Bosanski putevi (magistralni, lokalni, regionalni) - all about

[So What!]

[So What!]

Javno otvaranje ponuda za tri lota

Javno otvaranje ponuda za Projekat rekonstrukcije crnih tačaka M-4.2 Mala Lisa, M-17 Mostar jug, M-17 i M-6 Čapljina, M-17 Tarčin-Konjic, izgradnje trake za spora vozila M-5 “Lanište” i sanacije mosta preko rijeke Bregave M-17 Tasovčići



U okviru Projekta modernizacije cestovnog sektora u Federaciji BiH, JP Ceste Federacije BiH je danas u 12.00 organiziralo javno otvaranje ponuda za:

Lot 1.

- Rekonstrukcija crne tačke "Mala Lisa", M-4.2 Skokovi – Srbljani, km 11+230
- Izgradnja trake za spora vozila „Prevoj Lanište“ M-5 Bos. Petrovac - Ključ

Lot 2.

- Sanacija mosta preko rijeke Bregave u Tasovčićima M-17
- Rekonstrukcija crne tačke M-17 Tarčin – Konjic, km 16+800 - km 17+600
- Rekonstrukcija crne tačke „Mostar jug“ M-17, km 1+640
- Rekonstrukcija crne tačke „Kružni tok“ M-6 i M-17

Lot 3.

- Rekonstrukcija kolovozne konstrukcije i izgradnja kružnog toka "Vitkovići" M-20.

Ukupno šest (6) ponuda je dostavljeno od strane sljedećih kopmanija:

Lot 1:

- JV D.O.O. KOV – GRAD Bužim i PUTOVI Grude d.o.o, Bosna i Hercegovina,
- EURO-ASFALT d.o.o. Sarajevo, Bosna i Hercegovina.

Lot 2:

- HP INVESTING d.o.o. Mostar, Bosna i Hercegovina,
- JV HERING d.d. Široki Brijeg i KTM – BRINA d.o.o. Posušje, Bosna i Hercegovina,
- STRABAG d.o.o. Sarajevo, Bosna i Hercegovina.

Lot 3:

- STRABAG d.o.o. Sarajevo, Bosna i Hercegovina,
- GP „PUT“ a.d. Istočno Sarajevo, Bosna i Hercegovina,
- EURO-ASFALT d.o.o. Sarajevo, Bosna i Hercegovina.

Komisija za evaluaciju će pristupiti pregledu i evaluaciji svih pristiglih ponuda gdje će kriteriji evaluacije biti najniža cijena i tehnička kompatibilnost ponude.

Projekat je zajednički finansiran iz kreditnih sredstava Svjetske Banke (IBRD) i Evropske investicijske banke (EIB).

JP Ceste FBiH

[So What!]

Otvorena nova dionica Istočnog tranzita i novoizgrađeni kružni tok u Banjoj Luci

Novoizgrađenu dionicu Istočnog tranzita, na čiju se gradnju čekalo duže od 30 godina, danas su zvanično pustili u funkciju gradonačelnik Igor Radojičić, premijerka Republike Srpske Željka Cvijanović i direktor preduzeća „Putevi RS“ Nenad Nešić.

"Prije 32 godine zaustavljen je Istočni tranzit zamišljen kao obilaznica oko Banje Luke, koji je zajedno sa zapadnim tranzitom trebalo da čini prsten. Danas ovo više nije obilaznica, nego gradska arterija i danas dobijamo jedan novi bulevar u gradu", kazao je gradonačelnik Radojičić.

On je naglasio da je, uz novu dionicu Istočnog tranzita, puštena u saobraćaj i kružna raskrsnica na Rebrovcu, a počinje i gradnja novog mosta na mjestu Zelenog mosta.

"Ova tri kapitalna projekta će potpuno saobraćajno otvoriti ovaj dio Banje Luke i našim građanima na ovom području omogućiti da brže stignu na svoja odredišta. Dakle, ovo su veliki poslovi za Starčevicu i Obilićevo i cijeli istočni dio grada, ali i za one koji u tranzitu prolaze kroz Rebrovac i sve građane Banje Luke", istakao je Radojičić.

Uz ove, on je najavio i četvrti krupan projekat – spajanje spoja Istočnog tranzita sa novim Zelenim mostom.

"Priveli smo kraju sve imovinsko-pravne poslove i pred nama je raspisivanje tendera i izbor izvođača. Tako da će ovaj dio grada tokom godine imati završena ili u toku četiri velika projekta, čija vrijednost ide preko pet miliona KM", naglasio je prvi čovjek Banje Luke.

Radojičić je najavio i druge značajne projekte za stanovnike najvećeg grada Republike.

