-LIBERO- wrote:Pa imamo vec konja pred Veterinarskim Fakultetom,samo trebamo izglasati kojeg cemo jahaca postaviti
jel to zbog svjetske krize ustedicemo koju marku , na matrijalu za konja ............ Pa Isa beg Ishakovic sigurno nebi zelio da prave njegov kip i sl-LIBERO- wrote:A nije li Bakir Izetbegovic (aka: Mali Princ) vec par puta prije izjavio,kada su bile neke inicijative o pravljenju spomenika zasluznim ljudima iz istorije grada i zemlje,da oni ( vjerovatno je mislio na SDA,ili sta znam koga) nikada nece praviti niti podrzati pravljenje bilo kakvih spomenika sa likovima u ljudskom obliku,jer je po islamu to striktno zabranjeno.
E sad,bazirajte raspravu o inicijativi bez bilo kakve statue,il' mislite ici u kontru Malome Princu
Jazz_Junkie wrote:A kakav bi se to spomenik trebao graditi i na osnovu kojeg uzora? Zna li netko kako je taj Isa-beg Isakovic izgledao ili ce Fahrudin Radoncic posluziti kao uzorni model? Njegova osnivacka uloga je upitna, ali o tome nema smisla voditi diskusiju. Isakovic je osnivac orijentalnog Sarajeva, dakle samo je promijenio fizionomiju i funkciju vec postojuceg grada Vrhbosne koji je do svog pada bio trgovacki i centar Bosne. I teorija o osnivacu urbanog Sarajeva nije odrziva koliko neki misle, jer da je tako, Brcko bi po tome postojalo tek od 19. stoljeca.
Povijest jednog grada pocinje sa pocetkom kao naselje, trgovacko srediste ili vojni lager (castrum). Po teorijama nekih ovdje bi ispalo da su skoro svi bh. gradovi nastali u 19/20. vijeku, jer tek tada postaju manje vise urbani. I generalno ne vidim smisao u izgradnji spomenika osvajacima ili aristokratskim bezveznjacima po uzoru na k****nje u Beogradu, Zagrebu itd. I Tuzlaci se eno glupiraju sa Tvrtkom Kotromanicem. U 21. vijeku prioritet trebaju imati socijalne i zdravstvene ustanove, radna mjesta, kina, centri za rekreaciju, bazeni i skolske ustanove. U svemu ovome se Sarajevo ne istice, ali zato je vazno podignuti spomenik bezveznjakovicu iz 15. stoljeca koji je bio "darovan" velikim posjedima (kojom li zaslugom), te osvajao i otimao da bi se istakao u ocima sultana i intenzivirao svoj uspon u osmanskoj hijerarhiji. Gdje su spomenici obicnim ljudima koji su zbilja nesto ucinili za stanovnike Sarajeva, polagajuci svoje zivote?
A sada odo malo bistriti literaturu da vidim koji je Austrijanac izgradio prvu zgradu u Brckom, jer kao takav je osnivac urbanog Brcko, sto ujedno znaci osnivac Brckog, pa da predlozim izgradnju spomenika.
djes arheologu nisam te prepoznao. Nego posto si bolje upucen od mene daj mi reci tecno (naravno uz prilozene dokaze) reci gdje je to naselje Vrhbosna bilo na teritoriji danasnjeg SarajevaIran nije islamska zemlja???GOLFER wrote:Vi fakat ne kontate da zemlje gdje zivi vecina muslimana nisu muslimanske... A i da jesu i da u njima stoje ovi svi kipovi to ne znaci da je to Islamski dozvoljeno.
to sto neki Mehmed dzematlija iz dzamije sa Vratnika voli popit po jednu casicu ljute ne znaci da je to po Islamu dozvoljeno...
Ono koliko znam o Isa-begu vjerujem da on ne bi volio da mu se dize ikakav KIP, kao sto to ne bi volio ni Husrev beg i ostali Islamski velikani...
