezervoar kobilju glavu..

ovo stoji kao zvanični podatak:

Vodosnabdijevanje Kantona Sarajevo je kombinacija gravitacionog (osam posto) i pumpnog sistema (92 posto). Voda se zahvata iz bunara, s gravitacionih kraških vrela i preko postrojenja za prečišćavanje vode otvorenih tokova. Sistem je baziran na principu prepumpavanja, koristeći rezervoare i pumpne stanice sa svom pratećom elektro i hidromehaničkom opremom u kojoj postoji 300 pumpnih agregata.

VladaFBiH wrote:
ovo stoji kao zvanični podatak:

Vodosnabdijevanje Kantona Sarajevo je kombinacija gravitacionog (osam posto) i pumpnog sistema (92 posto). Voda se zahvata iz bunara, s gravitacionih kraških vrela i preko postrojenja za prečišćavanje vode otvorenih tokova. Sistem je baziran na principu prepumpavanja, koristeći rezervoare i pumpne stanice sa svom pratećom elektro i hidromehaničkom opremom u kojoj postoji 300 pumpnih agregata.

ja ne radim u vodovodu,ali znam donekle kako funkcionise sistem,za precizne detalje nadji nekog ko je tamo zaposlen pa upitaj.

bitanga_sa_otesa wrote:

VladaFBiH wrote:
ovo stoji kao zvanični podatak:

Vodosnabdijevanje Kantona Sarajevo je kombinacija gravitacionog (osam posto) i pumpnog sistema (92 posto). Voda se zahvata iz bunara, s gravitacionih kraških vrela i preko postrojenja za prečišćavanje vode otvorenih tokova. Sistem je baziran na principu prepumpavanja, koristeći rezervoare i pumpne stanice sa svom pratećom elektro i hidromehaničkom opremom u kojoj postoji 300 pumpnih agregata.

ja ne radim u vodovodu,ali znam donekle kako funkcionise sistem,za precizne detalje nadji nekog ko je tamo zaposlen pa upitaj.

pazi, meni ta prića ima smisla ali Sa *ebe konfiguracija terena za ovakve stvari koje su i u Portland-u počele samo testno da se koriste (konkretno ovaj proizvod)...

btw. ni ja nemam nikakve veze sa vodovodom ali me interesuje kada će iste biti 24/7

Evo kredita.
https://www.klix.ba/vijesti/bih/skupsti ... /170426132
Neko će reći „ma samo nek' se uzima“ ali ovako bez plana u šta se tačno troši, užas. Sa pričom koja traje godinama za 70% gubitaka, moraš biti naivan ili imati interes da povjeruješ. Ali većina tamo i jeste da diže ruke, a ne pitanja.
Ko je gledao raspravu i čuo nepismenog Prevljaka mogao je vidjeti ko je vlast i kako to razmišlja.
Ljudi napravili metodologije vođenja projekata, a ovi kažu imaju redukcije, hajde kredit, pa će biti bolje. I neće poskupiti vodu dok ne prestanu redukcije.

hehe nisu dzabe redukcije vode Priprema za kredit...