Postavljam vrlo ozbiljno pitanje - šta se radilo deset godina sa revizijom tužbe ?!
08.02.2017. / 23:06h Intervjui - Zlatko Dizdarević za Vijesti.ba Postavljam vrlo ozbiljno pitanje - šta se radilo deset godina sa revizijom tužbe ?! Postavljam vrlo ozbiljno pitanje - šta se radilo deset godina sa revizijom tužbe ?! Zlatko Dizdarević / Vijesti.ba U proteklih deset godina BiH je imala minimalno dvije legalne i legitime prilike za reviziju tužbe protiv Srbije. Međutim, to se nije uradilo. Čekalo se deset godina i došli smo u situaciju da u narednih 10-ak ili 15-ak dana, kada ističe rok za reviziju tužbe, treba da pokrenemo mehanizam. Svakome ko iole išta zna o pravu i postupku pred Haškim tribunalom, jasno je da je to nemoguće, istakao je u razgovoru za Vijesti.ba dugogodišnji novinar, publicista i diplomata Zlatko Dizdarević.
VIJESTI.BA: Revizija tužbe BiH protiv Srbije aktuelna je tema u bh. javnosti. Prema Vašem mišljenju, treba li se ulaziti u taj proces?
DIZDAREVIĆ: Nije riječ o tome treba li ulaziti u taj proces ili ne, nego je riječ o tome šta su motivi da se to sada radi ovako kako se radi. Da su motivi bili normalni - pravosudni, politički, te moralni, deset godina je bilo vremena da se to uradi pošteno i kako treba. Poznato je da je i presudom Međunarodnog suda pravde 2007. godine bilo omogućeno da, ukoliko se nakon presude, dođe do podataka koji nisu bili poznati u vrijeme procesa, postoji mogućnost da se ti podaci upotrijebe za obnavljanje procesa.
VIJESTI.BA: Je li BiH u proteklih deset godina imala priliku za to?
DIZDAREVIĆ: Mi smo najmanje dva puta imali takvu situaciju. Jednom kada su otkriveni sakriveni i sklonjeni izvještaji visokog vojnog vijeća iz Beograda, u kojima je bilo dovoljno dokaza da je Srbija direktno umiješana u cijelu priču. Onog trenutka kada je to, nakon presude, postalo dostupno javnosti, čak su i novine objavile te dokumente, mi smo imali šest mjeseci mogućnosti da temeljem toga obnovimo presudu. Nismo to uradili.
Druga prilika bila je kada je general Momčilo Preišić na suđenju u Hagu priznao otvoreno da je Jugoslovenska armija logistički, vojno i na svaki drugi način pomagala Vojsci RS. To je takođe bio osnov da se u roku od šest mjeseci ponovo pokrene postupak. Mi to opet nismo uradili.
Dakle, dva puta smo imali legalnu i legitimu priliku i to se nije uradilo. Čekalo se deset godina i došli smo u situaciju da u narednih 10-ak ili 15-ak dana, kada ističe rok za reviziju tužbe, treba da pokrenemo mehanizam. Svakome ko iole išta zna o pravu i postupku pred Haškim tribunalom, jasno je da je to nemoguće.
Postavljam vrlo ozbiljno pitanje - šta se radilo deset godina? Zašto se ništa nije radilo deset godina da bi se sada podizala politička temperatura, koja je očigledno neophodna političkim liderima u SDA-u i ljudima oko njih, da bi se kazalo kako, eto, vode računa o moralnoj i ljudskoj odgovornosti u vezi sa nečim što ja intimno zaista mislim da je bio genocid, ali to nije urađeno kako treba. Prema tome, sumnjam u motive zbog kojih se ovo radi sada i ovako kako se radi.
VIJESTI.BA: Dugogodišni ste diplomata i novinar, izvještavali ste iz Haga... Na osnovu Vaših procjena, kako Međunarodni sud pravde može reagovati u slučaju da BiH pokrene reviziju tužbe?
DIZDAREVIĆ: Apsolutno sam siguran da revizija tužbe ne bi bila uvažena. Mi nemamo nikakav dokaz da postoje novi validni i do sada neupotrijebljeni razlozi odnosno elementi na osnovu kojih se tužba može obnoviti. Ne znamo, dakle, da ih ima, jer da ih ima, vjerovatno bi ih neko pomenuo. No, neću govoriti o tim tehničkim razlozima.
