Sutorina:Pitanje koje će ujediniti Srbe i Bošnjake

[mO k3]

Kol'ko košta ta Sutorina, da je kupimo, da skratimo raspravu

Nije na prodaju

Sve je na prodaju
Dok se ovo ne rijesi nema ulaska u eu crnoj gori pa vi izvolite

[zavrzlama]

Imam prijedlog....

Neum dat Hrvatskoj,a Sutorinu rs-u...

Pitanje Sutorine je velikosrpska ujdurma,da se prica o nekim granicama,zamjenama teritorija jer nisu zadovoljni rezultatima raspada SFRJ...

[mO k3]

Imam prijedlog....

Neum dat Hrvatskoj,a Sutorinu rs-u...

Pitanje Sutorine je velikosrpska ujdurma,da se prica o nekim granicama,zamjenama teritorija jer nisu zadovoljni rezultatima raspada SFRJ...

To je srbija hoce izlazak na mora , sta bi naravno kroz manji entitet islo i samim tim imali jos vise apetit

[breuer]

Na stranu nemušta argumentacija donedavnog predsjednika stranke iz čijig redova je i potekla inicijativa za rješenje pitanja Sutorine, na stranu i priglupi stavovi o srbijanskom izlazu na more , ali zar se niko ne pita šta mi moramo vratiti CG ako zatražimo povrat Sutorine?!

[Hafis]

Crnogorci su merhametli i vjerojatno će prepustiti Sutorinu, a halaliti one vukojebine oko Peručice.

[breuer]

ZAr nije i sam najviši vrh u BiH Maglić dobijen tom nagodbom? Ili griješim?

[zavrzlama]

Na stranu nemušta argumentacija donedavnog predsjednika stranke iz čijig redova je i potekla inicijativa za rješenje pitanja Sutorine, na stranu i priglupi stavovi o srbijanskom izlazu na more , ali zar se niko ne pita šta mi moramo vratiti CG ako zatražimo povrat Sutorine?!

Vratit im Fahru....

[breuer]

Vratit im Fahru....

U tom slučaju bi im vala halalio i Neum usput

[Hafis]

ZAr nije i sam najviši vrh u BiH Maglić dobijen tom nagodbom? Ili griješim?

Ako dođe do situacije ''vrati mi moje krpice'', osim Maglića možda zijanimo i Volujak, koji je drugi vrh po veličini, a nalazi se u blizini.

Ima jedan dodatni problem: u tom slučaju, kada bi RS dala CG dio svog današnjeg teritorija, normalno je da bi kao kompenzaciju dobila ono što se dobiva za njega.

[breuer]

ZAr nije i sam najviši vrh u BiH Maglić dobijen tom nagodbom? Ili griješim?

Ako dođe do situacije ''vrati mi moje krpice'', osim Maglića možda zijanimo i Volujak, koji je drugi vrh po veličini, a nalazi se u blizini.

Ima jedan dodatni problem: u tom slučaju, kada bi RS dala CG dio svog današnjeg teritorija, normalno je da bi kao kompenzaciju dobila ono što se dobiva za njega.

E to je već konkretan odgovor, što znači da je situacija i više nego komlikovana po pitanju interesa države BiH, ali me svakako čudi da silni borci za povrat Sutorine nikako da spomenu kompenzaciju prilikom povrata!

[Hafis]

ZAr nije i sam najviši vrh u BiH Maglić dobijen tom nagodbom? Ili griješim?

Ako dođe do situacije ''vrati mi moje krpice'', osim Maglića možda zijanimo i Volujak, koji je drugi vrh po veličini, a nalazi se u blizini.

Ima jedan dodatni problem: u tom slučaju, kada bi RS dala CG dio svog današnjeg teritorija, normalno je da bi kao kompenzaciju dobila ono što se dobiva za njega.

E to je već konkretan odgovor, što znači da je situacija i više nego komlikovana po pitanju interesa države BiH, ali me svakako čudi da silni borci za povrat Sutorine nikako da spomenu kompenzaciju prilikom povrata!

K'o da ono misli glavom.
Daj mu more i gotovo

[zavrzlama]

ZAr nije i sam najviši vrh u BiH Maglić dobijen tom nagodbom? Ili griješim?

