al video je beton
postoji li ova rijec .........
znam. zato sam i napisao "morao sam". jer mi izgleda smijeno.holowey wrote:citaj kako je napisano, pisi kako govoris... tako i george bi dzordz, charles de gaulle bi sarl de gol, itd... tako je bilo pravilo dok smo svi govorili/pisali srpsko-hrvatski, ali kako sada govorimo/pisemo neki drugim jezikom, smijesno nam to pravilo... u zagradi napisano kako se stvarno pise tako da ne vidim nepismenost... mozda je do mene505sCrtom wrote:sa b92. morao sam.
"U intervjuu za TV stanicu "Raša tudej"(Russia today), predsednik Srbije je dodao da je Rusija spremna da podrži svako rešenje za koje se Srbija opredeli."
kad su se to imena prevodila kod nas? hoces reci da se naziv dnevnog lista "zidojce cajtung" prevodio na nas jezik? a "russia todaY" se moglo napisati nasim laticnim slovima? ja znam za samo 30 znakova a niti jedan od njih nije Y505sCrtom wrote:znam. zato sam i napisao "morao sam". jer mi izgleda smijeno.holowey wrote:citaj kako je napisano, pisi kako govoris... tako i george bi dzordz, charles de gaulle bi sarl de gol, itd... tako je bilo pravilo dok smo svi govorili/pisali srpsko-hrvatski, ali kako sada govorimo/pisemo neki drugim jezikom, smijesno nam to pravilo... u zagradi napisano kako se stvarno pise tako da ne vidim nepismenost... mozda je do mene505sCrtom wrote:sa b92. morao sam.
"U intervjuu za TV stanicu "Raša tudej"
sad oko gramatike. koliko se ja sjecam u sh-hs jeziku, pravilo je bilo da se imena uvijek pisu u izvornom obliku, (valjda jezika iz kojeg dolaze). osim kada su imena pisana alfabetom koje ne poznajemo. npr. kineskim. ili kada mi imamo svoje ime (recimo bec). ali to pravilo nikad nije dosljedno primjenjivano. upravo zbog toga sto narod nije znao procitati. zato sada imas ovo u zagradi (sto je po tom pravilu), i to nije sporno. smijesno je "raša tudej" (kao da je ime osobe). logicnije bi bilo, rusija danas (russia today).
ne znam prijatelju. ne mogu se tacno sjetiti. komplikovano je to pravilo. ja sam ta pravila ucio u ranim 80tim.holowey wrote:
kad su se to imena prevodila kod nas? hoces reci da se naziv dnevnog lista "zidojce cajtung" prevodio na nas jezik? a "russia todaY" se moglo napisati nasim laticnim slovima? ja znam za samo 30 znakova a niti jedan od njih nije Y
ako te zanima detaljnije, evo ti linkStrana se osobna i zemljopisna imena (osim imena država) iz jezika koji se služi latinicom pišu izvornom grafijom, primjerice Ancona, Auckland, Appendini, Baudelaire, Cambridge, Chomsky, Lawrence, Lévi-Strauss, New York, Zürich itd.. No za neke od poznatijih svjetskih gradova u hrvatskome jeziku postoji prilagođeno ime, naprimjer Budimpešta, Bukurešt, Pariz, Peking, Rim, Trst i dr., koje je ponekad potpuno različito od izvornog imena (Beč, Carigrad…).
Strana se pak osobna imena iz jezika koji rabe neko drugo pismo prenose najbližim latiničnim znakovima prema transliteracijskim pravilima za svako pismo i za svaki jezik posebno, primjerice Anton Pavlovič Čehov, Akira Kurosawa, Mihail Sergejevič Gorbačov i sl.. Osobna imena iz jezika koji se služe raznim drugim pismima uglavnom primamo posredno, preko jezika koji su ih prilagodili svojemu latiničnom načinu pisanja. No ukoliko strana osobna imena primamo neposredno, osnova za njihov izgovor treba biti lik normiran u jezičnim priručnicima zemlje kojoj određeno ime pripada, a pišemo ih u latiničnom obliku onako kako se za službene potrebe pišu u jeziku, tj. narodu iz kojega potječu. U međunarodnom prometu zemljopisna imena treba pisati u izvornome liku i izvornom grafijom.
Izvin'te me na smetnji, samo da pojasnim.505sCrtom wrote: sad oko gramatike. koliko se ja sjecam u sh-hs jeziku, pravilo je bilo da se imena uvijek pisu u izvornom obliku, (valjda jezika iz kojeg dolaze). osim kada su imena pisana alfabetom koje ne poznajemo. npr. kineskim. ili kada mi imamo svoje ime (recimo bec). ali to pravilo nikad nije dosljedno primjenjivano. upravo zbog toga sto narod nije znao procitati. zato sada imas ovo u zagradi (sto je po tom pravilu), i to nije sporno. smijesno je "raša tudej" (kao da je ime osobe). logicnije bi bilo, rusija danas (russia today).