Druga stvar, prema mom mišljenju, mnogo je bitnija, a to je činjenica da je Hag, bez obzira na sve, politička institucija. Ta institucija je sastavni je dio geostrateških velikih poteza u Evropi i svijetu ili se o njima, u najmanju ruku, vodi računa. Mislim da je uvažavanje tužbe posljednja stvar koju bi sad Hag sebi dozvolio u situaciji kada svim silama gura Srbiju u EU, ne bi li je odvojio od Rusije. Prema tome, misliti da će Hag donijeti presudu koja će ga vratiti nazad i zakovati tamo odakle su se odmakli, u situaciji bez kapitalno novih validnih razloga, politički je apsolutno amaterski i naivno.
Ulaziti u reviziju tužbe uprkos ovakvoj situaciji i bez promišljanja svega što sam rekao, a što je notorna zanatska stvar u diplomatiji i politici, mislim da za to postoje samo dva odgovora - ili se radi o totalnom nezanju o tome kako funkcioniše svijet, EU i Haški tribunal ili je u pitanju igra koja je neophodna da bi se prikupili politički poeni na velikoj sceni.
VIJESTI.BA: Kažete da je Hag, bez obzira na sve, politička institucija. Svjedoci smo obnavljanja suđenja u predmetu “Stanišić-Simatović”, u predmetu "Šešelj" oslobađajuća je presuda, a Radovan Karadžić oslobođen je presude po tačkama za genocid u sedam bh. opština. Treba li imati u vidu i ovakve ishode kada govorimo o mogućoj reviziji tužbe?
DIZDAREVIĆ: Na neki način ste dali odgovor pominjući ove primjere. Jako je naivno vjerovati da smo mi nekome bitni na ovoj planeti. U svjetskoj politici postoji jedna logika, koje mi nećemo da budemo svjesni, a koja iz pozicije velikih zemalja kaže - tamo gdje se u zoni našeg interesa tuče više plemena, naš partner je najveći i najjači. Mi smo za njih plemena, a Srbija je za njih najveća i najjača. To je iz njihove perspektive i logično - ako im je najveći i najjači problem, onda oni imaju najveći problem. Ako im je najveći i najjači najmanji problem, onda im je taj problem mnogo manji.
Osim Slobodana Miloševića koji nije dočekao kraj, ne postoji nijedna presuda najznačajnijih lidera Srbije, koji su učestvovali u svmu onome što se proizvelo i u čemu su učestvovali. Jesu li u Hrvatskoj oslobođeni svi najznačajnije optuženi i najviše pozicionirani optuženi? Devedeset posto optužbi svelo se na jedne, druge i treće unutar BiH.
To je ono što ja grubo nazivam politikom. Tema je naravno vrlo složena i postoji mnoštvo nijansi. No, to je nešto što ozbiljna politika u našoj zemlji u svojim procjenama, sviđalo se to nama ili ne, mora uvažavati da ne bismo bili poraženi ili da bi se ozbiljnije i profesionalnije nosili sa ovakvim stvarima.
VIJESTI.BA: Dio političke i akademske zajednice smatra da je revizija tužbe potrebna, bez obzira na njen konačni ishod, prvenstveno zbog moralne odgovornosti i satisfakcije za žrtve.
DIZDAREVIĆ: Pomenuli ste pojam koji je ključan za razumijevanje cijele priče, zapravo za razumijevanje onoga što ja o tome mislim. Moral. Moral je kategorija koja ne postoji u političkim odnosima. Kada ćemo to shvatiti? Kompletan međunarodni poredak je posljednjih deset, dvadeset godina urušen zbog toga da bi se legalizovala sila kao osnovni elemenat u realizaciji interesa u svijetu. Sve što se danas u svijetu dešava zasnovano je na sili. A mi jedini i dalje guramo priču na temeljima morala, na osnovima pravde...