Ovo je bezpredmetno raspravljati.Jazz_Junkie wrote:A kakav bi se to spomenik trebao graditi i na osnovu kojeg uzora? Zna li netko kako je taj Isa-beg Isakovic izgledao ili ce Fahrudin Radoncic posluziti kao uzorni model? Njegova osnivacka uloga je upitna, ali o tome nema smisla voditi diskusiju. Isakovic je osnivac orijentalnog Sarajeva, dakle samo je promijenio fizionomiju i funkciju vec postojuceg grada Vrhbosne koji je do svog pada bio trgovacki i centar Bosne. I teorija o osnivacu urbanog Sarajeva nije odrziva koliko neki misle, jer da je tako, Brcko bi po tome postojalo tek od 19. stoljeca.
Povijest jednog grada pocinje sa pocetkom kao naselje, trgovacko srediste ili vojni lager (castrum). Po teorijama nekih ovdje bi ispalo da su skoro svi bh. gradovi nastali u 19/20. vijeku, jer tek tada postaju manje vise urbani. I generalno ne vidim smisao u izgradnji spomenika osvajacima ili aristokratskim bezveznjacima po uzoru na k****nje u Beogradu, Zagrebu itd. I Tuzlaci se eno glupiraju sa Tvrtkom Kotromanicem. U 21. vijeku prioritet trebaju imati socijalne i zdravstvene ustanove, radna mjesta, kina, centri za rekreaciju, bazeni i skolske ustanove. U svemu ovome se Sarajevo ne istice, ali zato je vazno podignuti spomenik bezveznjakovicu iz 15. stoljeca koji je bio "darovan" velikim posjedima (kojom li zaslugom), te osvajao i otimao da bi se istakao u ocima sultana i intenzivirao svoj uspon u osmanskoj hijerarhiji. Gdje su spomenici obicnim ljudima koji su zbilja nesto ucinili za stanovnike Sarajeva, polagajuci svoje zivote?
A sada odo malo bistriti literaturu da vidim koji je Austrijanac izgradio prvu zgradu u Brckom, jer kao takav je osnivac urbanog Brcko, sto ujedno znaci osnivac Brckog, pa da predlozim izgradnju spomenika.
Svasta.heckler wrote:
http://bs.wikipedia.org/wiki/Isa-beg_Ishakovi%C4%87 wrote:Isa-beg Ishaković je bio zadnji krajišnik Bosanskog krajišta i drugi sandžakbeg Osmanlijske pokrajine Bosne i glavni osnivač Sarajeva i Novog Pazara. Njegova vladavina u Bosni je trajala od otprilike 1454. do 1463. godine. Zbog njegovog doprinosa razvoju zemlje on je danas jedan od najpoznatijih likova iz Osmanlijskog razdoblja Bosanske historije. Bio je sin prvog bega Bosne, Ishak-bega, i otac šestog Bosanskog sandžak-bega Gazi Mehmed-bega.
http://www.scribd.com/doc/30801947/Preporodov-Journal-br-119 wrote:Gdje je mezar osnivača Sarajeva
Piše: Amel Suljović
Prve gradske objekte u Sarajevu podi- gao je Isa-beg Ishaković kao svoj vakuf, o čemu svjedoči najstariji dokument u Bosni i Hercegovini na orijentalnim jezicima, Va- kufnama Isa-bega Ishakovića datirana iz- među 1. februara i 3. marta 1462. godine (džumadel-ula 866 h.g). Original se svoje- vremeno nalazio u rukama Mustajbega Fa- dilpašića (prvog) gradonačelnika Sarajeva, sina Fadil-paše Šerifovića, “koji je između 1840.-1879. bio 'svrha i razvrha' svih stvari u Sarajevu”, a ovaj ga je posudio Kosti Hor- mannu, od kada mu se gubi svaki trag.
Kako je porodica Šerifovića, odnosno Fadilpašića došla u posjed Isa-begove Va- kufname nije teško predpostaviti; Fadil- paša je bio glasoviti (onovremeni) oligarh koji je preuzimao dugove posrnulih be- govskih porodica i kupovao nekretnine koje bi (po njegovoj slobodnoj procjeni) “načeo zub vremena”, krijući se pritom iza milozvučja i poezije. Ništa “opskurniji” u svojoj ulozi nije bio ni pomenuti Horma- nn, u službi Zemaljske vlade, u čijoj se lič- nosti iza dušebrižnika za našu kulturnu baštinu, sevdalinku, krije zapravo bespo- štedni mešetar i trgovac umjetninama.
Gdje je nestala “lična karta” Sarajeva?
