Kod nas...
Prema preliminarnim podacima, u 2011. je stopa rasta BDP-a bila 1,8%, vanjski dug iznosi 25,7% BDP-a, te je prema tom pokazatelju BiH u redu umjereno zaduženih zemalja, kazao je guverner Centralne banke Kemal Kozarić ambasadoricom Kraljevine Španije Nj. E. Maria Aurora Mejia Errasquin.
Kozarić je dodao da devizne rezerve iznose oko 3,2 milijarde eura i stabilne su, dok je inflacija na relativnom niskom nivou od 3,1%.
Kod zapadnih susjeda:
ZAGREB - Vanjski dug Hrvatske sa 31. prosincem je i službeno prešao sto posto BDP-a! Lanjski BDP je, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, bio 334,6 milijardi kuna, a vanjski dug 338,7 milijardi kuna. U eurima, bili smo dužni 45,77 milijardi, od čega je država dugovala 13,6 milijardi eura, a ostatak privatni sektor. No, rast vanjskog duga nije najgora vijest. Za 2010. loša je vijest da je vanjski dug privatnog sektora čak neznatno pao u odnosu na godinu ranije, dok je vanjski dug javnog sektora porastao 1,43 milijarde eura ili 10,6 milijardi kuna! Istodobno, država se i na domaćem terenu zadužila za 13,8 milijardi kuna, što znači da su porezni obveznici lani bili 24,4 milijarde kuna zaduženiji nego 2009. U tim je brojkama loša vijest da se nisu zaduživali oni koji investiraju, nego oni koji troše. Novac nisu posuđivala poduzeća koja bi ga potrošila za razvoj, nego ga je posuđivala država koja ga je najvećim dijelom potrošila za namirivanje potrošnje. Jer državne investicije od početka krize drastično su smanjene i svode se jedva na golo održavanje. Još je gora vijest da nam istodobno uz rast zaduženja pada BDP: lanjski je pad 1,2 posto, a preklanjski čak 6 posto. A ako računamo da je prosječna kamata na vanjski dug 6 do 7 posto, naš BDP bi trebao rasti isto toliko samo da zaradimo za kamate. Koja je posljedica? Morat ćemo se sve više zaduživati da bismo servisirali postojeći dug, a sve veće zaduživanje donosi i sve više kamate ne samo na novo nego i na već postojeće zaduženje. Na putu prema dolje opcije su, kažu ekonomisti, rasprodaja preostale imovine, davanje u koncesiju svega što netko želi uzeti, uvođenje novih poreza u zemlji čiji su porezi ionako visoki... Kad tresnemo u zid, iz zemlje će se povući kratkoročni kapital, nitko nam više neće htjeti reprogramirati taj dug, a pad tečaja domaće valute neće se moći zaustaviti. Maja Čulo iz Privredne banke Zagreb u svojoj analizi pripremljenoj za konferenciju Hrvatski javni dug, koju organizira Institut za javne financije, analizira kreditnu sposobnost poduzeća od posebnog javnog interesa i među njih 20 otkriva samo 7 kreditno sposobnih: ACI, Brodarski institut, Hrvatska pošta, Hrvatske šume, Janaf, Narodne novine i Plovput. Uvjetno kreditno sposobni su, primjerice, HEP i Janaf, koji iskazuju dobit i strateški su važne hrvatske kompanije. A među kreditno nesposobnima su Autocesta Rijeka - Zagreb, Croatia Airlines, Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste, HŽ, Jadroplov, Uljanik i Vjesnik! Zašto? Ovi posljednji već su sada prezaduženi ili im je pak niska profitabilnost i rentabilnost, imaju nepovoljan odnos kredita i prihoda, nelikvidni su... Kad bismo iste kriterije primijenili na Hrvatsku, rezultat bi bila kreditna nesposobnost, jer je već sada prezadužena, a sigurno nije niti profitabilna s obzirom da je BDP u padu. (TEKST: Branka Stipić)