Ako dođe do situacije ''vrati mi moje krpice'', osim Maglića možda zijanimo i Volujak, koji je drugi vrh po veličini, a nalazi se u blizini.

Ima jedan dodatni problem: u tom slučaju, kada bi RS dala CG dio svog današnjeg teritorija, normalno je da bi kao kompenzaciju dobila ono što se dobiva za njega.

ebiga hafise...odkud je po tebi rs drzava da daje ili uzima drugim nezavisnimn i medjunarodno priznatim drzavama

Znam ponijelo te ,volio bi da sutra herceg bosna ima tu mogucnost da daje Neum hrvtaskoj ili uzima neki dio iste....malo morgen ....

Samo da znas da se prati svako slovo i svako provlacenje antiustavnog djelovanja

[Hafis]

ZAr nije i sam najviši vrh u BiH Maglić dobijen tom nagodbom? Ili griješim?

Ako dođe do situacije ''vrati mi moje krpice'', osim Maglića možda zijanimo i Volujak, koji je drugi vrh po veličini, a nalazi se u blizini.

Ima jedan dodatni problem: u tom slučaju, kada bi RS dala CG dio svog današnjeg teritorija, normalno je da bi kao kompenzaciju dobila ono što se dobiva za njega.

ebiga hafise...odkud je po tebi rs drzava da daje ili uzima drugim nezavisnimn i medjunarodno priznatim drzavama

Znam ponijelo te ,volio bi da sutra herceg bosna ima tu mogucnost da daje Neum hrvtaskoj ili uzima neki dio iste....malo morgen ....

Samo da znas da se prati svako slovo i svako provlacenje antiustavnog djelovanja

Ode ti na nepotrebno predavanje a nisi još atestiran za predavača.
Nisam rekao da je RS država, samo sam rekao što bi se moglo dogoditi kada bi jedan dio teritorija koji pripada ustavnoj kategoriji, to jest RS-u bio odvojen od njega u vidu teritorijalnog poravnavanja. Prirodom stvari, bilo bi normalno da se dobiveni teritorij u tom dealu ukomponira u tu istu ustavnu kategoriju kao vid kompenzacije za ''izgubljeni'' teritorij. Čista logika, najjednostavnije i najjeftinije rješenje.
Ili idemo i tu praviti distrikte, ionako nam je administracija veoma jednostavna

[sinuhe]

A šta o ovome misle ljudi koji tamo žive?

[Hafis]

A šta o ovome misle ljudi koji tamo žive?

Ma to su ljute bih patrijote. Samo žive za dan kada će se vratiti svojoj BiH matici iz koje ih je otrgnuo stari bosnofob Đuro Pucar Španac...htio sam reći Stari.

[zavrzlama]

Ode ti na nepotrebno predavanje a nisi još atestiran za predavača.
Nisam rekao da je RS država, samo sam rekao što bi se moglo dogoditi kada bi jedan dio teritorija koji pripada ustavnoj kategoriji, to jest RS-u bio odvojen od njega u vidu teritorijalnog poravnavanja. Prirodom stvari, bilo bi normalno da se dobiveni teritorij u tom dealu ukomponira u tu istu ustavnu kategoriju kao vid kompenzacije za ''izgubljeni'' teritorij. Čista logika, najjednostavnije i najjeftinije rješenje.
Ili idemo i tu praviti distrikte, ionako nam je administracija veoma jednostavna

[/quote]

Nisi rekao ,ali si joj prepisao ingerencije drzave....nismo djeca

Sto s etice distrikta,ja to zagovaram vec duzi niz godina....Banja Luka DC,Mosatr DC i Sarajevo DC.....najbolji nacin za relaksaciju medjunacionalnih tenzija...

[Banksy]

I ja. Al' prvo svemirski program ...

[radostan dan]

A šta o ovome misle ljudi koji tamo žive?

žude zavrzlami u zgrljaj...

[Casino Royal]

A šta o ovome misle ljudi koji tamo žive?

Ma to su ljute bih patrijote. Samo žive za dan kada će se vratiti svojoj BiH matici iz koje ih je otrgnuo stari bosnofob Đuro Pucar Španac...htio sam reći Stari.

