Forum Klix.ba

Raspored wrote:

Skijaš wrote:

Corto Maltese wrote:
Bošnjačka politika sa kraja drugog i početka trećeg milenija će biti zapamćena kao period čekanje da se auto popravi.

A šta predlažeš Corto ? Da Sarajevo digne vojsku i napadne Dodika, ukine entitetsko uređenje i kroz ovladavanje medijima i obrazovanjem eliminiše četničku propagandu ? Je li to izlaz ?

Bez oružanog sukoba, postoje dva izlaza iz ove situacije. Jedna je da Sarajevo prihvati da genocida nije bilo, da su se Sarajlije samoubijale, da su Markale i Kapija inscenirani, itd itd. A druga je da se kroz političko slabljenje četničkog faktora dođe do jačanja zdravih elemenata u srpskom narodu koji će kroz medije slati stvarnu sliku ratnih dešavanja.

Imaš li ti neko bolje rješenje ?

Mogu pokušati? Ostaviti priče o ratu, genocidu, entitetima i uređenju za kasnije. Fokusirati se na razvoj, uvesti radnu obavezu sa sve koji primaju naknade od države a nisu formalno zaposleni, studente i slično. Uposliti cijelu državu na gradnji prometnica, čišćenju rijeka i slično. Uvesti maksimalnu štednju i moratorij na širenje troškova državne službe. Stabilizovati budžete i pročistiti izdatke koji se plaćaju lažnim korisnicima naknada. Reformisati škole i sistem obrazovanja čisteći ga od nacionalističkih sadržaja. Pročistiti medije i njihovu huškačku retoriku kojom se stvara negativna emocija u svim narodima.
Nakon 7-8 godina intenzivnog rada, izgradnje i napredka kada svačiji frižider i novčanik budu puniji sve ostalo će se samo posložiti vjeruj mi. Čovjek koji ima obaveze, karijeru i dovoljno novca je čovjek koji nije opterećen dnevnim izjavama u novinama i strateškim ustavnim pitanjima već time koliki su porezi, kakve su ceste i sistem obrazovanja u državi.
Ne kažem da se sve zaboravi na 7-8 godina ali vrijeme je da se radi nešto konkretnije od palamudanja o ratu i nacionalnim pitanjima. Znam da je to kudikamo lakše od konkretnog opipljivog rada ali zar nije ljepše da političarima postavimo cilj da u 2012 godini naprave 40 km auto puta nego da im je cilj usvojiti 40 zakona od kojih nas se samo 5 konkretno dotiče.

Ahmmed wrote:Razgovarao sam prije nekoliko dana, sa jednim dobrim poznanikom, Srbinom,o genocidu počinjenom nad Bošnjacima u Srebrenici. Riječ je o vrlo kvalitetnoj osobi koja stvari uvijek naziva pravim imenom i zbog toga me iznenadila jedna njegova konstatacija, koja otprilike,glasi ovako: " Bošnjaci bi morali, zbog budućnosti ove zemlje, manje govoriti o genocidu u Srebrenici. Ta priča sve više i više frustrira Srbe i frustrirat će ih u budućnosti. Morat ćete naći neki način, da Srbi tu priču ne doživljavaju kao stalno nabijanje na nos onoga što je u Srebrenici učinjeno.Mislim da je najbolje ne potencirati priču o genocidu, svesti je u istorijski okvir, bez stalnog, skoro svakodnevnog podsjećanja na to.Čak i meni, koji genocid priznajem, zbog kojeg se osjećam odgovornim, raste , sve više i više, nelagoda, dok o tome stalno čitam u novinama, gledam na TV, slušam u tramvaju, u komšiluku...."

Rekao sam mu da jedino jesam protiv dnevnopolitičke zlouporabe genocida u Srebrenici, ali da mi je potpuno neprihvatljivo njegovo promišljanje, u kontekstu srpske frustracije....kao i da se svih ovih godina pitam - jer tu frustraciju osjećam- zbog čega se ona ne usmjeri na one koji su genocid planirali i izveli, kao i na one koji ljubomorno čuvaju tekovine genocida počinjenog u Srebrenici, na one koji ga negiraju i na one koji ga opravdavaju.

Njegov odgovor je bio ovakav: " Vjerovatno bi Srbi, vremenom, to učinili, ukoliko bi Bošnjaci smanjili intenzitet priče o genocidu. "

Razgovor smo, vrlo brzo, okončali. I naš susret završili sa prilično gorčine. Barem sa moje strane.