"Zajedno sa Vladom RS i preduzećem Putevi RS nastavljamo da radimo nove saobraćajnice. Izgradićemo novi kružni tok na Laušu, dva na Aleji Svetog Save, novu modernu saobraćajnicu u Ulici Kralja Aleksandra Karađorđevića. Već radimo u Česmi u Petra Velikog i u Priječanima, a radićemo i u Šargovcu i očekujemo radove na putu Čokori-Saračica. Do kraja godine uradićemo još tridesetak kilometara lokalnih i gradskih i raznih vrsta saobrćajnica u gradu, a sve zato jer je to potrebno građanima Banje Luke", kazao je Radojičić.

I oko 35 kilometara novih vodovoda u planu je za ovu godinu, i to na cijelom području Banje Luke, kako je rekao gradonačelnik – od Manjače i Kadine vode preko Goleša i Peravana pa sve do potkozarskih sela.

"Konačno će poteći voda sa Crnog vrela, o kojem se govori više od jedne decenije, i to ne samo u Fabrici vode koju završavamo nego i u nekoliko okolnih sela", rekao je Radojičić, istakvši da se vodi računa i o drugim potrebama stanovnika, poput nadogradnje Osnovne škole „Branko Radičević“, za koju je Grad izado građevinsku dozvolu, a resorno ministarstvo privodi kraju tender za izbor izvođača za ovaj posao.



"I ovo je bila velika potreba mještana Stračevice jer je ovo danas najveće naselje u našem gradu, raste broj djece i proširenjem škole umanjićemo problem nedostatka učioničkog prostora u ovoj školi ", naveo je Radojičić i dodao da će još 19 osnovnih i srednjih škola na području Banje Luke imati manje ili veće radove.

On je zahvalio Vladi RS i preduzeću Putevi RS na pruženoj podršci u realizaciji ovih projekata.

Premijerka RS Željka Cvijanović istakla je da je u Banju Luku u protekle dvije godine uloženo više nego što je to bilo u prtehodnih nekoliko godina.

"Prvo, to znači da smo kao Republika izašli iz problema u kojima smo bili, i da smo finansijski stabilni i da možemo da se posvetimo interesima svih onih koje rade na trenu, a to jeste i Gradska uprava koja pokušava da identifikuje projekte, a isto tako zna da ih predloži Vladi RS. Druga važna stvar jeste, da svaki put kada imate dobar projekat mora da nađete izvore finanasiranja, a Vlada je obezbijedila plasiranje preko 120 miliona KM širom RS", kazala je predsjednica Vlade RS.

Ona je istakla dobru saradnju sa banjalučkom administracijom.

"Veliko je zadovoljstvo kada imamo završene ovakave infrastrukturne projekte, ali isto tako ne smijemo izgubiti iz vida i druge potrebe građana uključujući škole, vodovode za šta smo takođe obezbijedili podršku iz budžeta RS. Sada znamo koliko smo sposobni da rješavamo velike projekte koji su se čekali godinama, od Kliničkog centra pa do ove saobraćajnice", zaključila je premijerka RS.

Direktor preduzeća „Putevi RS“ Nenad Nešić rekao je da preduzeće Putevi RS zajedno sa Vladom RS i Gradom učestvuje u realizaciji velikog broja projekata u Banjoj Luci, poput ova dva upravo završena.

Kako je naveo, nova dionica Istočnog tranzita dužine 440 metara, vrijedna je 805.000 KM, a kružna raskrsnica na Rebrovcu 541.000 KM. Radove su finansirali „Putevi RS“, dok je Grad obezbjedio svu potrebnu dokumentaciju i riješio imovinsko pravne odnose.

Nešić je naglasio da će tokom godine zajedno sa Gradom, biti urađen i kružni tok na Laušu i kod budućeg tržnog centra Delta planet.

Prije svečanog otvaranja Istočnog tranzita, gradonačelnik Radojičić, premijerka Cvijanović i druge visoke zvanice, obišli su novoizgrađenu kružnu raskrsnicu na Rebrovcu, koja je od juče u funkciji.

Akta

[So What!]

Tri banke kreditiraju izgradnju regionalnih cesta u Tuzlanskom kantonu - Potpisani ugovori vrijedni 19 mil KM

U Direkciji za regionalne ceste Tuzlanskog kantona u ponedjeljak, 18. juna, su potpisani ugovori s tri komercijalne banke o povoljnim kreditnim linijama u ukupnom iznosu većem od 19 mil KM, kojima će biti finansiran nastavak rekonstrukcije i gradnje regionalnih cesta u ovom kantonu.
Direktor Direkcije za regionalne ceste TK Agan Delibajrić je izjavio da su ugovori potpisani s UniCredit bankom za kreditno zaduženje od 11,53 mil KM, sa Intesa San Paolo bankom za zaduženje od 4,78 mil KM i s Union bankom za 2,8 mil KM kreditnog zaduženja.

Ugovorena kamatna stopa je 3,3%, otplata devet godina, a grace period godina.

Leon Begić iz Uprave Union banke je kazao da su infrastrukturni projekti uvijek najbolji za razvoj, kao i da domaće banke mogu podržati ovakve, pa i veće investicije.