Meni je najjače u toj priči što je Đuro Pucar od današnjih "BH patriota" optužen da je on glavni krivac za "poklanjanje Sutorine Crnoj Gori", maltene da je izdajnik i bosnofob.
A u stvari je vrlo vjerovatno da je Đuro Pucar prvi i jedini od tadašnjih bosanskih političara u internoj komunikaciji sa Blažom Jovanovićem isproblematizovao pitanje Sutorine koja je odlukama samih BH oragana još u avgustu 1945. godine proglašena teritorijom Crne Gore. Blažo Jovanović ga definitivno nije "napio" i "prevario" već mu je ukazao na faktičko stanje iz 1936. koje je potvrđeno odlukama organa BiH i Crne Gore iz 1945. godine po kome je Sutorina dio Crne Gore. Vjerovatno mu je Blažo Jovanović ukazao na to da je prirodnije da stanovnik Sutorine ide za lična dokumenta i druge potrebe u obližnji 2 kilomtera udaljeni Herceg Novi, nego da za to ide u udaljeno Trebinje do kojega tada nije bilo puta od Herceg Novog - građanin Sutorine je morao ići do Dubrovnika a odatle do Trebinja ili je pak mogao da osedla magarca pa lagano preko planinčina da zaprti ka Trebinju, stigao bi tamo možda za jedan dan A kako ni Blažo Jovanović, ni Đuro Pucar, nisu 1945. godine mogli sanjati da će za nekih 45 godina Herceg Novi i Trebinje biti u različitim državama, donijeli su sasvim racionalnu odluku da se pitanje Sutorine, koja je tada pripadala Crnoj Gori a ne BiH, ne pokreće od strane institucija BiH. Zahvaljujući Đuri Pucaru BiH je bar dobila dio crnogorske teritorije u vidu jedine očuvane prašume u Evropi i mjesto epopejske bitke na Sutjesci. Da nije bilo Pucara BiH to sigurno ne bi dobila,a Sutorina bi opet ostala u Crnoj Gori.

[Hafis]

Dugoročno gledano, CG je perspektivnija zemlja u odnosu na BiH, tako da ondašnji mještani ne bi ni sekunde promišljali u kojoj bi državi htjeli živjeti.

Ima jedan Kukićev osvrt o ovom pitanju:

Ideološka pozadina priče o Sutorini i razgraničenju s Crnom Gorom

Piše: prof. dr. Slavo Kukić

Ne mogu se načuditi upornosti s kojom politička klasa ove zemlje, ali i njezini servisi u različitim, prije svega intelektualnim krugovima, istrajavaju na pitanjima s ideološkim podtekstom – i sve to dok je kraj s krajem sastavljati sve teže. U prilog tome govore i podaci ovih dana objavljenog istraživanja prema kojima, na listi 108 najjadnijih zemalja svijeta, BiH zauzima visoko dvadesetprvo mjesto.

Ali, tko u ovoj zemlji za to haje? Potpuno suprotno, pitanja golog života se, koliko god je moguće, potiskuje – a u prvi plan istura ona što pokreću emocije svjetine. Pogledajmo, uostalom, što se sve događa u vezi s pitanjem Sutorine.

Vijeće ministara je, podsjetimo, nakon višegodišnjeg rada i usuglašenosti ekspertnih grupa dviju država, predložilo da se postojeće granice između BiH i Crne Gore utvrde kao granice trajnog i nespornog razgraničenja. A to je, onda, poslužilo kao okidač inicijativi za povratak Sutorine Bosni i Hercegovini – koju, usput, osmisli jedna grupa sarajevskih intelektualaca, sveučilišnih profesora prije svega.

Iskreno, inicijativu za Sutorinu u začetku i nisam shvaćao previše ozbiljno – niti sam vjerovao kako bi se u vezi s njom trebao javno očitovati. Prevario sam se. Jer, danas je ona točka svrstavanja – ako si uz inicijativu, za BiH si, nisi li, neprijatelj si i izdajica. Pa ti, rode moj, dobro odvagni prije no što odlučiš na koju ćeš stranu. Uostalom, što se sve prethodnih dana nije dalo pročitati na web stranici aktivista za Sutorinu. Zbog stava da je za BiH bolje držati se međunarodnih pravnih principa i Badinterove komisije nego vraćati se u vremena Berlinskog kongresa izdajicom je, primjerice, proglašen Zlatko Lagumdžija. U odnosu, međutim, na predsjednika sarajevskog „Kruga 99“, on je još i dobro prošao. Jer, Adilu Kulenoviću je, ni više ni manje, prišivena etiketa četnika, odgovoran je čak i za eliminaciju svoga prethodnika na čelu ove nevladine udruge kako mu nitko ne bi stajao na putu veleizdaje, prijeti mu se i fizičkom eliminacijom. A zašto? Zbog stavova „Kruga 99“ koji ne korespondiraju s „borcima“ za svaki pedalj zemlje „bosanske“.