"Conressional Caucus of Bosnia" na Capitol Hillu u Washingtonu obilježili godišnjicu genocida u Srebrenici


Autor E. A. 2011-07-25 17:46:00



Jedan od bijelih cvjetova nosio je i kongresmen Russ Carnahan, “najbosanskiji” kongresmen u SAD

Mnogi od američkih kongresmena, članova Bosanskog kružoka (Conressional Caucus of Bosnia) pod Kapitol hilom (Capitol Hill – “Kongresno brdo” u Washingtonu), u julu su na svojim reverima imali prilike nositi simbolično urađene Bijele cvjetove Srebrenice.

Prema navodima predsjednika BAACBH (Bosanskog savjetodavnog vijeća u Americi), Admira Šerifovića i članice Upravnog odbora Lejle Hadžić, koji su u zgradi američkog Kongresa bili organizatori komemoracije srebreničkog genocida, simbolični cvjetovi dijeljeni su prilikom nedavnog obilježavanja te 16-te obljetnice stradanja u Srebrenici.

Tom prilikom posebno je dirnuta bila demokratska zastupnica Edi Bernis Džonson (Eddie Bernice Johnson) iz Teksasa (Texas). Ona je poslala i pismo zahvalnosti na adresu BAACBH u Washingtonu, u kojem izražava poseban pijetet prema nježnim simboličnim cvjetovima.

“Cvjetiće su napravile žene iz gračaničkog udruženja "Gračaničke kere" sa Majkama Srebrenice”, rekla nam je Ajla Delkić, direktorica komunikacija u BAACBH-u.

“Ti cvjetovi nosili su se u vidu bedža od 1. do 11. jula u znak solidarnosti sa žrtvama genocida u Srebrenici. Svaki cvijet je jedinstveno djelo od 11 latica koje simbolišu 11. juli 1995., kada je paravojska bosanskih Srba počela ubijanje 8.000 bošnjačkih dječaka, muškaraca i staraca. Bijela boja predstavlja nevinost, zelena u sredini nadu i pomirenje”, pojasnila je Delkić.

Jedan od bijelih srebreničkih cvjetova nosio je i kongresmen Ras Kernahan (Russ Carnahan), inače “najbosanskiji” kongresmen u Americi, s obzirom da dolazi iz distrikta Sent Luis (Saint Louis) iz savezne države Misuri (Missouri), u kojem, prema nepotvrđenim brojkama živi oko 70.000 Amerikanaca bh.porijekla.

Kongresmena Karnahan se u svojoj izbornoj pobjedi, 2008., za obnavljanje zastupničkog mandata u Washingtonu – uveliko oslonio i na svesrdnu podršku bosanskih birača. Ovaj američki političar zbog toga ne krije svoju neizmjernu.http://www.baacbh.org/site/ba/?action=bosnianCaucus

The 16th Commemoration of the Srebrenica Genocide on Capitol Hill



On July 11, 2011 BAACBH together with distinguished guests Foreign Minister of Bosnia and Sven AlkalajHerzegovina, H.E. Sven Alkalaj, Ambassador Douglas Davidson, Special Envoy for Holocaust Issues at the U.S. Department of State, and Ms. Dijana Muminovic, Bosnian American documentary photographer commemorated the 16th Anniversary of Srebrenica Genocide on Capitol Hill. They addressed an audience of distinguished guests, U.S. Department of State officials, Congressional staff members, local NGO representatives and media and friends of BiH.

Mr. Admir Serifovic, BAACBH President, delivered the opening remarks and thanked Congressman Smith (R-NJ), Congressman Carnahan (D-MO) as well as all members of the Congressional Caucus on Bosnia for their unwavering support of BiH and the Bosnian people. Mr. Serifovic also went on to say that in honor of the fallen victims, BAACBH calls upon all friends of BiH to support us in our work and urged U.S. Congress to designate July 11th as the Srebrenica Rememberance Day in the U.S.



Douglas DavidsonIn honor of the fallen victims, BAACBH distributed handmade crochet flower petals made by the Mothers of Srebrenica that signify purity, peace and hope; and together with the speakers and guests expressed their deepest condolences and commitment to remember the Srebrenica genocide and to advocate for a stable and prosperous BiH.