Gdje je “posuđeni mu na uvid” origi- nal Vakufname Isa-bega Ishakovića zavr- šio - vjerovatno nikada nećemo saznati.
Treba li uopće naglašavati da se takve vrijednosti nikome ne prodaju, niti “posu- đuju”? Valja je trebalo, i tada i danas. U kafani “Kod Sameka”, koja se nalazi u vi- dokrugu mjesta gdje je Isa-beg udario te- melje Sarajevu, Tin Ujević je (očito pripit) zapisao: “Nikada nisam vidio ovoliko lje- pote na jednom mjestu, ali ni više lupeža koji njome upravljaju.” No iz postupka (prvoga) gradonačelnika Sarajeva Mustaj- bega Fadilpašića zapravo ponajbolje mo- žemo potcrtati odnos koji su naši “visoki predstavnici” u svakome vremenu imali prema “domaćem srebru”, prema najve- ćim vrijednostima koje čine naš identitet, razmjere kulture i određuju preduvjete bu- dućnosti za generacije koje dolaze.
Je li naša budućnost mogla biti bolja
od ove ako je Mustaj-beg Fadilpašić, naš
(prvi) gradonačelnik nije niti bio svjestan? Je li Vakufnana Isa-bega Ishakovića, “lič- na karta” Sarajeva mogla imati u tom tre- nutku veću vrijednost osim one koju su joj dodijelili Fadilpašići? Ne znam. Na pitanje Koste Hormanna, “gdje se nalazi grob vel- može Ishakovića, vlasnika (“posuđene mu” op.au.) Vakufname”, Fadilpašić je dao prilično neodređen odgovor, mističan koliko i poslovi njegovog oca. Behija Zla- tar, direktorica Orijentalnog instituta, ne može sa sigurnošću potvrditi da li su Fadil- pašići znali za mjesto ukopa Isa-bega Isha- kovića, no zasigurno može potvrditi da je prof. Mehmed Mujezinović ugledni ori- jentalist, autor trotomnog izdanja “Islam- ske epigrafike u BiH” napravio jednu od najopsežnijih analiza u potrazi za meza- rom osnivača Sarajeva.
“Prof. Mujezinović je nakon opsežnih proučavanja i obilaska lokacija ustvrdio da je onaj veliki stari našan bez natpisa koji se nalazi u mezarluku iza mihraba Careve džamije zapravo mjesto ukopa Isa bega Ishakovića”, kaže Zlatar koja je iza rata, u svojstvu člana komisije za utvrđi- vanje mjesta ukopa Isa-bega Ishakovića koju je oformio Grad Sarajevo kontakti- rala i Skoplje, gdje su ukopani njegov sin i unuk. Međutim, prema njenim riječima, njegov mezar nije pronađen.
Šta se dogodilo s originalom Vakufna- me, Zlatar jednostavno – ne zna. Ona svje- doči jednom prijepisu koji se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. “Takođe, kada sam bila u posjeti Vakufskoj direkciji u Istanbulu, u opsežnoj arihivi koja nam je bila dostupna, nismo pronašli originalni dokument”, decidna je Zlatar.
Isa-beg nije bio slavenskog porijekla
O porijeklu Ishakovića postoje jedna- ko zanimljive varijacije, gotovo kao i o mjestu njegova ukopa.
Behija Zlatar decidno odbacuje teze na račun porijekla osnivača Sarajeva, ko- je vode u smjeru njegovog slavenskog porijekla.
Ta dvojenja idu u smjeru – da je riječ o bratu Stjepana Vukčića Kosače, koji ga je predao Mehmedu II kao garanciju lo-
jalnosti. Po ovoj teoriji Isa-beg je, nakon što ga je usvojio Ishak-beg (otud prezi- me), konvertirao na islam, te za ondašnje prilike izgradio zavidnu vojničku i poli- tičku karijeru.
Po drugima, Isak Hranić/Hranušić za- robljen je tijekom jednog upada akindžija na posjed velikaške obitelji Pavlović, ina- če gospodara velikog dijela Istočne Bo- sne, uključujući i srednjovjekovnu župu Vrhbosnu. U zarobljeništvu se dokazao kao izuzetno sposoban, što je vođu spo- menutih akindžija potaknulo da mu osta- vi imetak, ali i poziciju koju je obnašao.