Da bi radovi počeli, treba sačekati saglasnost Vlade i Skupštine Tuzlanskog kantona na plan utroška novca na regionalnim cestama, što bi moglo biti okončano u naredne dvije sedmice, kako predviđaju u direkciji.

Iz Vlade TK napominju da su ovogodišnja ulaganja u infrastrukturu, uključujući i ovaj kreditni aranžman, veća od 26 mil KM.

eKapija

[So What!]

Zbog žalbe obustavljen tender za izgradnju tunela Hranjen koji će povezati Sarajevo i Goražde

Obustavljen je tender za odabir izvođača radova na budućem tunelu Hranjen između Sarajeva i Goražda, a koji su Autoceste FBiH raspisale u aprilu.
Kako je potvrđeno za Klix.ba, riječ je o stadnardnoj proceduri u slučajevima kada se jedna od učesnica tendera požali na tok procesa. Tender nije poništen te se čeka mišljenje Ureda za žalbe po pitanju žalbe neimenovane kompanije.

Riječ je o tunelu koji će ležati na novoj trasi moderne ceste između glavnog grada BiH i Goražda. Putovanje između dva grada trebalo bi trajati svega 50 minuta, a najveća zasluga išla bi upravo tunelu Hranjen kojim će se zaobići planinski prevoji.

Tunel će biti dugačak šest kilometara i nalazit će se ispod planinskog masiva Hranjen. Cijela nova dionica Goražde-Hranjen-Hrenovica na kojoj se tunel i nalazi dugačka je 13,7 kilometara i ovaj projekt podrazumijeva skraćivanje aktuelnih putnih pravaca prema Goraždu za blizu 40 kilometara.

Tunel će imati glavnu cijev za dvosmjerni saobraćaj i jednu servisnu cijev, a radovi obuhvataju prilaz portalima, izradu privremenih portala i probijanje (podzemni iskop) glavne i servisne cijevi s izradom primarne podgrade.

Rok za završetak radova je 36 mjeseci, a procijenjena vrijednost prve faze izgradnje je 70.000.000 konvertibilnih maraka.

Klix

[So What!]

Počinje gradnja mostarske zaobilaznice, treće trake iz Š. Brijega prema Posušju

Prometnica Neum-Stolac, rekonstrukcija pet mostova, obnavljanje raznih dionica i crnih točaka na cestama samo su neki od projekata obuhvaćeni programom modernizacije prometnica FBiH koji su u tijeku ili se početak radova očekuje uskoro.

180 milijuna eura

Prema riječima Ljube Pravdića, direktora JP Ceste FiH, program modernizacije prometnica financira se iz međunarodnih kreditnih institucija preko kojih je osigurano 180 milijuna eura. Pravdić ističe kako je prioritet ovog programa i JP Ceste FBiH trenutačno rekonstrukcija te obnova postojećih objekata, odnosno produžavanje životnog vijeka postojećim prometnicama, mostovima... te izgradnja novih.

"Spomenuti program modernizacije obuhvata i nove projekte izgradnje, kao Neum - Stolac, i izgradnju obilaznica oko gradova i općina, kao i izgradnju trećih trakova", objašnjava Pravdić.

Doda je kako je među prioritetima svakako izgradnja trakova za spora vozila te se uskoro može očekivati početak radova na gradnji takvoga traka na cesti Široki Brijeg-Posušje. Naglašava kako je tu najveći problem izvlaštenje zemljišta te da će početak radova ovisiti o tome.

"Sve ovisi o izvlaštenju zemljišta. Mi imamo sve spremno, ako steknemo uvjete da završimo izvlašte­nje zemljišta, tijekom ove godine ćemo već investirati u gradnju tra­ka za spora vozila na dionici Široki Brijeg - Posušje. Naglašavam kako je naša želja čim prije investirati, međutim, kao što sam već rekao, sve ovisi o eksproprijaciji zemlji­šta", kaže Pravdić.

Treća faza tog projekta je izgradnja obilaznica oko gradova i općina. Kako navo­de iz JP Ceste FBiH, planirana je izgradnja obilaznica oko Gruda, Livna, Kiseljaka, Mostara... Medu prvima će biti izgrađena upravo obilaznica oko Mostara. Naime, za dionicu Međine - Miljkovići će JP Ceste FBiH uskoro objaviti natje­čaj.

"Imamo osigurana sredstva za daljnju izgradnju te dionice, odno­sno spuštanje prema magistralnoj cesti M17. Imamo i procjenu uku­pne južne obilaznice, što iznosi 18,5 milijuna eura ", navodi Pravdić te dodaje kako će JP Ceste FBiH odnosno Vlada FBiH i resorno ministarstvo u idućem razdoblju investirati u dio radova, gdje će biti izgradnja velikog tunela.