Na koncu, ni pol muke da iza najnovijeg talasanja stoje probisvijeti. Ma kakvi. Na čelu kolone u najnovijem zaluđivanju sirotog naroda su „učeni“, doktor do doktora, na čelu s drčnim bjelopoljcem – čovjekom, rodom iz Bjelog Polja u Crnoj Gori – koji je, valjda, isfrustriran mjestom vlastita rođenja pa čini sve kako bi mu se osvetio.

Evo da je inicijativa ostala u krugovima koji je i pokrenuše. Ali, nije. Za jednu, po svemu populističku floskulu, a to se moglo od samog početka i očekivati, zalijepiše se i političari. Jedan od njih u proceduru državnoga parlamenta uputi čak i „Prijedlog rezolucije o Sutorini“. A ni on nije bilo tko – doktor je, i to doktor povijesnih znanosti, jedan od najupućenijih, dakle, i kad je pitanje Sutorine po srijedi.

Apstrahirajmo, međutim, i „učenog“ zastupnika državnoga parlamenta. Ali, protiv populističke ujdurme drčnog bjelopoljca i njegove inicijative ne smije ni državni parlament. Za sada, odgodio je izjašnjavanje o podnesenom prijedlogu rezolucije, a Ustavnopravnu komisiju Zastupničkog doma zadužio za organiziranje javne rasprave i dostavljanje zaključaka iste ovom domu državnoga parlamenta.

Parlamentarci su, drugim riječima, zaigrali na kartu dobivanja na vremenu, ali i kartu prebacivanja odgovornosti na volju naroda. Jer, oni su tu da, hvala ti Bože, budu u službi naroda, pa i pretakanja njegove volje u državnu politiku. A to, opet, znači da bi i od sutrašnjega međunarodnog tamburanja – koje je, usput, sve izglednije – pozivom na volju naroda mogli pilatovski prati ruke. Ko biva, to hoće narod, ne mi – a narod je uvijek u pravu.

Prije, pak, no što se to dogodi – a sve upućuje da bi moglo – ne mogu a da o svemu tome ne kažem što i sam mislim. Ovo bi me, istina, moglo koštati još jedne „veleizdaje“ – uz „veleizdaju“ hrvatstva bi se, koliko sutra, mogao okititi i oreolom „veleizdaje“ države. No, obveza intelektualca je govoriti ono što misli, a ne što se drugima dopada. Osobni stav je, hoću reći, intelektualcu važniji od svega ostalog – pa i popratnih „paketa“ koji ga mogu stići.

Podnositelji inicijative o Sutorini, pojasnimo, polaze od teze da su granice BiH s dva izlaza na more utvrđene još Berlinskim kongresom, da je, potom, Sutorina i po Ustavu iz 1946. godine dio BiH koji je, voljom političara a ne naroda, predat Crnoj Gori, da Crna Gora ne može dokazati vlasništvo nad Sutorinom jer nikada nije ni provela proceduru koja bi joj taj status omogućavala, da, na koncu, u institucijama BiH, a suprotno prijedlogu Vijeća ministara, treba pokrenuti proceduru vraćanja Sutorine pod državni suverenitet BiH kao države matice, a protiv svih, koji ovaj dio zemlje susjednoj državi htjedoše „halaliti“, podnijeti prijavu za „kazneno djelo u pokušaju“.

Izneseni historiografski podaci, nema dvojbi, odgovaraju istini. Ali, to nije i cijela istina – a i nju bi trebalo znati prije no što se počne lupati glavom o zid. Priča o Sutorini, preciznije, započinje koncem XVII. stoljeća, kada Dubrovačka republika, kako bi se zaštitila od Mlečana, odlučuje našoj zemlji dati dva izlaza na more – Neum i Sutorinu. Kao dio bh. teritorija Sutorina je, potom, priznata i Berlinskim kongresom iz druge polovice XIX. stoljeća, ali i odlukama AVNOJ-a i Ustava FNRJ-a iz 1946. godine. Istina je, na koncu, da je nakon Drugog svjetskog rata, najvjerojatnije dogovorom nekih bosanskohercegovačkih i političara Crne Gore, Sutorina predana susjednoj državi – i da taj dogovor nikad nije verificiran u institucijama zakonodavne vlasti ni jedne ni druge države.