Potpuno drukčiji pristup na porijeklo Ishakovića imaju istraživanja historičarke umjetnosti Lidije Bogojević Kumbaradži iz Skoplja. Ona smatra da je rodonačelnik Ishakovića Pašajigit-beg iz Saruhana (Ka- padokije), a da je Ishak-beg bio njegov sin. Zanimljivosti idu do mjere u kojoj se skopski begovi Kumbaradžije smatraju izravnim potomcima Isa-bega Ishakovića, o čemu posjeduju i autentičnu dokumenta- ciju. Iznad ulaza u nekadašnji bazar u Sko- pju, građevine koju je podigao Ishaković, stoji ploča o obnovi bazara. Natpis kazuje da su bazar obnovili begovi Kumbaradži- je, nasljednici Isa-begovi.
Bezimeni nišan
Mehmed Mujezinović najugledniji orijentalista u BiH, te autor trotomnog iz- danja Islamske epigrafike u BiH, ostao je do smrti pri tvrdnji da je onaj stari nišan iza mihraba Careve džamije, stvarno mje- sto ukopa Isa bega Ishakovića.
No pitanje je zašto nije obilježen? “Nerijetko ćemo sresti u islamskoj tradi- ciji, imate to i danas, da se uglednici uko- pavaju bez nekih obilježja”, kaže Zlatar.
Doista, kod pojedinih islamskih redo- va tradicija je da se rahmetlija/umrli spu- šta u “bezimeni” mezar. Time se zapravo želi ukazati – da njegova duša ne umire već seli na drugi svijet, te da gizdavi, ukrašeni mezari, ni u kom slučaju, ne predstavlju bogatstvo duše koja je napu- stila ovaj – prolazni perivoj.
Jer, šta ima posebno u tome što će ljudi
obilježiti mjesto gdje su nam se kosti pro-
Jazz_Junkie wrote:A kakav bi se to spomenik trebao graditi i na osnovu kojeg uzora? Zna li netko kako je taj Isa-beg Isakovic izgledao ili ce Fahrudin Radoncic posluziti kao uzorni model? Njegova osnivacka uloga je upitna, ali o tome nema smisla voditi diskusiju. Isakovic je osnivac orijentalnog Sarajeva, dakle samo je promijenio fizionomiju i funkciju vec postojuceg grada Vrhbosne koji je do svog pada bio trgovacki i centar Bosne. I teorija o osnivacu urbanog Sarajeva nije odrziva koliko neki misle, jer da je tako, Brcko bi po tome postojalo tek od 19. stoljeca.
Povijest jednog grada pocinje sa pocetkom kao naselje, trgovacko srediste ili vojni lager (castrum). Po teorijama nekih ovdje bi ispalo da su skoro svi bh. gradovi nastali u 19/20. vijeku, jer tek tada postaju manje vise urbani. I generalno ne vidim smisao u izgradnji spomenika osvajacima ili aristokratskim bezveznjacima po uzoru na k****nje u Beogradu, Zagrebu itd. I Tuzlaci se eno glupiraju sa Tvrtkom Kotromanicem. U 21. vijeku prioritet trebaju imati socijalne i zdravstvene ustanove, radna mjesta, kina, centri za rekreaciju, bazeni i skolske ustanove. U svemu ovome se Sarajevo ne istice, ali zato je vazno podignuti spomenik bezveznjakovicu iz 15. stoljeca koji je bio "darovan" velikim posjedima (kojom li zaslugom), te osvajao i otimao da bi se istakao u ocima sultana i intenzivirao svoj uspon u osmanskoj hijerarhiji. Gdje su spomenici obicnim ljudima koji su zbilja nesto ucinili za stanovnike Sarajeva, polagajuci svoje zivote?
A sada odo malo bistriti literaturu da vidim koji je Austrijanac izgradio prvu zgradu u Brckom, jer kao takav je osnivac urbanog Brcko, sto ujedno znaci osnivac Brckog, pa da predlozim izgradnju spomenika.