Intimno, nisam čovjek koji ne uvažava moral i humanizam, naprotiv, ali pokušavam da razmišljam kao neko ko bi bio u prilici u kojoj bi se bavio politikom i smatrao obaveznim da shvatimo gdje smo, u kojoj igri igramo, koliko smo mi nekome u svemu tome bitni. Određene zemlje iscrpljivale su se deset, petnaest godina kod ulaska u EU, od Hrvatske do nas, iživljavamo se na uknjižbi nekih kasarni, na nekim glupostima i slično, a recimo Bugarska i Rumunija kada je trebalo da uđu u EU, maltene, ušle su preko noći. To je bio interes onih koji su htjeli da ih uvuku u EU. To je tako, to je međunarodno-politička realnost.
Pročitao sam jutros tekst akademika Esada Durakovića, koji je divan i sve što je rekao stoji u ljudskom smislu, ali to ne igra u realnosti i politici. Jesmo li se mi onda upustili u priču koju treba da dobijemo na sudu u Hagu ili smo se upustili u dokazivanje da smo moralni i da je pravda nešto što treba da pobijedi? Neće pravda pobijediti na ovoj planeti u okolnostima u kojima imamo to što imamo, od Trampa preko svih ostalih na svijetu. Ko tu igra po sistemu morala?
VIJESTI.BA: Jedno je u ovom slučaju sigurno - revizija tužbe podigla je tenzije kako unutar BiH, tako i u regionu. Očekujete li dalju destabilizaciju političkih prilika?
DIZDAREVIĆ: Naravno da će doći do destabilizacije i naravno da će svako drugi ko iz ovoga izađe, uslovno rečeno, kao "pobjednik" kapitalizirati. Ne sumnjam takođe da je ovo posljednja kriza, svjedoci smo da stalno ulazimo iz krize u krizu, počev od referenduma, preko postrojavanja OS BiH u Banjaluci, do revizije tužbe... Stalno proizvodimo rat dvojice protiv jednog, pri čemu su nekada dva ova, a nekada su dva ona.
Ako se to radi da bi se dobijale političke bitke, moje suštinsko pitanje je kada ćemo doći u situaciju da povjerujemo da ćemo političku bitku u konkretnom slučaju između BiH i Srbije dobiti izgradnjom autoputa Sarajevo - Beograd, izgradnjom željeznice Beograd - Sarajevo, te pokretanjem raznih projekata? Kad ćemo početi vjerovati da ćemo time dobijati političke bitke, a ne proizvodnjom animoziteta, mržnje, sukoba? Nažalost, to se danas dešava i nažalost to nailazi na izuzetno plodno tlo u našim narodima ovakvim kakvi su.
VIJESTI.BA: Na tragu Vašeg pitanja upravo je ono što su na nedavnom sastanku dogovarali predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić i premijer Srbije Aleksandar Vučić.
DIZDAREVIĆ: Naravno. Svi smo bili više ili manje zadovoljni i atmosferom tog sastanka i najavljenim projektima, a pet dana nakon toga dolazi najava o reviziji tužbe. Čovjek zaista ima pravo, pa makar bio i bezobrazan i negativan i pesimista, da pomisli "Pa dobro, je li to neko namjerno radi nakon onoga što je prije pet dana dogovoreno?".
VIJESTI.BA: Je li to neko namjerno radi?
DIZDAREVIĆ: Ne znam, ali znam da se ovo ne može dobiti. Znam da se ne može pravno dobiti, ne može se politički dobiti, pa ako hoćete ni da se moralno ne može dobiti, zato što moral ne igra. Ako neko ko prima platu i ko je izabran da vodi politiku toliko ne zna o politici, onda imam pravo da razmišljam o svemu ostalom.
Razgovarala: Nevena Ćosić
(Vijesti.ba)
Očigledno je da istjerivanje stvari na čistac nikad nije ni bilo cilj. Najvažnije je održati bošnjački narod u stanju ponižene žrtve, koja ponižena i u strahu ponizno bira one koji je štite (čitaj SDA). Godine sabotaže postupka ne mogu dovesti do drugačijeg zaključka.
jeboga ti pa ne radi se o literarnom uratku pričanja doživljaja iz osnovne jal seminarskom s fakulteta 
da se ne talasa, da se ne bi okretala voda na dodikov i vucicev mlin 