Ali, istina je da je snaga povijesnog prava, promatrana sama za sebe, jako upitna. Pozivom na isto pravo, primjerice, moglo bi se tražiti i teritorij zapadnih susjeda, i to, ni manje ni više nego do Šibenika – jer do tamo je srednjovjekovna bosanska država dopirala na vrhuncu svoje moći. Pozivom na isto pravo, međutim, i zapadni bi susjedi mogli tražiti najznačajniji dio teritorija ove zemlje – i ne bi se trebali vraćati u srednji vijek nego tek u prvu polovicu XX. stoljeća. Na koncu, pozivom na isto pravo bi nam mogli potraživati i Sutorinu – i Neum ako već hoćete – jer oni su, Bože moj, sljedbenici i Dubrovačke republike.

Problem je u tome, hoću reći, što povijesno pravo nije i jedino – i što neka druga mogu imati i veću snagu od njega. A, u slučaju Sutorine se radi baš o tome. Arbitražnom presudom Badinterove komisije s početka devedesetih godina, naime, utvrđuje se da se granice između bivših federalnih jedinica smatraju državnim granicama država sljednica – i da se one mogu mijenjati samo sporazumom između novonastalih država.

Pokretači inicijative će reći – da, ali nigdje ne postoji podatak da Sutorina pripada Crnoj Gori jer se BiH nikada toga dijela svoga teritorija nije ni odrekla. Recimo da je tako. A što će reći za katastarske općine – a Međunarodni sud bi se, siguran sam, hvatao baš za njih – prema kojima je Sutorina katastarski dio Herceg Novog? Ima li Inicijativa odgovor i na to?

Da ne ispadne kako sam protiv da BiH ponovo ima dva izlaza na more – i da svoj teritorij proširi i na dio koji je do prije sedamdesetak godina bio njezin. Nisam protiv. Ali, to je posao koji je unaprijed osuđen na neuspjeh. A, onako usput, priča o njemu može donijeti i nove nevolje – narušavanje dobrosusjedskih odnosa s Crnom Gorom prije svega. Na to, među inim, upućuje i odluka crnogorskog predsjednika da ne šalje novog ambasadora u našu zemlju – u Sarajevu, veli on, neće biti ambasadora sve dok iz zvaničnih institucija BiH budu osporavane granice Crne Gore – ali i decidan stav kako je Sutorina dio Crne Gore, kako o tome neće nikada pregovarati, niti prihvatiti arbitražu i Međunarodni sud pravde.

Na koncu, čemu priča o Sutorini – tko iza nje stoji i tko bi iz nje htio profitirati? Inicijativu, istina, pokreće sveučilišni profesor – usto i, Bog budi s nama, Crnogorac po rođenju. Ali, vjerovali ili ne, uopće nisam daleko od uvjerenja kako je isturanje sirotog profesora, bio on toga svjestan ili ne, i bio dio đavoljeg plana ili ne, tek kukavičje jaje – i kako bi sve to mogao biti dio plana velikosrpske politike o još jednom pokušaju dovođenja pod znak pitanja granica između dviju susjednih država. Jer, pođe li po planu, time se ponovo otvara mogućnost izlaska Srbije na more. Pogledajte, uostalom, kako je na Inicijativu reagirao vladika Grigorije. Ili, javno priznanje Milorada Dodika – jednog od danas najgrlatijih zagovornika teze o okupljanju svih Srba u istoj državi – kako bi se jako radovao ako bi se dogodilo da teritorij Republike Srpske „dodirne more“. A Republika Srpska, u njegovoj interpretaciji dakako, i nije dio BiH nego samostalna država koja, koliko sutra, može što je volja – pa i donijeti odluku o prisajedinjenju matičnoj državi svih Srba.