Mostarska obilaznica

Podsjetimo, prva dionica južne mostarske obilaznice Dl dužine je oko 2,2 km, uključujući podvo­žnjak Varda (30 m) i vijadukt Marijanovića Draga (200 m). Druga dionica (D2) duga je 3,1 km, uključujući tunele Novi (900 m), pokriveni tunel Privorac (180 m) i vijadukt Rodoč (168 m). Treća di­onica (D3) dužine je 2,9 km.

U tu dionicu ubrajaju se podvožnjaci Bulevar (95 m) i Aluminij (31 m), most Avijatičarski 2 (133 m) te nadvožnjak M17 (150 m), kao i nadvožnjak iznad željezničke pru­ge dužine 30 m. Na poddionici D3 nalaze se čvor Mostar na križanju s Bulevarom i čvor M17 na križa­nju s cestom M17.

Na tom potezu predviđena je izgradnja četve- rotračne ceste koja će riješiti gu­žve na ulazu u Mostar. Iz JP Ceste FBiH ne isključuju ni mogućnost gradnje obilaznica oko Ljubuškog i Čitluka.

"U Ljubuškom smo mi radili projektnu dokumentaciju, ali trebamo dodatna sredstva da to uključimo. Naime, čim kredit bude u potpunosti operativan, planiramo pokrenuti proceduru za povećanje kredita i tada ćemo moći i to obuhvatiti", kaže Pravdić.

Kada je pak riječ o obilaznici oko Čitluka, ona nije išla u ovoj fazi, ali nije isključeno da neće ići u nekom drugom razdoblju.

Inače, projekt modernizacije prometnica u FBiH traje 4 godine, međutim, zbog odgađanja usvajanja seta za­kona o trošarina, što je bio uvjet stranih investitora, njegova reali­zacija je usporena.

Akta

[So What!]

Zavidovići dobivaju kružni tok, vrijednost projekta 262.000 KM

Direktor Direkcije za ceste Zeničko-dobojskog kantona Refik Zeković i direktor preduzeća "Hajdić" iz Maglaja potpisali su Ugovor o izvođenju radova na izgradnju kružnog toka na raskrsnici puteva prema Olovu, Maglaju i Žepču kod mosta Krivaja u Zavidovićima vrijednosti 262.000 KM.

Potpisivanju Ugovora prisustvovali su i premijer Zeničko-dobojskog kantona Miralem Galijašević, ministar za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoliša Fahrudin Brkić te načelnik Zavidovića Hašim Mujanović.

Izgradnja kružnog toga u Zavidovićima trebao bi riješiti problem čestih saobraćajnih gužvi na ovoj raskrsnici u centru grada, a ministar Brkić je kazao da će ovim objektom biti ubrzano odvijanje saobraćaja.



"U Zenici smo vidjeli da su se kružni tokovi pokazali kao objekti koji ubrzavaju saobraćaj, tako da ćemo nastaviti graditi kružne tokove gdje god je to moguće", kazao je Brkić.

Mujanović se zahvalio resornom ministarstvu na prepoznavanju problema vezanog za odvijanje saobraćaja na ovom putnom pravcu.

Rok za izvođenje radova je 60 dana.

Programom utroška namjenskih sredstava za ceste Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoliša za 2018. godinu planirani su projekti izgradnje cestovne infrastrukture u iznosu od 13 miliona KM.

Najveći je projekt izgradnje mosta preko rijeke Usore u Tešnju vrijedan 1,4 miliona KM, od čega je Vlada ZDK izdvojila 1,2 miliona a Općina Tešanj preostalih 200.000 KM.

Klix

[escobar__]

Nevjerovatno mi je da još uvijek nije počela rekonstrukcija bijedne magistralne ceste Tuzla-Sarajevo koja je na nekim mjestima u očajnom stanju. Je li to uopšte nije u planu za ovu godinu?

Sramota jbt, cesta kojom su povezana dva najveća grada u administrativnoj jedinici i prvi i treći u državi da izgleda onako.

[So What!]

Nevjerovatno mi je da još uvijek nije počela rekonstrukcija bijedne magistralne ceste Tuzla-Sarajevo koja je na nekim mjestima u očajnom stanju. Je li to uopšte nije u planu za ovu godinu?

Sramota jbt, cesta kojom su povezana dva najveća grada u administrativnoj jedinici i prvi i treći u državi da izgleda onako.

Ta cesta je dio magistralnog pravca M-18, tako da se sve vijesti vezane za M-18 su ustvari o cesti između Tuzle i Sarajeva.

[escobar__]

Jedino aktivno radilište na M-18 je na Karauli gdje se radi nastavak nove dionice. Bukvalno nigdje drugdje nisam vidio mašine, a potrebe ima itekako i to posebno na dijelu od Tuzle do Kladnja. Sramota.

[Nadzorna_ploca]

https://www.klix.ba/vijesti/bih/gradjan ... /180709118

Sta kaze probijanje tunela ispod naselja Krojcica.
Majku vam jebem u picku nehljebarsku pokvarenu.