------------------------------------------------------------------------------------------
Srebrenica Remembrance in U.S. Congress



On July 11th, Congressional Caucus on Bosnia member, Rep. Eddie Bernice Johnson (D-TX) Srebrenica Flowersent BAACBH a letter of thanks for providing her with the beautiful eleven petals commemorative flower made by the Mothers of Srebrenica as a reminder of the lives lost during the genocide. To view the letter please click on : Letter from Rep. Johnson (D-TX)

On the same day, Co-Chair of the Congressional Caucus on Bosnia, Rep. Russ Carnahan (D-MO) issued the following statement regarding the anniversary of the genocide in Srebrenica:



"Sixteen years ago today, July 11, 1995, an unconscionable act of cruelty and disregard for human life left a deep scar upon humanity. Today, we remember those who lost their lives in the Srebrenica massacre and stand with their families in remembrance..." http://baacbh.org/site/en/?action=news&ID=170

Univerzitet u Sarajevu dodijelio priznanja “Zlatne Značke” kanadskom parlamentarcu Brian Masseu i direktoru IRGC prof. Emiru Ramiću

July 15, 2011

Institut za istraživanje genocida Kanada ima čast i zadovoljstvo da informiše javnost o dodjeli prestižnih akademskih priznanja, Zlatna značka Univerziteta u Sarajevu, gospodinu Brianu Masse, http://en.wikipedia.org/wiki/Brian_Masse članu Kanadskog parlamenta i sponzoru Rezolucije o genocidu u Srebrenici i BiH koja je usvojena u Kanadskom parlamentu i profesoru Emiru Ramiću, Direktoru Instituta za istraživanje genocida Kanada.

U obrazloženju za dodjelu Zlatne značke Sarajevskog univerziteta članu Kanadskog parlamenta i sponzoru Rezolucije o genocidu u Srebrenici, gospodinu Brianu Masse se između ostalog kaže:

“Svi građani bosanskohercegovačkog porijekla koji žive u Kanadi i mnogi Kanađani mogu posvjedočiti doprinos Briana Masse u borbi da Kanada prizna i proglasi dan sjećanja na genocid u Srebrenici, te prizna da je u Srebrenici počinjen zločin genocida. I pored otpora da se koristi riječ genocid, Brian Masse nije odustajao od ovog termina i Rezolucija je usvojena u Kanadskom parlamentu 19. oktobra 2010. godine. Proces lobiranja i zalaganja za ovu Rezoluciju je trajao više od godinu dana, a Brianova predanost, zalaganje, integritet i hrabrost su bitni faktori koji su doveli do ostvarenja ovog, za nas veoma bitnog cilja. Govoreći o Brian Masse-u, bitno je istaći njegovu predanosti ideji i borbi za ljudska prava od početka njegove političke karijere pa do sada. Zapravo, njegov ulazak u politiku bio je vezan za genocid u Istočnom Timoru. Od tada pa naovamo Brian je održao svoj integritet u borbi za ljudska prava, i u slučaju Rezolucije o Srebrenici pokazao da potreba za pravdom nadmašuje potrebu za prividnim mirom”.

U obrazloženju za dodjelu Zlatne značke Sarajevskog univerziteta profesoru Emiru Ramiću, Predsjedniku Kanadskog ogranka Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike i Direktoru Instituta za istraživanje genocida u Kanadi se između ostalog kaže:

“Profesor Emir Ramić je ime koje asocira sa neumornom borbom za istinu i pravdu na području Sjeverne Amerike i šire. Ramić, žrtva genocidne ideologije u rodnom Prijedoru, žrtva je i danas produžene ruke te iste ideologije na području Kanade. Svojim nesebičnim i herojskim zalaganjem za bolju Bosnu i Hercegovinu Ramić predstavlja sinonim otpornosti i patriotizma u najizvornijem značenju te riječi. Premalo je prostora da bismo naveli sve njegove zasluge i sve njegove pobjede, ali čemo posvetiti pažnju njegovom neizmjernom doprinosu da se Kanada, kao največa zapadna država, pridruži listi zemalja koje su u svom parlamentu usvojili dokument koji priznaje da je u Srebrenici počinjen čin genocida. Iako su se mnogi odupirali prolasku takvog dokumenta, i iako su mnogi pokušali sabotirati ovaj projekat ili u najmanju ruku umanjiti njegov značaj izbacivanjem riječi genocid iz Rezolucije, Ramić nije pristao ni na jednu drugu opciju osim one koja jasno i glasno objašnjava ko je počinio, šta je počinio i kome je počinjeno to gnusno djelo, te ga nazvao pravim imenom: genocid. U posljednjih sedam godina Ramic se svim svojim snagama zalagao za ideju usvajanja rezolucije o genocidu u Srebrenci u Kandskom parlamentu i ta ideja je konacno urodila plodom 19. oktobra 2010. Sada, pod Ramićevim budnim okom se radi na usvajanju zakona koji će oficijelno proglasiti Dan Sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici u Kanadi, a također i na postavljanju spomen obilježja žrtvama Srebreničkog Genocida u gradu Windsoru. Član Kandskog parlmanta Brian Masse je iz Windsora i on je na Ramićev zahtjev iznio Rezuluciju u Kandskom parlamentu”. http://www.bosniak.org/brian-masse-laun ... -campaign/