No, priču o Sutorini u svoje planove su ukalkulirali i velikomuslimanski fundamentalisti. U prilog tome govori i nedavno sijelo bivšeg reisa s ljudima iz vodstva Inicijative za Sutorinu u jednom od sarajevskih hotela. A ono, pretpostavljam, nije i jedino. I ne samo to – takva bi sijela mogla biti sve učestalija. I može im se parirati samo općim bosanskohercegovačkim otporom. Ne javi li se, pak, ta vrsta otpora ovakvim idejama, ambicije velikomuslimanske ideologije bi nanovo mogle prerasti granice BiH – i ponovo bi se mogle vratiti idejama zelene transferzale.

Ali, što od toga mogu imati građani BiH? Krajnje pojednostavljeno, jad i tugu. I novo napredovanje na svjetskim ljestvicama najbjednijih država na svijetu.

[breuer]

Zahvaljujući Đuri Pucaru BiH je bar dobila dio crnogorske teritorije u vidu jedine očuvane prašume u Evropi i mjesto epopejske bitke na Sutjesci. Da nije bilo Pucara BiH to sigurno ne bi dobila,a Sutorina bi opet ostala u Crnoj Gori.

Zar su Sutjeska i Tjentište tada pripali BiH?!

[zavrzlama]

A šta o ovome misle ljudi koji tamo žive?

žude zavrzlami u zgrljaj...

Bolje tebi...vi srbi ste poznati kao dobronamjerni kolonizatori tudjih drzava ....Crna Gora i dan danas se kaje sto je napustila srbiju....

[AliceInChains]

Ode ti na nepotrebno predavanje a nisi još atestiran za predavača.
Nisam rekao da je RS država, samo sam rekao što bi se moglo dogoditi kada bi jedan dio teritorija koji pripada ustavnoj kategoriji, to jest RS-u bio odvojen od njega u vidu teritorijalnog poravnavanja. Prirodom stvari, bilo bi normalno da se dobiveni teritorij u tom dealu ukomponira u tu istu ustavnu kategoriju kao vid kompenzacije za ''izgubljeni'' teritorij. Čista logika, najjednostavnije i najjeftinije rješenje.
Ili idemo i tu praviti distrikte, ionako nam je administracija veoma jednostavna

Nisi rekao ,ali si joj prepisao ingerencije drzave....nismo djeca

Sto s etice distrikta,ja to zagovaram vec duzi niz godina....Banja Luka DC,Mosatr DC i Sarajevo DC.....najbolji nacin za relaksaciju medjunacionalnih tenzija...[/quote]

Ma pusti Hafisa. Covjek vjerovatno zakacio Hrvatsku zastavu na krov i stoga misli, da ga je bog podario....ili tako nekako

[radostan dan]

A šta o ovome misle ljudi koji tamo žive?

žude zavrzlami u zgrljaj...

Bolje tebi...vi srbi ste poznati kao dobronamjerni kolonizatori tudjih drzava ....Crna Gora i dan danas se kaje sto je napustila srbiju....

i kao što rekoh, žude zavrzlami u zagrljaj...

Mladi priželjkuju da Sutorina bude dio RS

VESNA DUKA - 26.01.2015 08:03

HERCEG NOVI - Sutorina, sa nekoliko okolnih sela i nekoliko kilometara jadranske obale koja pripada opštini Herceg Novi, ovih dana je, zbog priče o pripajanju Bosni i Hercegovini, dospjela na sve naslovne stranice, portale i udarne vijesti medija cijelog regiona, stvarajući im, kako kažu mještani, besplatnu reklamu kakvu do sada nisu imali.