[Maraschino]

https://www.klix.ba/vijesti/bih/gradjan ... /180709118

Sta kaze probijanje tunela ispod naselja Krojcica.
Majku vam jebem u picku nehljebarsku pokvarenu.

Ode asfalt na onaj makadam prema Lovackom domu na staroj Majevici.
Izgleda nekome je to prioritet radi vikendice.

[So What!]

https://www.klix.ba/vijesti/bih/gradjan ... /180709118

Sta kaze probijanje tunela ispod naselja Krojcica.
Majku vam jebem u picku nehljebarsku pokvarenu.

Ovom se totalno pogrešno pristupilo, jer Direkcija teško da je sama mogla iznijeti ovakav projekat.

Na drugoj strani, o kompetentnosti kadrova u ovoj direkciji govori i činjenica da ljudi hoće da prave 2x2 cestu do aerodroma, a on to naziva brzom cestom, što očigledno znači da ne zna ni šta brza cesta znači.

Ako je svaka iole šira cesta, brza cesta, to znači da ovaj nije imao pojma ni šta oni planiraju, nisu nikada javno predstavili projekat, nacrte, rendere i slično, a na kraju navode preglup razlog za obustavljanje svega.

Ipak ovo će se realizovati nekada, samo moraju učestovati i entitetske vlasti.

Gotovo je nevjerovanto koliko Tuzla ima užasne ceste zbog loše koordinacije lokalnih, kantonalnih i entitetskih vlasti. Ceste FBiH su do sada skoro sve projekte besprijekorno izvele osim Zapadnog prilaza koji je užasno ispresijecan zbog probleme oko eksproprijacije.

Livno je dobilo 2x2 obilaznicu bez problema, a lokalne vlasti oko Tuzle ne mogu riješiti eksproprijaciju i ulaz u grad pretvaraju u ruglo. Asfalt na gradskim saobraćajnicama je užasan, putevi prema okolnim manjim mjestima su čak i makadamski.

U Tuzli po običaju svi krive SDA i Sarajevo sa pristupom "nismo mi krivi". A evo ja iz Tešnja u Ze-Do kantona, sa istim političkim položajem kao Tuzlanski kanton i još manje stanovnika od istog, od kantonalne direkcije dobijamo uredne saobraćajnice, a sa Cestama FBiH smo postigli neke dogovore, pa ćemo vidjeti kada će si i to realizovati.

Uglavnom u Ze-Do-u se ponešto i radi na kantonalnom i lokalnom nivou, a Tuzli jako malo i to većinom na entitetskom nivou, ali i dalje je Sarajevo krivo jer je to tako.

[drug_profi]

Tuzli i Zenici je Sarajevo za sve oduvijek krivo. Možda za ponešto i jeste, ali baš za sve...

[So What!]

Građanima obećana moderna cesta Tuzla - Dubrave, a sada se ne zna da li će se graditi

Iako je najavljeno da će u 2018. godini Tuzlanski kanton (TK) postati veliko gradilište u oblasti putne infrastrukture, realizacija projekata još uvijek nije počela.
Na pompezno najavljivanu izgradnju moderne brze ceste koja će spajati Tuzlu s Međunarodnim aerodromom koji se nalazi na Dubravama vozači još uvijek čekaju, a da li će im obećanje koje je dato iz Direkcije regionalnih cesta TK koncem prošle godine biti ispunjeno odlučit će Skupština TK.

Na području naselja Dubrave u kojem se nalazi tuzlanski aerodrom ranije su izgrađena dva kružna toka koji vozačima prema Živinicama, Kalesiji i Tuzli osiguravaju bezbjedniju vožnju, odnosno sigurniji izlazak na magistralni put.

Novac obezbjeđen, radovi nisu počeli

Projekt izgradnje moderne brze ceste koji će Tuzlu spajati s Međunarodnim aerodomom na Dubravama trebao se finansirati iz kredita Razvojne banke Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) koji bi u iznosu od 20 miliona KM bio dodijeljen Direkciji regionalnih cesta TK, međutim, kako saznajemo, zbog nepovoljih uslova kreditnog aranžmana, Vlada TK odustala je od ovakvog modela finansiranja.

Ovo je za Klix.ba potvrdio ministar trgovine, turizma i saobraćaja TK Mirsad Gluhić, koji nam je rekao da je Kantonalna vlada Direkciji regionalnih cesta TK dala saglasnost da se zaduži kod komercijalnih banaka u iznosu od 20 miliona KM.

"Na osnovu projektne dokumentacije koju je direkcija imala, dosad smo povukli 19.100.000 KM i sredstva od komercijalnih banaka već su operativna. Ostao nam je još jedan lot od 900.000 KM i mislim da je i njegova realizaija pri kraju. Vlada TK je donijela odluku i dala saglasnost o utrošku sredstava koji sada idu na odobravanje Skupštini TK", rekao nam je Gluhić.