Imali smo, kako nismo... X, Y, Q, W.505sCrtom wrote: sto se tice tog "Y". nacionalna medjunarodna oznaka je bila YU. pocinje sa tim istim slovom kojeg nismo imali na pisacoj masini.
.pa to sam i ja rekao. radi se o tome, da li je pravilno pisati strana imena u orginalnoj ili prilagodjenoj verziji (prema nasoj abecedi).Jara wrote:Imali smo, kako nismo... X, Y, Q, W.505sCrtom wrote: sto se tice tog "Y". nacionalna medjunarodna oznaka je bila YU. pocinje sa tim istim slovom kojeg nismo imali na pisacoj masini.
Nisu dio abecede našeg jezika ali se upotrebljavaju u nauci i tehnici
nemoj pls argumente traziti u novotarijama koje su za cilj imale da ucine jezik koji govorimo na nasim prostorima sto razlicitijim od komsijinog/susjedovog jezika505sCrtom wrote:ne znam prijatelju. ne mogu se tacno sjetiti. komplikovano je to pravilo. ja sam ta pravila ucio u ranim 80tim.holowey wrote:
kad su se to imena prevodila kod nas? hoces reci da se naziv dnevnog lista "zidojce cajtung" prevodio na nas jezik? a "russia todaY" se moglo napisati nasim laticnim slovima? ja znam za samo 30 znakova a niti jedan od njih nije Y
nasao sam u hrvatskom jeziku:
ako te zanima detaljnije, evo ti linkStrana se osobna i zemljopisna imena (osim imena država) iz jezika koji se služi latinicom pišu izvornom grafijom, primjerice Ancona, Auckland, Appendini, Baudelaire, Cambridge, Chomsky, Lawrence, Lévi-Strauss, New York, Zürich itd.. No za neke od poznatijih svjetskih gradova u hrvatskome jeziku postoji prilagođeno ime, naprimjer Budimpešta, Bukurešt, Pariz, Peking, Rim, Trst i dr., koje je ponekad potpuno različito od izvornog imena (Beč, Carigrad…).
Strana se pak osobna imena iz jezika koji rabe neko drugo pismo prenose najbližim latiničnim znakovima prema transliteracijskim pravilima za svako pismo i za svaki jezik posebno, primjerice Anton Pavlovič Čehov, Akira Kurosawa, Mihail Sergejevič Gorbačov i sl.. Osobna imena iz jezika koji se služe raznim drugim pismima uglavnom primamo posredno, preko jezika koji su ih prilagodili svojemu latiničnom načinu pisanja. No ukoliko strana osobna imena primamo neposredno, osnova za njihov izgovor treba biti lik normiran u jezičnim priručnicima zemlje kojoj određeno ime pripada, a pišemo ih u latiničnom obliku onako kako se za službene potrebe pišu u jeziku, tj. narodu iz kojega potječu. U međunarodnom prometu zemljopisna imena treba pisati u izvornome liku i izvornom grafijom.
sto se tice tog "Y". nacionalna medjunarodna oznaka je bila YU. pocinje sa tim istim slovom kojeg nismo imali na pisacoj masini.
Jasna mi je tema diskusije, ja sam i za jedno i za drugo, sa crtom (kosom).505sCrtom wrote:pa to sam i ja rekao. radi se o tome, da li je pravilno pisati strana imena u orginalnoj ili prilagodjenoj verziji (prema nasoj abecedi).Jara wrote:Imali smo, kako nismo... X, Y, Q, W.505sCrtom wrote: sto se tice tog "Y". nacionalna medjunarodna oznaka je bila YU. pocinje sa tim istim slovom kojeg nismo imali na pisacoj masini.
Nisu dio abecede našeg jezika ali se upotrebljavaju u nauci i tehnici
a gledaj. ja sam ucio gramatiku u srpskohrvatskom jeziku. i to jako davno. kolega holowey tvrdi da nismo pisali (strana imena u izvornom jeziku), ja mislim da jesmo. sad, ja ne mogu, i ne da mi se traziti po internetu shhs gramatiku. a ako neko ima, ili ako mozete ponuditi sta "novije". super. unaprijed zahvalan.Jara wrote: Jasna mi je tema diskusije, ja sam i za jedno i za drugo, sa crtom (kosom).
Nego, usput, IMALI smo ipsilon na pisaćoj mašini.
zavisno od izdavaca
- pola knjige zagrade 
ne znam njemacki) 
Zapravo dvije...Nije policajac fotomontaža.McMoy wrote:
Fali jedna riječ.
.bRukaAndreja Kežman wrote:
Iznad slike je stajao naslov "nasmješite se", koji je sad ispravljen. Prva riječ je "osmjeh", iako im je čovjek na fejbuku ukazao na grešku, ali to nisu ispravili. Ostatak pogledajte sami
Šteta za ovako dobar portal kao što je Buka.
pokvario se programatorburekodsira wrote:koliko vidim radi se o tekstu na ekavici fušerski prepravljenom na ijekavicu
nasmIJejemo, smIJejemo, smIJeju, smIJeje