http://www.oslobodjenje.ba/index.php?id=10799 wrote:
Ustavna koalicija
Piše:
Zija Dizdarević18/11/10 09:52
SAD i EU insistiraju na ustavnoj reformi. Izmjena najvišeg državnog zakona postala je ključni element za stvaranje vladajuće koalicije. Kako će se završiti priča o formiranju državne vlasti i o ustavnoj temi, zavisi od odnosa SDP-a, kao izbornog pobjednika, i SDA, kao druge po snazi stranke u FBiHAmerička državna sekretarka Hillary Clinton nastavlja slati poruke podrške Bosni i Hercegovini za nastavak procesa evroatlantskih integracija, praćene ukazivanjem na nužnost ustavnih promjena, kako bi središnja državna vlast bila djelotovornija i međunarodno relevantna. Clinton naglašava da, u vezi s tim, postoji snažno partnerstvo Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije. Komesar za proširenje EU Stefan Fule ističe "da bilo kakav da bude program i koalicija na vlasti, mora imati za okosnicu evropske ciljeve", te da je "bitno da Ustav BiH bude usklađen s međunarodnim standardima".
Interes Washingtona u ustavnom poslu iskazao je ambasador SAD-a u BiH Patrick Moon u razgovoru sa novim predsjednikom Republike Srpske i vođom SNSD-a Miloradom Dodikom i, potom, sa liderom SDP-a Zlatkom Lagumdžijom. Upriličivši kratak susret Lagumdžije i Dodika prilikom nedavne posjete BiH, Clintonova je pokazala koga smatra odlučujućim za vršenje najvažnijih postizbornih poslova.
Ništa ozbiljno se tu ne može uraditi ako ostane tvrd stav Dodika da nema prenošenja nadležnosti na državu, čak, i ako je EU u pitanju. Dodikovi ustavni stavovi idu u više smjerova i dolaze u kontradikciju. Dodik, kao, ne da dalje diranje u entitetske nadležnosti, traži i povratak prenesenih ingerencija, uz zahtjev za autonomiju RS-a sve do prava na samoopredjeljenje. Ali, Dodik prihvata izmjene po nalogu Evropskog suda za ljudska prava i podržava HDZ u traženju unutrašnje reorganizacije države. To bi bio radikalan ustavni potez koji postavlja i pitanje budućeg statusa RS-a.
Ambasador Moon je zadovoljan Dodikovim inauguralnim govorom, smatrajući ga pristajanjem na EU i reforme.
Američko-evropski pritisci tjeraju Dodika na izjašnjavanje da li je on protiv EU. Ponašanje vladajućih u Banjoj Luci je nezabilježeno u međunarodnoj komunikaciji. Dodikov čovjek Nikola Špirić je potpisao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU kao predsjedavajući Vijeća ministara BiH. Uslijedila je opstrukcija provedbe tog akta od SNSD-a i Dodik ga je počeo tretirati kao nešto nevažno, kao čin koji ne proizvodi međunarodne obaveze. Znao je Dodik da nema integracije bez prenošenja nadležnosti, ali, eto, smatra da se i tim povodom može poigravati sa EU i SAD-om.
Moon je ohladio Dodika i o temi referenduma, poručivši mu da je takvo
eventualno izjašnjavanje o članstvu u NATO-u moguće na nivou BiH, a nikako RS-a.
Čelnik HDZ-a Dragan Čović u savezu je sa Dodikom u težnji da se uspostavi hrvatska administrativno-teritorijalna jedinica, a u međuvremenu je povezao u tom cilju druge najuticajnije hrvatske stranke. Tako je na djelu srpsko-hrvatski savez spram bh. političkog "ostatka".
Kako će se završiti priča o formiranju državne vlasti i o ustavnoj temi, zavisi od odnosa SDP-a, kao izbornog pobjednika, i SDA, kao druge po snazi stranke u FBiH. Predsjednik SDA Sulejman Tihić je u poziciji glavnog posrednika u uspostavi vlasti. Saradnju SDP-a i SDA u SNSD-u i HDZ-u nastoje predstaviti kao oblikovanje bošnjačkog bloka. Ali, to partnerstvo imaće smisla samo ako bude snažne bh. demokratske motivacije i evroatlantskog usmjerenja.
Izmjena najvišeg državnog zakona postala je ključni element za stvaranje vladajuće koalicije. Inicijative o toj temi idu od minimalističkih koje se zadržavaju na provedbi odluke Evropskog suda za ljudska prava bez velikih zahvata, do preustroja države po osnovi dogovorenoj u Prudu između Tihića, Dodika i Čovića. Lagumdžija je protiv tog obrasca. Po svemu sudeći, njegovo ustavno polazište biće tzv. aprilski paket, što, dakako, podrazumijeva punu američku potporu. Dodikov SNSD je podržao taj paket i logično je da će svi koji su tada bili za biti na to podsjećani. Nema više glavnog oponenta rješenju iz aprila 2006. Harisa Silajdžića.
Za ustavnu većinu nužno je osigurati podršku sa hrvatske strane.U toj korelaciji na značaju dobija saradnja SDP-a i SDA koja bi trebalo da bude programske naravi. Udruže li se te dvije stranke s namjerom koja će imati podršku međunarodnih autoriteta, taj politički blok nametnuće se kao ključni za oblikovanje državne vlasti i
stvaranje parlamentarne koalicije ustavne snage. 
Kao nisu se dovoljno okrenuli Bosni pa su eto i oni morali porusiti i pobiti sve sto stignu 