Kada je riječ o već spomenutoj modernoj brzoj cesti koja je iz Direkcije regionalnih cesta TK ranije najavljena kao jedan od najznačajnijih projekata, ministar Gluhić ističe da bi radovi mogli početi do kraja ovog mjeseca.

Još ništa od probijanja tunela, moderne ceste...

Dok ministar Gluhić navodi da bi radovi mogli početi do kraja ovog mjeseca, direktor Direkcije regionalnih cesta TK Agan Delibajrić u razgovoru za Klix.ba kaže da se još uvijek ne može govoriti u šta će kreditna sredstva konkretno biti utrošena.

"Na raspolaganju imamo 19.100.000 KM kreditnih sredstava i oko šest miliona maraka redovnih investicija. Da bi pričali o utrošku kredita moramo sačekati zvaničnu odluku Skupštine TK nakon koje ću pročitati gdje će sve biti utrošena sredstva, jer sve ovo sada je 'nabadanje'", rekao nam je Delibajrić koji je novembru prošle godine u zvaničnoj izjavi za naš portal za 2018. najavio izgradnju savremene brze ceste koja će voditi do aerodroma, a bit će finansirana iz kredita.

Iz ove direkcije ranije je najavljena i izgradnja kružnog toka u Gračanici, probijanje tunela ispod naselja Krojčica, koji bi vodio prema Tuzli, uklanjanje makadamskog zastora na Majevici i povezivanja općine Čelić i Brčko distrikta s TK.

"Mi se u konačnici naprije želimo riješiti makadamskih puteva, a onda krenuti u modernizaciju putne infrastrukture", dodao je Delibajrić.

Većim investicijama regionalne ceste u TK nisu obuhvaćene od predratne 1991. godine, zbog čega su stručnjaci stanje ocijenili nezadovoljnim.

Većina njih također ne zadovoljava ni osnovne kriterije propisane za regionalne ceste u pogledu širine cesta, tipa cestovne konstrukcije, vozno-dinamičnih karakteristika, saobraćajne signalizacije, objekata i slično.

Loša cestovna povezanost Međunarodnog aerodroma Tuzla sa većim gradovima u našoj zemlji jedan je od problema s kojima se susreće ova zračna luka u ekspanziji.

Kada će građani tuzlanske regije, ali i ostali korisnici usluga ovog aerodroma osjetiti benefite koje nude moderne brze ceste trebalo bi se znati nakon sjednice Skupštine TK.

Klix

[So What!]

Tuzli i Zenici je Sarajevo za sve oduvijek krivo. Možda za ponešto i jeste, ali baš za sve...

A opet Zenica je živ dokaz koliko su lokalne vlasti u BiH ustvari nezavisne i mogu same sebi pomoći, samo ako žele ...

Grad Zenica se zadužio 10 miliona dolara i postavio standarde gradskog saobraćaja u čitavoj zemlji, a pored toga su dokazali da se veliki projekti ne moraju nužno izvoditi u saradnji sa vlastima u Sarajevu.

Tuzla ima taj čuveni mentalitet da kao regionalna prijestolnica još u prijašnjem sistemu dobiva sve na gotovo, a po novom je jebiga, koliko sebi priskrbiš toliko i dobivaš i odatle ta averzija prema Sarajevu.

Dokaz tome je činjenice da su oni Banovićki međedi uspjeli zavladati svime u tom kantonu, a pomalo preuzimaju poluge i u gradu, osnovaše sebi i stranku, jer čak ni SDA ih nije mogao iskontrolisati.

Zašto im je sve to pošlo za rukom, pa dok je Tuzla čekala, oni nisu i priskrbili su sebi na ovaj ili onaj način ovo što imaju. Polahko im se štima termoelektrana, brza cesta Žepče - Tuzla preko njihove teritorije, a spominje se i spajanja željezničkih krakova između Vareša i Banovića.

[So What!]

Zaobilaznica oko Brčkog biće gotova u maju 2019.

Direktor preduzeća Putevi iz Brčkog Miroslav Miškić rekao je da je do sada završeno 70% radova na zaobilaznici oko Brčkog.

Prema njegovim očekivanjima, ova saobraćajnica bi trebalo da bude završena do 15. maja, a ne 9. januara 2019. godine, pošto je glavni izvođač, u sporu pred međunarodnim medijatorima, zbog propusta lokalne administracije u pogledu ažurnosti, kada su određene dozvole u pitanju, za okončanje posla dobio još 326 radnih dana, prenosi RTV Hit.

Kako je naveo Miškić, spašeno je 7 mil KM koje je španski Rubau tražio kao glavni izvođač.

eKapija

[So What!]

Saglasnost za sporazum o izgradnji dva kružna toka u Doboju

Skupština grada Doboja dala je danas saglasnost na potpisivanje sporazuma o regulisanju međusobnih odnosa na izgradnji dva kružna toka u iznosu od oko 800.000 KM, između ove lokalne zajednice i Javnog preduzeća "Putevi Republike Srpske".

