Forum Klix.ba

Boletus edulis wrote:Baš kad smo kod toga ne bi bilo loše da nam kažeš o gljivama, kad koju brati, gdje ih naći itd.. Svaka informacija je korisna. Jer odlučili smo da kupimo i sušimo, nećemo prodavat Jednako, ako imaš neki "recept" za nešto od bilja da nam predložiš. Hvala.

Ja sebe smatram odličnim poznavaocem gljiva a imam i dosta stručne literature jer sam želio proširivati znanja ne žaleći nekad dati i po 130 KM za dobru knjigu o gljivama.Berem i jedem nekih 20-tak vrsta i ne eksperimentišem mnogo.Ostale što rastu po našim šumama a prvo što sam upoznao su otrovne gljive.Dakle,ove što konzumiram sam toliko izučio da nema fule i ,po mom nekom shvatanju,za gljive je pravilo da - nema pravila.Jednu od najotrovnijih gljiva - bijelu pupavku,jedu puževi golaći tako da ne stoji ona kako "otrovne gljive ne jedu insekti i životinje".Također,i jestive gljive poput vrganja mogu biti otrovne za neke ljude ako su u procesu truljenja itd.Berem i jedem vrganje,smrčke,lisičarke,slipavice,reduše,sunčanice,šampinjone,kračune,bukovače,rujnice,blagve,smrčkovice,turčine,mliječnice,trubače,tartufe (i njih ima na Romaniji ali to nije ona vrsta koja dostiže astronomske iznose),sirogljive,gnojštarke,...Iza mene je preko 36 godina iskustva na tom polju i obišao sam sve krajeve i budžake ove meni drage planine.Ne sušim gljive jer su one meni ,poslije pripreme,ukusom k'o opanak.Ja gljive koje mislim spremati za zimnicu kiselim ili zamrznem tako što ih lagano obarim i stavim u zamrzivač.Tako mogu dugo stajati.

Eh sad,da vas ne "peglam" mnogo.Smrčak mi je gljiva broj 1.To je prva gljiva koja se nalazi u proljeće,čim snjeg okopni.Nalazio sam ih najčešće na rubovima crnogorične šume a jednom sam ih našao i na hrpi pijeska.Jako teško se nalaze jer se odlično maskiraju ali uvijek rastu na istom mjestu.Bez obzira na dugogodišnje iskustvo i poznavanje dosta nalazišta,samo jednom mi se desilo da sam našao punu korpu.Narod ih bere i poznaje pa branje istih liči na utrku ko će se kome prije "uvaliti " u logu. Poslije smrčka mi je najdraža gljiva za tražiti vrganj.Njih imamo od maja do oktobra i prvih mrazeva.Rastu u tri tzv.kola ili tri intervala.Proljetni,ljetni i jesenji mada se nekad ti intervali spoje ili se preskoče u ovisnosti o vlazi jer gljive ne treba tražiti ako nisu kiše padale i ako nema vlage u zemlji (kao prošle godine).

Što se tiče trava, berem ćubru i mažoran od kojih pravim fantastičan sok.Sušim ih za čaja i to je nešto fenomenalno.Narod jako slabo bere i koristi smrčeve vrhove od kojih se također pravi fantastičan sirup za bronhitis i pluća a pravi se i odličan sok.Berem i travu Ivu koja je malo,ne malo,nego dobro gorka i koju berem na liticama Romanije.Od šipurka pravim najbolju marmeladu na svijetu i nema te Nutele koja mi može nju zamjeniti a o zdravlju ne treba ni govoriti.

P.S.Vrh Romanije Lupoglav se nalazi na sredini romanijskog platoa a na karti je to otprilike (ko ima google earth) sjeverozapadno od Novakove pećine prema Mokrom i ne postoje "orlove" nego Djevojačke i Velike stijene na kojoj je Novakova pećina.Kad se gleda iz pravca Pala prema Romaniji,desno su Velike stijene a lijevo su Djevojačke.Između njih se nalazi usjek zvani "ždrijelo" a na samom kraju Djevojačkih stijena nalazi se čuka zvana Džehva (Dževa) koja je na visini nekih 1540 m (koliko se sjećam) i sa koje se pruža fantastičan pogled na Mokro,Pale i dalje prema Sarajevu.

Upeglah vas...

segi wrote:Izvinjavam se ostalima,ali izbrisao sam dio teksta gdje se nalaze podatci o mjesu na kom budu divokoze,preventive radi

KatarinaKosaca wrote:Blago vama kad ste iz ove ljepote i imate gdje otići svaki dan. Raj na zemlji

Boletus edulis wrote:

KatarinaKosaca wrote:Blago vama kad ste iz ove ljepote i imate gdje otići svaki dan. Raj na zemlji

Niko tebi ne brani da odeš gore i to sve vidiš.Ima se gdje jesti,piti,odmoriti i prespavati ako treba.