Pa jeli ovo znači da se u tu bankarsku jednačinu ne unosi podatak o zaradi pojedinca kao ključ jednačine ili je samo propust u tvome pisanju? Mislim da mi je besmisleno (čak šta više siguran sam 100%) da se u tu jednačinu MORA ubaciti i finansijska zarada pojedinca. Jer u protvinom jednačina gubi smisao? Ili ja ovo ne čitam dobro?
Skonto sam na koji način radi ta kreditna skala ali matematički nema smisla nekome dati kredit samo na osnovu toga toga "da li je neko uredno plaćao ili ne"....kontaš šta me interesuje?
Da li taj pojedinac mora dostaviti banci svoju realnu zaradu preko koje će se vršiti evaluacija kupovne moći pojedinca ili je samo dovoljno da si uredno plaćao kredite i banka će ti odobriti kredit od npr $ 100,000?
Naravno da se racuna. Bankar za bilo koji kredit te upita koliko zaqradjujes. Ja kada sam vadio kredit pitaju me koliko zaradjujem ukupno, znaci ukupna primanja, i to je to. Znaci povjerenje.
Sistem radi na osnovu toga da ti sam razmislis i skontas mozes li vratiti taj kredit.
Tamo rijetko postoji sistem ziranata i to samo ako nemas nikakve kreditne istorije, kao sto je bio samnom slucaj kada sam tek dosao u SAD. Covjek potpisao za mene, ja vratio prije vremena kredit, i od tada niko me nikad nije pitao za ziranta.
Medjutim, recimo ti slazes da imas odredjenu zaradu, ili svoju zaradu baziras na primanjima koja nisu stalna, e to banka nece provjeravati, jer banka ide time da znas sta radis.
Npr. ja radim redovan posao i konsalting posao, i ja kada uzimam kredit uopste ne racunam konsalting posao jer je to ugovor koji sutra moze da se raskine.
Mnogi su tako kupovali kuce i auta. Ima redovna primanja i onda neki drugi izvor primanja sto cini zivot lagodnijim. Ali onda taj drugi izvor primanja nestane zbog X stvari i eto, onda si u govnima.
Takodje, banke da bi privukle musterije (jer naravno, i njima je zinula guzica) pocele su nuditi varijabilne kamate. Znaci zavisno od trzisne situacije tebi raste i pada kamata. Variabilne kamate u startu su bile i po 2% manje od fiksnih kamata. I ljudi su u coporu pohrlili na te kredite (nesto kao krediti vezani za franak u BiH, HR i madjarskoj). Kada je finansijska kriza krenula, te kamate su znale skociti sa 3.5% na 9%! Sta tad? Mnogi su bankrotirali, a mnoge banke su isto propale zbog tog poslovanja (Wachovia, Colonial itd).
Svima je zinula guzica, ne samo bankama nego i obicnim ljudima. Ali optuzivati samo banke, kapitalizam i sl zato je smjesno! Banke su dobila sredstva od vlade jer bi tek tad nastao haos jer mnogi ne bi mogli da finansiraju biznise bez kredita banaka. Ali vlada je npr na Citi Bank zaradila 15 miliona, na GM preku 50 miliona itd. Na nekima je izgubila, ali zadnji izvjestaji govore da je vlada zaradila od TARP programa.
Medjutim, u SAD je licna stednja skocila za 40 milijardi dolara, a unutrasnja dugovanja se srezala za oko 300 milijardi (vecinom zbog toga sto ljudi vracaju dugovanja na kreditnim karticama). Zbog toga je manja potrosnja u ekonomiji i ekonomija ne raste kako bi mnogi zeljeli, ali dugorocno je bolje.