@Van Halene, šta je to grad u današnjem značenju i poimanju te riječi?Van Halen wrote:Jazz_Junkie wrote:A kakav bi se to spomenik trebao graditi i na osnovu kojeg uzora? Zna li netko kako je taj Isa-beg Isakovic izgledao ili ce Fahrudin Radoncic posluziti kao uzorni model? Njegova osnivacka uloga je upitna, ali o tome nema smisla voditi diskusiju. Isakovic je osnivac orijentalnog Sarajeva, dakle samo je promijenio fizionomiju i funkciju vec postojuceg grada Vrhbosne koji je do svog pada bio trgovacki i centar Bosne. I teorija o osnivacu urbanog Sarajeva nije odrziva koliko neki misle, jer da je tako, Brcko bi po tome postojalo tek od 19. stoljeca.
Povijest jednog grada pocinje sa pocetkom kao naselje, trgovacko srediste ili vojni lager (castrum). Po teorijama nekih ovdje bi ispalo da su skoro svi bh. gradovi nastali u 19/20. vijeku, jer tek tada postaju manje vise urbani. I generalno ne vidim smisao u izgradnji spomenika osvajacima ili aristokratskim bezveznjacima po uzoru na k****nje u Beogradu, Zagrebu itd. I Tuzlaci se eno glupiraju sa Tvrtkom Kotromanicem. U 21. vijeku prioritet trebaju imati socijalne i zdravstvene ustanove, radna mjesta, kina, centri za rekreaciju, bazeni i skolske ustanove. U svemu ovome se Sarajevo ne istice, ali zato je vazno podignuti spomenik bezveznjakovicu iz 15. stoljeca koji je bio "darovan" velikim posjedima (kojom li zaslugom), te osvajao i otimao da bi se istakao u ocima sultana i intenzivirao svoj uspon u osmanskoj hijerarhiji. Gdje su spomenici obicnim ljudima koji su zbilja nesto ucinili za stanovnike Sarajeva, polagajuci svoje zivote?
A sada odo malo bistriti literaturu da vidim koji je Austrijanac izgradio prvu zgradu u Brckom, jer kao takav je osnivac urbanog Brcko, sto ujedno znaci osnivac Brckog, pa da predlozim izgradnju spomenika.
Vrhbosna koa srednjovijekovi grad je postojala na području današnjeg starog grada. To stoji, ali smatram da takođe i Isa beg Ishaković ima pravo na spomenik kao osnivač grada sa intitucijama kakve danas poznajemo. Može se smatrati nastavljačem razvoja Vrhbosne pod drugim imenom, i kao čovjek koji je počeo razvoj grada koji je u njegovom i periodu nakon njega bio među najrazvijenijim i najvećim u regiji. Što se tiče tvog pitanja "odkud njemu pravo na područje tadašnje Vrhbosne", čovjek je iz roda Kosača što je vrlo bitno. Ne radi se o tamo nekom strancu nego o domaćem čovjeku istina u službi tada velike sile. Druga bitna stvar je ta da su Kosače vladale područjem današnjeg Sarajeva neposredno pred pad pod tursku vlast, tako da je čovjek praktično grad formirao nastavljanjem na Vrhbosnu na svojoj plemenitoj baštini.
Sramota je da posljednja bosanska kraljica nema svoju ulicu u Sarajevu.-LIBERO- wrote:Hocemo i mi,kao ovi u Bg. i Zg. ,svome begu dati konju. Pa da fino onako kao konjanik ispadne
Ako nam dozvole iz IZ.,naravno.
edit: pa ok onda mozemo kraljicu Katarinu,samo neznam da l' dolikuje kraljica na konjicu hmmmm
PipiDugaDevetka wrote:@Van Halene, šta je to grad u današnjem značenju i poimanju te riječi?Van Halen wrote:Jazz_Junkie wrote:A kakav bi se to spomenik trebao graditi i na osnovu kojeg uzora? Zna li netko kako je taj Isa-beg Isakovic izgledao ili ce Fahrudin Radoncic posluziti kao uzorni model? Njegova osnivacka uloga je upitna, ali o tome nema smisla voditi diskusiju. Isakovic je osnivac orijentalnog Sarajeva, dakle samo je promijenio fizionomiju i funkciju vec postojuceg grada Vrhbosne koji je do svog pada bio trgovacki i centar Bosne. I teorija o osnivacu urbanog Sarajeva nije odrziva koliko neki misle, jer da je tako, Brcko bi po tome postojalo tek od 19. stoljeca.