Odbornici su zadužili gradonačelnika grada Doboja da pristupi realizaciji sporazuma i obezbijedi iz budžeta grada sredstva u iznosima predviđenim predračunom i projektnom dokumentacijom.

Prema Sporazumu, potpisanom 29. juna, "Putevi Srpske" će finansirati troškove izgradnje kružne raskrsnice na ukrštanju magistralnih puteva Doboj-Šamac i Doboj-Tuzla u iznosu od 500.000 KM, dok će grad Doboj snositi troškove za raskrsnicu na ukrštanju magistralnog puta sa Ulicom kralja Aleksandra od 300.000 KM.

Odbornici su na današnjoj sjednici Skupštine grada usvojili regulacioni plan "Opšta bolnica" Doboj, radi planiranja izgradnje nove bolnice u ovom gradu.

Odluku o pristupanju izradi regulacionog plana "Opšta bolnica" Doboj donijela je Skupština grada 28. novembra 2013. godine, a po zahtjevu Javne zdravstvene ustanove Bolnica "Sveti apostol Luka".

Odbornici su dali saglasnost na pokretanje likvidacionog postupka nad Javnom zdravstvenom ustanovom apoteka "Jovan Jovanović Zmaj" Doboj.

Od 27 prisutnih odbornika, odluku je podržalo njih 25, dok su dva odbornika SP bila uzdržana.

Na današnjoj sjednici razmatraju se 33 tačke dnevnog reda.

Akta

[So What!]

Novalić: Izgradnja tunela Hranjen započet će u ovoj godini

Izgradnja tunela Hranjen kao dijela buduće dionice Goražde - Sarajevo uopšte nije upitna i ona će započeti u ovoj godini - navodi premijer Federacije BIH Fadil Novalić.

Prilikom boravka u Goraždu ponovio je da je novac obezbjeđen i da samoj izgradnji predstoji okončanje neophodnih procedura.

Po riječima Novalića, putna komunikacija Goražde – Sarajevo je strateško opredjeljenje Vlade FBIH kao i oba doma federalnog parlamenta što je potvrđeno i u ovogodišnjem budžetu koji je, kao i njegovo izvršenje, zakonska kategorija.

"Predstoji nam da još Skupština BH Telekoma iz čije dobiti će se finansirati prva faza izgradnje tunela, donese odluku i da se novac transferira, a Skupština je zakazana u narednih desetak dana", pojašnjava Novalić, dodajući da uporedo s tim traje tenderska procedura za izbor izvođača radova.

"Otvorena je tenderska dokumentacija, imamo nekih problema oko žalbe jedne rudničke kompanije, ali to je sve tehnika. Novac je obezbjeđen i procedure su obezbjeđene. Znači bit će ako ne u avgustu onda u septembru, zavisi od žalbenog postupka koji je korektiv javnih nabavki. Novac će svakako biti prije okončanja tenderske procedure", tvrdi premijer Federacije BIH.

Naglašava da sredstva nisu uopće upitna uprkos tome što je jedna sjednica Skupštine BH Telekoma odgođena.

"Odgođena je upravo iz razloga što nije bilo uvršteno ovo pitanje koje mi smatramo glavnim. Na dnevnom redu je bilo operativno poslovanje telekoma koje je standardno, a mi smo rekli da nas pored toga zanima ovo ekskluzivno pitanje koje je pomak u pristupu i tretmanu BPK Goražde. Mi želimo što prije krenuti sa izgradnjom tunela", kazao je Novalić.

Tender za izbor izvođača radova JP Autoceste FBiH raspisalo je u aprilu. Rok za izgradnju 5,8 km dugog tunela Hranjen je 36 mjeseci a vrijednost radova iznosi 70 miliona maraka. Tender koji je u toku odnosi se na prvu fazu izgradnje, a to je proboj tunela i postavljanje podgrade, što predstavlja najznačajniji i najzahtjevniji dio prilikom izgradnje ovakvog objekta.

Vrijednost radova u drugoj fazi iznosi 120 miliona KM, a sredstva će biti naknadno obezbijeđena. Izgradnjom moderne saobraćajnice će se cestovna udaljenost između Goražda i Sarajeva sa sadašnjih 95,6 smanjiti na 56 kilometara.

Akta

[Forumerrer]

Ne znam gdje da pitam pa cu ovdje....

Jel ko isao za Zg preko Donje Gradine? Isplati li se ici do Gradiske pa uz Savu do Jasenovca i na autoput? Kakav je put, jel pravac ili ravnina?

Ovo pitam zato sto su Brod i Gradiska postali bas preoptereceni i ne gine cekanje pteko sat vremena.

[BAK-eV]

Ne znam gdje da pitam pa cu ovdje....