Zatečeni neočekivanom situacijom, mišljenja Sutorana su podijeljena, jer su jedni za, a drugi protiv odvajanja od Crne Gore i pripajanja Republici Srpskoj, iako svi znaju da su do 1947. godine pripadali Trebinjskom srezu i da su za sve imovinsko-pravne dokumente odlazili u Trebinje.
Cjelokupna familija Čeprnića zna da je jedan od njihovih predaka, Ilija Čeprnić, koji je umro 1947. godine, biran i za predsjednika opštine Trebinje uoči Drugog svjetskog rata, da su imali svoje narodne poslanike koji su na zborove odlazili u Trebinje, ali nisu za odvajanje od Crne Gore, jer bi nova otcjepljenja otvarala nove rane.
U zaseoku Lučići, pored modernih kuća koje su sagradili stranci, očuvano je i nekoliko starih autohtonih primorskih građevina okruženih stablima narandže i limuna, a u kojima još žive potomci stare familije Lučić.
Duško Lučić kaže da je njegov pokojni otac Đuro imao sve posjedovne papire za kuću i imanje koji su glasili na Srez hercegovački i da je od njega slušao da je poreze plaćao u Trebinju, ali je i sam svim ovim iznenađen.
"Mislim da je sve ipak riješno u nekim godinama kada se ja nisam ni rodio, tako da ne znam zašto bi se sada bilo šta mijenjalo. Smatram da i ovako dobro funkcionišemo", dodaje Duško.
S njim se slaže i njegov stariji sugrađanin Blažo Stanišić, koji kaže da svako u Herceg Novom zna da je ovaj dio njihove opštine, zajedno sa priobalnim mjestom Njivice, sve do Titove vile u Igalu, pripadao Hercegovini, o čemu i sada svjedoči kamen međaš koji se nalazi kod benzinske pumpe u Igalu, ali je to vrijeme prohujalo prije sedam decenija i on nije za mijenjanje sadašnjeg stanja.
"Svako to zna da je Crna Gora dala negdje kod Foče dio teritorije za ovu ovdje koja, da nije mora i turizma, ne bi ni vrijedila bogzna koliko, jer, da nije Srbijanaca i vas iz Republike Srpske, koje mi volimo kao braću i koji ste nam dobrodošli, ovdje bi se mogle samo koze držati", objašnjava Stanišić koji se, kaže, svakodnevno nasmije novinarskim izvještajima o kruzerima koji bi ovdje mogli pristajati, ne znajući da je u pitanju plićak koji seže nekoliko stotina metara u dubinu mora.
Penzioner Muslija Muratović, kojega smo zatekli na pecanju u Njivicama, na ušću rijeke Sutorine u Jadransko more, kaže da njega nije ni briga da li će se ovdje ponovo crtati nove granice, jer se u svome životu svakakvih čuda nagledao.
"Meni je svejedno, penzioner sam i ne mogu mnogo očekivati ni od jednih ni od drugih. Živim skromno od svoje penzije, a pecam iz hobija, pa se jedino nadam da mi, ko god bio na vlasti, neće zabraniti ovo sitno zadovoljstvo", kaže kratko Muslija.
Mlađi Sutorani, naročito oni koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine, razmišljaju ipak drugačije i oni su za pripajanje, jer se, kako nam rekoše mladići na benzinskoj pumpi u Sutorini, znaju katastarske knjige. Kažu da im ni Crna Gora nije dala bogzna šta, što postaje očigledno odmah kada se siđe sa magistralnog puta u dubinu naselja Sutorina, kroz koje ne postoji ni čestit asfaltni put.
Mi smo za opciju vraćanja nekadašnje teritorije BiH, ali pod uslovom da pripadnemo RS, a ne nikako da budemo distrikt ili dio Federacije", kaže Stanimir Vasiljević. I dok se jedni u Sutorini zaista nadaju ruskim kruzerima koji će pristajati u Njivicama, gdje se, tvrde, lako može iskopati plićak i napraviti dubina za pristanište, drugi smatraju da bi RS kao svoj jedini izlaz na more ovdje mogla napraviti raj, a selo Kruševice sa okolnim zaseocima pretvoriti u čuveno etno selo, dok su treći protiv prekrajanja granica, većina ih je ipak za opciju referenduma u kome bi oni sami odlučili kome će pripasti.

a ti kolega zavrzlama, pa bar traži da nešto stavim na udicu, a ne ovako na prazno da se kačiš...

[Casino Royal]

Zahvaljujući Đuri Pucaru BiH je bar dobila dio crnogorske teritorije u vidu jedine očuvane prašume u Evropi i mjesto epopejske bitke na Sutjesci. Da nije bilo Pucara BiH to sigurno ne bi dobila,a Sutorina bi opet ostala u Crnoj Gori.

Zar su Sutjeska i Tjentište tada pripali BiH?!

Da, tek tada - negdje između 1947-1953. godine. Trebalo bi to tačno pogledati a uzgred vidjeti i koja je površina u pitanju. Inače granica je bila na samoj Sutjesci, a Maglič je definitivno pripadao Crnoj Gori.