Povijest jednog grada pocinje sa pocetkom kao naselje, trgovacko srediste ili vojni lager (castrum). Po teorijama nekih ovdje bi ispalo da su skoro svi bh. gradovi nastali u 19/20. vijeku, jer tek tada postaju manje vise urbani. I generalno ne vidim smisao u izgradnji spomenika osvajacima ili aristokratskim bezveznjacima po uzoru na k****nje u Beogradu, Zagrebu itd. I Tuzlaci se eno glupiraju sa Tvrtkom Kotromanicem. U 21. vijeku prioritet trebaju imati socijalne i zdravstvene ustanove, radna mjesta, kina, centri za rekreaciju, bazeni i skolske ustanove. U svemu ovome se Sarajevo ne istice, ali zato je vazno podignuti spomenik bezveznjakovicu iz 15. stoljeca koji je bio "darovan" velikim posjedima (kojom li zaslugom), te osvajao i otimao da bi se istakao u ocima sultana i intenzivirao svoj uspon u osmanskoj hijerarhiji. Gdje su spomenici obicnim ljudima koji su zbilja nesto ucinili za stanovnike Sarajeva, polagajuci svoje zivote?
A sada odo malo bistriti literaturu da vidim koji je Austrijanac izgradio prvu zgradu u Brckom, jer kao takav je osnivac urbanog Brcko, sto ujedno znaci osnivac Brckog, pa da predlozim izgradnju spomenika.
Vrhbosna koa srednjovijekovi grad je postojala na području današnjeg starog grada. To stoji, ali smatram da takođe i Isa beg Ishaković ima pravo na spomenik kao osnivač grada sa intitucijama kakve danas poznajemo. Može se smatrati nastavljačem razvoja Vrhbosne pod drugim imenom, i kao čovjek koji je počeo razvoj grada koji je u njegovom i periodu nakon njega bio među najrazvijenijim i najvećim u regiji. Što se tiče tvog pitanja "odkud njemu pravo na područje tadašnje Vrhbosne", čovjek je iz roda Kosača što je vrlo bitno. Ne radi se o tamo nekom strancu nego o domaćem čovjeku istina u službi tada velike sile. Druga bitna stvar je ta da su Kosače vladale područjem današnjeg Sarajeva neposredno pred pad pod tursku vlast, tako da je čovjek praktično grad formirao nastavljanjem na Vrhbosnu na svojoj plemenitoj baštini.
Мислио сам дискусију поткријепити стручном дефиницијом града,али је ја не знам.Van Halen wrote: Reci na šta konkretno ciljaš, šta nisam dobro rekao?
Upravo to,uzasno je.Država wrote:Sramota je da posljednja bosanska kraljica nema svoju ulicu u Sarajevu.-LIBERO- wrote:Hocemo i mi,kao ovi u Bg. i Zg. ,svome begu dati konju. Pa da fino onako kao konjanik ispadne
Ako nam dozvole iz IZ.,naravno.
edit: pa ok onda mozemo kraljicu Katarinu,samo neznam da l' dolikuje kraljica na konjicu hmmmm
Pravni status njegovih posjeda je tema za podforum namijenjen takvima. Ljudi kao Isakovic ne zasluzuju biti hvaljeni kao nijedan feudalni otmicar i izrabljivac. On jeste bitna figura u ranoj povijesti Sarajeva, to uopce ne dovodim u pitanje, i stvarno me zaboli ona stvar da li ce mu se izgraditi spomenik. Samo ukazujem na cinjenicu da je Sarajevo starije nego sto se, nerijetko iz ideoloskih razloga, prilagodjenim danasnjim politickim okolnostima, voli tvrditi. Samo zato sto je Sarajevo svoj regionalni znacaj dobilo tek u osmansko doba, ne znaci da treba potisnuti njegovu raniju povijest. Svaki grad je svoju slavu stekao daleko kasnije od svog osnutka.Van Halen wrote:Jazz_Junkie wrote:A kakav bi se to spomenik trebao graditi i na osnovu kojeg uzora? Zna li netko kako je taj Isa-beg Isakovic izgledao ili ce Fahrudin Radoncic posluziti kao uzorni model? Njegova osnivacka uloga je upitna, ali o tome nema smisla voditi diskusiju. Isakovic je osnivac orijentalnog Sarajeva, dakle samo je promijenio fizionomiju i funkciju vec postojuceg grada Vrhbosne koji je do svog pada bio trgovacki i centar Bosne. I teorija o osnivacu urbanog Sarajeva nije odrziva koliko neki misle, jer da je tako, Brcko bi po tome postojalo tek od 19. stoljeca.