Jel ko isao za Zg preko Donje Gradine? Isplati li se ici do Gradiske pa uz Savu do Jasenovca i na autoput? Kakav je put, jel pravac ili ravnina?

Ovo pitam zato sto su Brod i Gradiska postali bas preoptereceni i ne gine cekanje pteko sat vremena.

A Odzak?

Je li neko zna, ima li tamo guzve?

[So What!]

Ne znam gdje da pitam pa cu ovdje....

Jel ko isao za Zg preko Donje Gradine? Isplati li se ici do Gradiske pa uz Savu do Jasenovca i na autoput? Kakav je put, jel pravac ili ravnina?

Ovo pitam zato sto su Brod i Gradiska postali bas preoptereceni i ne gine cekanje pteko sat vremena.

A Odzak?

Je li neko zna, ima li tamo guzve?

Odžak nema granični prijelaz, imaće ga tek za godinu-dvije na autoputu kod Svilaja.

Granični prijelaz u Posavskom kantonu je Orašje i sve pohvale idu za njega.

[So What!]

Odbijena žalba BBM-a: Nastavlja se izbor kompanije za gradnju tunela Hranjen

Otvoreni postupak za javnu nabavku radova "Probijanje glavne i servisne cijevi i izrada primarne podgrade cestovnog tunela "Hranjen", se nastavlja, saznaje Akta.ba.

Ured za razmatranje žalbi odbio je žalbu kompanije BBM d.o.o. Sarajevo kao neosnovanu, tako da su se na osnovu navedenog stekli uvjeti za nastavak postupka.

Novi rok za predaju prijava je 17. august.

Podsjetimo, tender za izbor izvođača radova JP Autoceste FBiH raspisan je prvobitno u aprilu. Rok za izgradnju 5,8 km dugog tunela Hranjen je 36 mjeseci a vrijednost radova iznosi 70 miliona maraka. Tender koji je u toku odnosi se na prvu fazu izgradnje, a to je proboj tunela i postavljanje podgrade, što predstavlja najznačajniji i najzahtjevniji dio prilikom izgradnje ovakvog objekta.

Vrijednost radova u drugoj fazi iznosi 120 miliona KM, a sredstva će biti naknadno obezbijeđena. Izgradnjom moderne saobraćajnice će se cestovna udaljenost između Goražda i Sarajeva sa sadašnjih 95,6 smanjiti na 56 kilometara, a vrijeme vožnje će biti skraćeno na oko 45 minuta.

Tunel Hranjen će biti dug oko šest kilometara. Sastojat će se od dvije cijevi, od kojih će samo jedna biti korištena za redovan saobraćaj i kroz nju će se voziti u dva smjera.

Akta

[So What!]

Objavljen tender za izgradnju kružnog toka u Laktašima

JP Putevi Republike Srpske objavilo je tender za izgradnju kružne raskrsnice sa rekonstrukcijom dijela magistralnog puta M-16 u Laktašima.

Procijenjena ukupna vrijednost ugovora bez PDV-a je 1,53 miliona KM.

Rok za dostavu ponuda za gradnju kružnog toka u Laktašima, sa rekonstrukcijom magistralnog puta, je 31. avgust ove godine.

Ovim kružnim tokom bi trebalo da se riješi problem saobraćajnih gužvi u ovoj opštini i na magistralnom putu Banjaluka-Laktaši-Gradiška.

Podsjetimo, s ciljem rješavanja ovog problema, opština Laktaši je pokrenula je u februaru ove godine izradu projektne dokumentacije za izgradnju kružne raskrsnice i treće trake na magistralnom putu Banjaluka-Laktaši–Gradiška.

Akta

[So What!]

Stolac sve bliže Neumu: Potpisan ugovor za radove na izgradnji tunela Žaba

U okviru Projekta izgradnje magistralne ceste M-17.3 Neum - Stolac, danas je u poslovnoj zgradi JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo upriličeno potpisivanje Ugovora za izvođenje radova na izgradnji tunela Žaba (Hutovo), L=975 m1 i cesta P 142 – P 164, L=525 m1 i P 204 - P 250 L=1.125 m1.



Ugovor su potpisali Ljubo Pravdić, direktor JP Ceste FBiH i Hamed Ramić i Dženan Pekušić, predstavnici konzorcija u sastavu Euro-Asfalt d.o.o. Sarajevo i HP Investing d.o.o. Mostar.

Vrijednost ugovora je 23.057.197,66 KM sa PDV-om. Planirani početak radova je 3. 9. 2018. godine, a rok za izvođenje je 24 mjeseca.

Ovaj ugovor koji će biti zajednički finansiran iz kreditnih sredstava Svjetske banke (IBRD) i Evropske investicijske banke (EIB), a treći je ugovor na ovoj dionici iz Programa modernizacije cesta u FBiH te još jedan korak ka realizaciji dugogodišnjeg projekta u približavanju Neuma i Stoca, kaže se u saopćenju JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo.

Faktor