Vise: http://unsa.ba/s/index.php?option=com_c ... Itemid=348

Aldina Muslija
Sekretar Instituta za istraživanje genocida Kanada http://www.bosniak.org/bosanski/univerz ... ru-ramicu/

Zvornik: Zločin nad civilima Snagova jedan je od najokrutnijih zločina počinjenih nad Bošnjacima u proteklom ratu
U SRIJEDU ĆE BITI OBAVLJENA DŽENAZA I UKOP POSMRTNIH OSTATAKA 35 ŽRTAVA ZLOČINA NAD CIVILIMA SNAGOVA
Autor: Bošnjaci.Net

Objavljeno: 25. July 2011. 13:07:02
U srijedu 27. jula 2011. godine u Snagovu će biti obavljena zajednička dženaza i ukop posmrtnih ostataka 35 žrtava zločina nad civilima Snagova (opština Zvornik) strijeljanih 29. aprila 1992. godine na lokalitetu Rašidov han, saopštili su predstavnici Organizacionog odbora na danas održanoj press konferenciji u Muftijstvu tuzlanskom.


Spomen obilježje civilnim žrtvama rata u Snagovu


Na konferenciji za medije su govorili: Mustafa ef. Muharemović, Nedim Ćivić i Hazim Karić, članovi Odbora za organizaciju zajedničke dženaze i ukopa civilnih žrtava u Snagovu, kao i Zlatija Mujanović, preživjeli svjedok ovog zločina koja je novinarima prenijela dio svojih iskustava.

PROTOKOL

12,00 – DOČEK ZVANICA – Dom kulture Snagovo
12,15 – Odavanje počasti i polaganje cvijeća na spomen obilježju – mezarje Ibrahimovići
12,30 – Jasin i Salla – džamija u Snagovu
13,00 – Klanjanje podne namaza – džamija i džamijska avlija u Snagovu
13,20 – Čitanje pisma u ime porodica žrtava
13,30 – Klanjanje zajedničke dženaze i ukop posmrtnih ostataka
Dženaza će se klanjati za 35 civilnih žrtava i obavit će se ukop 14 kompletnih skeletnih ostataka i manji dio posmrtnih ostataka dvadeset spaljenih tijela žrtava zločina.

Dana 29. aprila 1992. godine pripadnici Jugoslovenske narodne armije i paravojnih formacija, uz pomoć komšija Srba, zarobile su više od 800 stanovnika Snagova na tri lokaliteta. Zarobili su civile iz obližnjih šuma, koji su se danima i noćima skrivali od granatiranja i upada naoružanih jedinica. Na lokalitetu Rašidov han strijeljana je grupa od 36 civila, među kojima je bilo trudnica, maloljetne djece (najmlađem je bilo dvije godine), staraca i odraslih muškaraca.

Ovaj zločin nad civilima Snagova jedan je od najokrutnijih zločina počinjenih nad Bošnjacima u proteklom ratu. Posmrtni ostaci dvadeset ubijenih žena, djece, odraslih muškaraca i starijih osoba su istoga dana spaljeni na lomači u cilju prikrivanja masovnog zločina.

Do danas, devetnaest godina poslije, niko nije osuđen za ovaj monstruozni zločin nad civilima Bošnjacima Snagova. Do sada je sahranjena samo jedna žrtva ovog zločina, a zajednička dženaza 27. jula 2011. godine bit će klanjana za preostalih 35 žrtava, izvješatava Organizacioni odbor za zajedničku dženazu i ukop žrtava ratnog zločina nad civilima Snagova počinjen 29.aprila 1992. Godine.


SPISAK STRIJELJANIH CIVILA 29. 4. 1992. GODINE NA LOKALITETU RAŠIDOV HAN U SNAGOVU, OPŠTINA ZVORNIK

1. Krupinac (Smajo) Himzo 1935
2. Krupinac (Mehmed) Hatija 1933
3. Krupinac (Himzo) Senudin 1963
4. Krupinac (Haso) Azra 1964
5. Krupinac (Senudin) Mirza 1987
6. Krupinac (Himzo) Idriz 1966
7. Krupinac (Haso) Sadija 1968
8. Krupinac (Idriz) Alen 1989
9. Dogić (Osman) Šeća 1949
10. Dogić (Sulejman) Mehdin 1968
11. Dogić (Sulejman) Zada 1977
12. Dogić (Selim) Fatima 1971
13. Dogić (Mehdin) Meliha 1991
14. Dahalić (Ramo) Hasnija 1945
15. Dahalić (Ibrahim) Sead 1965
16. Dahalić (Pašan) Džemka 1965
17. Dahalić (Sead) Semir 1989
18. Dahalić (Mujo) Mujesira 1939
19. Dahalić (Avdulah) Hamdija 1965
20. Dahalić (Bego) Razija 1966 ukopana 2008. god. u Memićima
21. Dahalić (Hamdija) Esad 1989
22. Krupinac (Smajo) Senija 1959
23. Krupinac (Osman) Mirsad 1977
24. Krupinac (Osman) Mirnes 1985
25. Mujanović (Osman) Derva 1932
26. Mujanović (Avdija) Ismeta 1953
27. Mujanović (Muharem) Edina 1977
28. Ibrahimović (Husein) Mehmed 1936
29. Ibrahimović (Husein) Husejn 1945
30. Salihović (Ramo) Ramiz 1956
31. Salihović (Ramo) Hatija 1953
32. Ibrahimović (Ibrahim) Fahira 1974
33. Ibrahimović (Ibrahim) Mešan 1979
34. Krupinac (Mustafa) Aiša 1938
35. Krupinac (Salkan) Hajrudiin 1960
36. Krupinac (Redžo) Reif 1960

udrch wrote:Svaki put kad se spomene Srebrenice treba reći da je u njoj počinjen genocid, jer je to jednostavno činjenica..
Nisam nikom kriv što pripada narodu koji je na kraju 20-tog vijeka imao takve ludake koji su ubijali iz zadovoljstva..
Moj narod je bio žrtva i ja ne mogu da oprostim, zaboravim ...................

@palermo
..Ne mislim da je uopšte bitno šta Srbi misle o Srebrenici. Barem ne mislim da je u ovom trenutku bitno. Srebrenica je prije svega i iznad svega bošnjačka priča...

Corto Maltese wrote:

tbv wrote:

Corto Maltese wrote:Ma ja, treba živjeti u prošlosti, lakše je. Budućnost je neizvjesna, u njoj nama opravdanja kada padneš.

ok. - naprimjer;

proslost - ti si vozio kola od tacke A ka tacki B (razdaljina 400 km) iz poslovnih razloga, i na pola puta do tacke B neki te krkan udario kamionom, razlupao ti kola, nije totalka ali potrebna opravka.

sadasnjost - tebi kola na popravku, cekas kad ce biti opravljena da nastavis svoj poslovni put ka tacki B, jer nigdje u blizini ne postoji kompanija za iznajmljivanje auta.

buducnost - kola su popravljena nakon desetak dana, i ti nastavljas voziti ka tacki B kontajuci o tome kakve ce biti posljedice po tebe, jer kasnis desetak dana, moguc je otkaz ili gubitak poslovnog ugovora...

Reci mi kako zaobici proslost i sadasnjost, i doci na vrijeme do tacke B?

PipiDugaDevetka wrote:Fantastično poređenje ili paralela,...Krkan je Krkan, država BiH slupani automobil, poslovni ugovor-prijem u NATO, EU,...Da samo hoće EUPM ili EUFOR zaustaviti krkana Krkana zbog grešaka u saobraćaju, neispravnog i opasnog vozila u saobraćaju ili bar da mu supruga sakrije ključeve od njegovog auta, aviona, helikoptera, aerodroma Trebinje. Nema načina da se djeluje na krkana Krkana u prošlosti, jedino neka slučajnost da se prvo njemu desi nešto.

Bošnjačka politika sa kraja drugog i početka trećeg milenija će biti zapamćena kao period čekanje da se auto popravi. Majstor je rekao deset dana, ali se to, neplanirano, oteglo na 15 godina. Jebi ga, nije do nas, majstor nas zajeb'o.

popajic wrote:

@palermo
..Ne mislim da je uopšte bitno šta Srbi misle o Srebrenici. Barem ne mislim da je u ovom trenutku bitno. Srebrenica je prije svega i iznad svega bošnjačka priča...

Veoma je bitno, bas zbog toga da prestanemo biti zatocenici proslosti i da se mozemo okrenuti buducnosti.
Kako cemo se okrenuti prema sutra kada je ideologija od juce prisutna i dan- danas samo bez pucnjeva ?

Sebrenica ( i ne samo ona) je itekako srpska , a bogami i srbijanska sramotna prica.
Par sturih izvinjenja , par a la Brionskih sastanaka pomirenja i saradnje se u praksi debelo potiru.
A praksa je najbitnija , nista suplja retorika.
Mrzim ulogu zrtve , mrzim zloupotrebu zrtava u politicke i nacionalisticke svrhe , ali mrzim i ideju da jedino "bilo - proslo " stav vodi u stabilizaciju.
Kad krezube horde sa gazdom krkanom prestanu velicati zlocince kao heroje , kad "nasi" minderasi prestanu koristiti genocide za ucvrscavanje vlastitih pozicija - e, onda ce oslabiti i frustracije !
Do tada nam je zivot bez frustracija ravan naucnoj fantastici .

tbv wrote: @Pipi, nisam bas sa tim povlacio paralelu iako je i to priblizno... ciljao sam na zivot u cijelosti, i kako je sve povezano sa proslosti, sadasnjosti i buducnosti, da sve zavisi jedno od drugog i da se proslost i sadasnjost ne moze zaobici, jer to je ono sto cini buducnost...

znaci @Corto Maltesu sam pokusao da postavim pitanje u tom smijeru, a ono zavrsi kod automehanicara i bosnjacke politike, iako je pitanje bilo namjenjeno tematici Genocid i kako spominjanje genocida nervira nase sunarodnjake, koji su ne igrom slucaja narod u cije je ime taj genocid pocinjen...

PipiDugaDevetka wrote:

tbv wrote: @Pipi, nisam bas sa tim povlacio paralelu iako je i to priblizno... ciljao sam na zivot u cijelosti, i kako je sve povezano sa proslosti, sadasnjosti i buducnosti, da sve zavisi jedno od drugog i da se proslost i sadasnjost ne moze zaobici, jer to je ono sto cini buducnost...

znaci @Corto Maltesu sam pokusao da postavim pitanje u tom smijeru, a ono zavrsi kod automehanicara i bosnjacke politike, iako je pitanje bilo namjenjeno tematici Genocid i kako spominjanje genocida nervira nase sunarodnjake, koji su ne igrom slucaja narod u cije je ime taj genocid pocinjen...

Šta god da si htio objasniti i razviti diskusiju, meni se sviđa kako si to uradio, i ta uopštena važnost prošlosti za sadašnjost i konkretno gledajući prošlost, sadašnjost i budućnost u BiH.

palermo wrote:

popajic wrote:

@palermo
..Ne mislim da je uopšte bitno šta Srbi misle o Srebrenici. Barem ne mislim da je u ovom trenutku bitno. Srebrenica je prije svega i iznad svega bošnjačka priča...

Veoma je bitno, bas zbog toga da prestanemo biti zatocenici proslosti i da se mozemo okrenuti buducnosti.
Kako cemo se okrenuti prema sutra kada je ideologija od juce prisutna i dan- danas samo bez pucnjeva ?

Sebrenica ( i ne samo ona) je itekako srpska , a bogami i srbijanska sramotna prica.
Par sturih izvinjenja , par a la Brionskih sastanaka pomirenja i saradnje se u praksi debelo potiru.
A praksa je najbitnija , nista suplja retorika.
Mrzim ulogu zrtve , mrzim zloupotrebu zrtava u politicke i nacionalisticke svrhe , ali mrzim i ideju da jedino "bilo - proslo " stav vodi u stabilizaciju.
Kad krezube horde sa gazdom krkanom prestanu velicati zlocince kao heroje , kad "nasi" minderasi prestanu koristiti genocide za ucvrscavanje vlastitih pozicija - e, onda ce oslabiti i frustracije !
Do tada nam je zivot bez frustracija ravan naucnoj fantastici .

1. Pa u kontekstu onoga o čemu pričamo jeste nebitno. Ja nisam čovjek koji može da utiče na srpske nacionalne elite da pronađu mjesto Srebrenici unutar svoje kolektivne memorije.

2. Srebrenica nema veze sa pomirenjem. Ona jednostavno postoji. Kao činjenica,i kao dio bošnjačke kolektivne svijesti.

3. Ti , iako nisi svjestan toga, ovdje zapravo pričaš na dnevno-politički način.

Ahmmed wrote:Razgovarao sam prije nekoliko dana, sa jednim dobrim poznanikom, Srbinom,o genocidu počinjenom nad Bošnjacima u Srebrenici. Riječ je o vrlo kvalitetnoj osobi koja stvari uvijek naziva pravim imenom i zbog toga me iznenadila jedna njegova konstatacija, koja otprilike,glasi ovako: " Bošnjaci bi morali, zbog budućnosti ove zemlje, manje govoriti o genocidu u Srebrenici. Ta priča sve više i više frustrira Srbe i frustrirat će ih u budućnosti. Morat ćete naći neki način, da Srbi tu priču ne doživljavaju kao stalno nabijanje na nos onoga što je u Srebrenici učinjeno.Mislim da je najbolje ne potencirati priču o genocidu, svesti je u istorijski okvir, bez stalnog, skoro svakodnevnog podsjećanja na to.Čak i meni, koji genocid priznajem, zbog kojeg se osjećam odgovornim, raste , sve više i više, nelagoda, dok o tome stalno čitam u novinama, gledam na TV, slušam u tramvaju, u komšiluku...."

Rekao sam mu da jedino jesam protiv dnevnopolitičke zlouporabe genocida u Srebrenici, ali da mi je potpuno neprihvatljivo njegovo promišljanje, u kontekstu srpske frustracije....kao i da se svih ovih godina pitam - jer tu frustraciju osjećam- zbog čega se ona ne usmjeri na one koji su genocid planirali i izveli, kao i na one koji ljubomorno čuvaju tekovine genocida počinjenog u Srebrenici, na one koji ga negiraju i na one koji ga opravdavaju.

Njegov odgovor je bio ovakav: " Vjerovatno bi Srbi, vremenom, to učinili, ukoliko bi Bošnjaci smanjili intenzitet priče o genocidu. "

Razgovor smo, vrlo brzo, okončali. I naš susret završili sa prilično gorčine. Barem sa moje strane.

zilog wrote:Nekih 10 godina nakon rata bosnjaci su se ponasali upravo onakvo kako @Ahmmed-ov prijatelj trazi. O Srebrenici se uglavnom pricalo oko 11.07. Cak sam i ja vjerovao da ce unutar srpskog naroda doci do spoznaje o ucinjenom i da ce se pokusati spasiti obraz pred svijetom i istorijom.

Ono sto smo dobili je bila kamuflaza zlocina i istorijske odgovornosti. Djindjic ubijen, Karadzic i Mladic na slobodi, 30% podrske SRS-u u Srbiji... Obraz se pojavio samo kao udruzenje za zastitu i rehabilitaciju zlocina i zlocinaca.

Mitologija koja je dovela do genocida je i dalje prisutna i niko se ne pokusava obracunati s njom.

Rokada kadrova (postavljanje ljudi koji nisu aktivno ucestvovali u ratu), se pokazala kao bacanje prasine u oci. Svi prije, ili kasnije, pocinju istu pricu.

Mi cemo svoje nastaviti pricati i raditi. Brukajuci Srbiju i RS pred svijetom. Jedini nacin da nas se zaustavi je unutarsrpski obracun sa mitologijom koja je dovela do genocida.

exliberal wrote:Zasto se cudite to sto srbi negiraju Srebrenicu?.....pa pogledajte cijeli svijet i vidjet cete stotine primjera gdje se negiraju genocidi/maskri...jel Iran negira holokaust, jel Turska negira genocid nad Armenima i Kurdima, dali je Japan priznao genocid u Kini, jel vecina Hrvatske ( cak i dobar dio Bosne) negira broj nastradalih u Jasenovacu i Staroj Gradiskoj...ko hoce da prizna da se desio genocid priznat ce ko nece mozete mu trubit non stop on ce to odbijat da prihvati....
Sa druge strane mnogi srbi koji negiraju Srebrenicu ce reci pogledajte sta su oni nama radili, koliko ih je poginulo u bitkama oko grada ili tokom povlacenja a sad tvrde da su streljani, Alija je zrtvovao enklavu radi uvlacenja zapada u rat, izvukli su Nasera i sve glavonje unapred, pogledajte cak i mnogi iz bosnajckog vrha optuzuju vlast da je namjerno zrtvovala te ljude ....dali ima istine u ovim pitanjima?
kako god ti ljudi nisu vise medju nama.....

exliberal wrote: ...
Sa druge strane mnogi srbi koji negiraju Srebrenicu ce reci pogledajte sta su oni nama radili, koliko ih je poginulo u bitkama oko grada ili tokom povlacenja a sad tvrde da su streljani, Alija je zrtvovao enklavu radi uvlacenja zapada u rat, izvukli su Nasera i sve glavonje unapred, pogledajte cak i mnogi iz bosnajckog vrha optuzuju vlast da je namjerno zrtvovala te ljude ....dali ima istine u ovim pitanjima?
kako god ti ljudi nisu vise medju nama.....

to sto je hag presudio i nazvao Srebrenicu genocidom nepije vode jer hag niko neprihvata u potpunosti kao mjerodavni sud.....

palermo wrote:
Ne mislim da je uopšte bitno šta Srbi misle o Srebrenici. Barem ne mislim da je u ovom trenutku bitno. Srebrenica je prije svega i iznad svega bošnjačka priča. Srebrenica je,ma koliko to možda izgledalo i ružno izrečeno, označila i konačno konstituiranje bošnjačke nacije, Srebrenica je prvo istinsko kolektivno sjećanje ovog naroda, Srebrenica je kamen međaš između onog što smo bili i što jesmo sada. Zahtjevi da se o Srebrenici ne priča nisu ništa drugo nego redizajnirani zahtjevi da odustanemo sami od sebe.

A Srbi će morati sami u svojoj kolektivnoj memoriji da nađu mjesto Srebrenici. Nadati se da će vremenom i kod njih Srebrenica biti mjesto u kojem je ideologija mraka pokazala kakvo i koliko je zlo spreman učiniti.

A tvoj prijatelj i njegov način razmišljanja su zapravo klasičan primjer pokušaja korištenja Srebrenice u dnevno-političke svrhe. Pri tome ja uopšte ne odričem mogućnost njegovih dobrih namjera, ali između namjera i realiteta je nekad duboka provalija.

Ahmmed wrote:Razgovarao sam prije nekoliko dana, sa jednim dobrim poznanikom, Srbinom,o genocidu počinjenom nad Bošnjacima u Srebrenici. Riječ je o vrlo kvalitetnoj osobi koja stvari uvijek naziva pravim imenom i zbog toga me iznenadila jedna njegova konstatacija, koja otprilike,glasi ovako: " Bošnjaci bi morali, zbog budućnosti ove zemlje, manje govoriti o genocidu u Srebrenici. Ta priča sve više i više frustrira Srbe i frustrirat će ih u budućnosti. Morat ćete naći neki način, da Srbi tu priču ne doživljavaju kao stalno nabijanje na nos onoga što je u Srebrenici učinjeno.Mislim da je najbolje ne potencirati priču o genocidu, svesti je u istorijski okvir, bez stalnog, skoro svakodnevnog podsjećanja na to.Čak i meni, koji genocid priznajem, zbog kojeg se osjećam odgovornim, raste , sve više i više, nelagoda, dok o tome stalno čitam u novinama, gledam na TV, slušam u tramvaju, u komšiluku...."

Rekao sam mu da jedino jesam protiv dnevnopolitičke zlouporabe genocida u Srebrenici, ali da mi je potpuno neprihvatljivo njegovo promišljanje, u kontekstu srpske frustracije....kao i da se svih ovih godina pitam - jer tu frustraciju osjećam- zbog čega se ona ne usmjeri na one koji su genocid planirali i izveli, kao i na one koji ljubomorno čuvaju tekovine genocida počinjenog u Srebrenici, na one koji ga negiraju i na one koji ga opravdavaju.

Njegov odgovor je bio ovakav: " Vjerovatno bi Srbi, vremenom, to učinili, ukoliko bi Bošnjaci smanjili intenzitet priče o genocidu. "

Razgovor smo, vrlo brzo, okončali. I naš susret završili sa prilično gorčine. Barem sa moje strane.