Povijest jednog grada pocinje sa pocetkom kao naselje, trgovacko srediste ili vojni lager (castrum). Po teorijama nekih ovdje bi ispalo da su skoro svi bh. gradovi nastali u 19/20. vijeku, jer tek tada postaju manje vise urbani. I generalno ne vidim smisao u izgradnji spomenika osvajacima ili aristokratskim bezveznjacima po uzoru na k****nje u Beogradu, Zagrebu itd. I Tuzlaci se eno glupiraju sa Tvrtkom Kotromanicem. U 21. vijeku prioritet trebaju imati socijalne i zdravstvene ustanove, radna mjesta, kina, centri za rekreaciju, bazeni i skolske ustanove. U svemu ovome se Sarajevo ne istice, ali zato je vazno podignuti spomenik bezveznjakovicu iz 15. stoljeca koji je bio "darovan" velikim posjedima (kojom li zaslugom), te osvajao i otimao da bi se istakao u ocima sultana i intenzivirao svoj uspon u osmanskoj hijerarhiji. Gdje su spomenici obicnim ljudima koji su zbilja nesto ucinili za stanovnike Sarajeva, polagajuci svoje zivote?
A sada odo malo bistriti literaturu da vidim koji je Austrijanac izgradio prvu zgradu u Brckom, jer kao takav je osnivac urbanog Brcko, sto ujedno znaci osnivac Brckog, pa da predlozim izgradnju spomenika.
Vrhbosna koa srednjovijekovi grad je postojala na području današnjeg starog grada. To stoji, ali smatram da takođe i Isa beg Ishaković ima pravo na spomenik kao osnivač grada sa intitucijama kakve danas poznajemo. Može se smatrati nastavljačem razvoja Vrhbosne pod drugim imenom, i kao čovjek koji je počeo razvoj grada koji je u njegovom i periodu nakon njega bio među najrazvijenijim i najvećim u regiji. Što se tiče tvog pitanja "odkud njemu pravo na područje tadašnje Vrhbosne", čovjek je iz roda Kosača što je vrlo bitno. Ne radi se o tamo nekom strancu nego o domaćem čovjeku istina u službi tada velike sile. Druga bitna stvar je ta da su Kosače vladale područjem današnjeg Sarajeva neposredno pred pad pod tursku vlast, tako da je čovjek praktično grad formirao nastavljanjem na Vrhbosnu na svojoj plemenitoj baštini.
To je glupost.-LIBERO- wrote:Upravo to,uzasno je.Država wrote:Sramota je da posljednja bosanska kraljica nema svoju ulicu u Sarajevu.-LIBERO- wrote:Hocemo i mi,kao ovi u Bg. i Zg. ,svome begu dati konju. Pa da fino onako kao konjanik ispadne
Ako nam dozvole iz IZ.,naravno.
edit: pa ok onda mozemo kraljicu Katarinu,samo neznam da l' dolikuje kraljica na konjicu hmmmm
Pa eto ako se insistira da velikani islamske vjeroispovjesti ne mogu imati statue u vidu svoga lika,sta smeta dici spomenik kraljici Katarini???
Samo veci i glamurozniji..zasto ne i na tom novom trgu koji ce biti pred pozoristem tj. na sadasnjem parkingu????
edit: Moze i Tvrtko....
Drugi put, ... kad nadjesh nesto o povjesti Sarajeva, .... postavi nam link, da procitamo sami sve sto tamo pishe, a ne samo dijelove koji se tebi svidjaju, ...komentar wrote:Užasavajuće je kako malo Bošnjaci a i ostali dobro namjerni ljudi znaju o hisoriji Sarajeva naročito o njegovom zlatnom periodu.
Našao sam odličan rad o historiji Sarajeva pa ću postirati par stvari iz njega.
U tom radu, odakle nam citiras, stoji jos i ovo: