Forum Klix.ba

mp3problem wrote:Zna li slučajno iko ima li firma pravo od blagajnika, prodavačice ili bilo koga ko radi s novcem tražiti bjanko mjenicu i žiranta kao garant naplate u slučaju pojave manjka za koji je blagajnik odgovoran i kako se zašititi u ovom slučaju, da neko ne zloupotrijebi tu mjenicu?

Ovo sam danas čula i blago rečeno sam se šokirala. Srećom, nije se meni dogodilo, ali pitam se gdje ova država ide kada se poslodavci ovako ponašaju...

Moze se blanko mjenica izdati radi obezbjedjenja ispunjenja buduce i uslovne obaveze, moze se i jemstvo dati za buducu i uslovnu obavezu (evtl. manjak). Kako se zastiti? Preciznim ugovorom o jemstvu, preciznom mjenicnom izjavom. Na zadnje pitanje nemam pristojan odgovor.

@clue 64 molim te ako mozes da napises kako bi trebala da izgleda ta mjenicna izjava, sta bi trebalo u njoj da se navede?
I mene zanima ovaj slucaj koji je mp3problem@ spomenula, da li je to zakonski dozvoljeno traziti od radnika da neko trece lice kao njegov zirant potpise bjanko mjenicu?

.

Ah kad bit ti rekao da štete za velike trgovačke lance po ovom osnovu mogu ići i do pola miliona maraka godišnje, onda bi vidjela odakle im obraz.

Ipak samo pitanje je opravdano i prilično kompleksno. Ja ću pokušati dati neko mišljenje, ali do sada nisam sretao ovakve slučajeve. Treba reći da u slučajevima radnog odnosa zakon o radu ima prioritet, a zakon o obligacijama koji definira mogućnosti obezbjeđenja plaćanja ima supsidijarni značaj.

Zakon o radu daje poslodavcima pravo da od zaposlenika naplate štetu za koju su zaposlenici krivi. Čak im daje pravo da 1/3 plaće obustave od uposlenika bez njegove saglasnosti u toku jednog mjeseca (član 74).

Zakon o radu nedaje pravo poslodavcu da traži obezbjeđenja plaćanja, odnosno kažnjiva je, pa samim tim i nedopuštena naplata potraživanja poslodavca suprotno članu 74 zakona o radu.

S druge strane uposlenik je obavezan isplatiti štetu poslodavcu za koju se utvrdi da je kriv. Naravno uposlenik nemora biti sposoban vratiti taj dug, i tu mjenica neće ništa pomoći. Nije u duhu radnog odnosa tražiti mjenicu i na taj način se uposlenik stavlja u nepovoljan položaj, odnosno nalažu mu se posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa koji nisu u duhu zakona (posebni uvjeti se mogu odnositi na kvalifikacije i sposobnosti za rad). Ovako nešto bi bilo moguće da se ne radi o radnom odnosu već o ugovoru o zastupanju, pa strane mogle tražiti obezbjeđenja potraživanja.

Na kraju to bi značilo da i uposlenici od poslodavca mogu tražiti mjenicu za eventulana kašanjenja plaća. Međutim ništa od toga zakon o radu nije predvidio.


S druge strane u skladu sa Zakonom o obligacijama za svoja potraživanja poslodavac može tražiti jemstvo. Po zakonu o obligacijama jemstvo se može tražiti i za uslovne i za buduće obaveze, ali se isto mora ugovoriti posebnim ugovorom.
Određene mjere obezbjeđenja kao hipoteka i slično su moguće i dešavaju se po odlukama suda za neisplaćene plaće, pa čak i za pitanja naknade štete. Po mom mišljenju ovakve radnje su moguće tek kad se šteta dogodi, dokaže i utvrdi tačna obaveza radnika ili poslodavca, a ne prije.

Eh sad moguće je da će pravnici imati drugačije mišljenje i poglede, ali pitanje je jako zanimljivo.

Ja razumijem da se poslodavci žele zaštiti od krađa od strane uposlenika, ali mislim da za 370 maraka mjesečno koliko prodavačica u kiosku dobije, uz činjenicu da imaju samo 2 dana MJESEČNO slobodno, uz to moraju potpisati izjavu kojom odobravaju da se zaplijeni cijela plaća u slučaju manjka, (te njihove privatne stvar, TV, auto i slično), inventure svakog 31. u mjesecu i povremene nenajavljene kontrole, gdje dodje 2 ljudi i napravi inventuru, tražiti još i mjenicu i žiranta je dno dna od dna dna.
Fuj.

Hvala ti na dugom i iscrpnom odgovoru, kažem, nije se meni dogodilo, ali ovo mi je diglo pritisak na milijardu jučer i još me huja drži.

Zakonom o radu FBiH je propisano da: "Zaposlenik koji na radu ili u vezi sa radom nemjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi." - čl. 81. Inače, namjera i krajnja nepažnja su u građanskom pravu, i u radnom koje je nekad i bilo dio građanskog, izjednačeni.

Poslodavac traži mjenicu i/ili jemstvo kao instrument(e) obezbjeđenje plaćanja evtl. štete koju bi mu zaposlenik uzrokovao (manjak) jer vrlo dobro znaju poslodavci da tu štetu ne mogu naplatiti prema čl. 73. ZOR koji glasi: "Poslodavac ne može, bez saglasnosti zaposlenika, svoje potraživanje prema njemu naplatiti uskraćivanjem isplate plaće ili nekog njenog dijela, odnosno uskraćivanjem isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće."

Pitanje obezbjeđenja potraživanja poslodavca prema zaposleniku nije uređeno Zakonom o radu niti kolektivnim ugovorima, pa se supsidijarno primjenjuju odredbe ZOO. Prema tome, nije zabranjeno mada nije "u duhu radnog odnosa", ali sud sudi na osnovu zakona a ne njegovog duha (pitanje direktne primjene načela nekog zakona je suviše kompleksno da bi na ovom mjestu o tome raspravljali).

Član 74. Zakona o radu nije primjenjiv na ovu situaciju, odnosi se na potraživanja trećih lica prema zaposleniku a ne na potraživanja poslodavca prema zaposleniku.

Mislim da se na net-u može naći dosta primjera mjenične izjave, najbolje bi bilo obratiti se advokatu za savjet, neće to niko od advokata naplatiti ma kakvo mišljenje da vi imate o advokatima.

Ova loša praksa samo upućuje na zaključak da sindikati u BiH ne funkcionišu kako bi trebalo.

cule64 wrote:Zakonom o radu FBiH je propisano da: "Zaposlenik koji na radu ili u vezi sa radom nemjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi." - čl. 81. Inače, namjera i krajnja nepažnja su u građanskom pravu, i u radnom koje je nekad i bilo dio građanskog, izjednačeni.

Poslodavac traži mjenicu i/ili jemstvo kao instrument(e) obezbjeđenje plaćanja evtl. štete koju bi mu zaposlenik uzrokovao (manjak) jer vrlo dobro znaju poslodavci da tu štetu ne mogu naplatiti prema čl. 73. ZOR koji glasi: "Poslodavac ne može, bez saglasnosti zaposlenika, svoje potraživanje prema njemu naplatiti uskraćivanjem isplate plaće ili nekog njenog dijela, odnosno uskraćivanjem isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće."

Pitanje obezbjeđenja potraživanja poslodavca prema zaposleniku nije uređeno Zakonom o radu niti kolektivnim ugovorima, pa se supsidijarno primjenjuju odredbe ZOO. Prema tome, nije zabranjeno mada nije "u duhu radnog odnosa", ali sud sudi na osnovu zakona a ne njegovog duha (pitanje direktne primjene načela nekog zakona je suviše kompleksno da bi na ovom mjestu o tome raspravljali).

Član 74. Zakona o radu nije primjenjiv na ovu situaciju, odnosi se na potraživanja trećih lica prema zaposleniku a ne na potraživanja poslodavca prema zaposleniku.

Mislim da se na net-u može naći dosta primjera mjenične izjave, najbolje bi bilo obratiti se advokatu za savjet, neće to niko od advokata naplatiti ma kakvo mišljenje da vi imate o advokatima.

Ova loša praksa samo upućuje na zaključak da sindikati u BiH ne funkcionišu kako bi trebalo.

Samo za član 74 pitanje, pošto on reguliše prisilnu naplatu, zar i poslodavac nemože biti subjekt prisilne naplate?

"Najviše polovica plaće ili naknade plaće zaposlenika može se prisilno obustaviti radi ispunjenja obaveze zakonskog izdržavanja, a za ostale obaveze može se prisilno obustaviti najviše jedna trećina plaće zaposlenika."

Što se tiče ostalog slažem se, ali ne treba zaboraviti niti odredbe o stavljanju zaposlenika u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale, pa bi samim tim i direktor trebao dati mjenicu i imati jemca za sve štete koje bi njegovim odlukama društvo moglo da pretrpi. Puno je šire pitanje da bi se tek tako dao odgovor.

Kad pogledamo susjednu Hrvatsku tamo je recimo izričito zabranjeno uzimati ovakav vid instrumenata od uposlenika.
A i mi i Hrvati pripadamo germanskoj pravnoj školi.

Ricken wrote:

cule64 wrote:Zakonom o radu FBiH je propisano da: "Zaposlenik koji na radu ili u vezi sa radom nemjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi." - čl. 81. Inače, namjera i krajnja nepažnja su u građanskom pravu, i u radnom koje je nekad i bilo dio građanskog, izjednačeni.

Poslodavac traži mjenicu i/ili jemstvo kao instrument(e) obezbjeđenje plaćanja evtl. štete koju bi mu zaposlenik uzrokovao (manjak) jer vrlo dobro znaju poslodavci da tu štetu ne mogu naplatiti prema čl. 73. ZOR koji glasi: "Poslodavac ne može, bez saglasnosti zaposlenika, svoje potraživanje prema njemu naplatiti uskraćivanjem isplate plaće ili nekog njenog dijela, odnosno uskraćivanjem isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće."

Pitanje obezbjeđenja potraživanja poslodavca prema zaposleniku nije uređeno Zakonom o radu niti kolektivnim ugovorima, pa se supsidijarno primjenjuju odredbe ZOO. Prema tome, nije zabranjeno mada nije "u duhu radnog odnosa", ali sud sudi na osnovu zakona a ne njegovog duha (pitanje direktne primjene načela nekog zakona je suviše kompleksno da bi na ovom mjestu o tome raspravljali).

Član 74. Zakona o radu nije primjenjiv na ovu situaciju, odnosi se na potraživanja trećih lica prema zaposleniku a ne na potraživanja poslodavca prema zaposleniku.

Mislim da se na net-u može naći dosta primjera mjenične izjave, najbolje bi bilo obratiti se advokatu za savjet, neće to niko od advokata naplatiti ma kakvo mišljenje da vi imate o advokatima.

Ova loša praksa samo upućuje na zaključak da sindikati u BiH ne funkcionišu kako bi trebalo.

Samo za član 74 pitanje, pošto on reguliše prisilnu naplatu, zar i poslodavac nemože biti subjekt prisilne naplate?

"Najviše polovica plaće ili naknade plaće zaposlenika može se prisilno obustaviti radi ispunjenja obaveze zakonskog izdržavanja, a za ostale obaveze može se prisilno obustaviti najviše jedna trećina plaće zaposlenika."

Što se tiče ostalog slažem se, ali ne treba zaboraviti niti odredbe o stavljanju zaposlenika u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale, pa bi samim tim i direktor trebao dati mjenicu i imati jemca za sve štete koje bi njegovim odlukama društvo moglo da pretrpi. Puno je šire pitanje da bi se tek tako dao odgovor.

Kad pogledamo susjednu Hrvatsku tamo je recimo izričito zabranjeno uzimati ovakav vid instrumenata od uposlenika.
A i mi i Hrvati pripadamo germanskoj pravnoj školi.

Odredba čl. 74. Zakona o radu FBiH (koji je stupio na pravnu snagu 7. septembra 2000. godine) je derogirana odredbama čl. 138. st. 1. i st. 2. Zakona o izvršnom postupku FBiH (koji je stupio na pravnu snagu 18. jula 2003. godine), ali nije to bitno za ono o čemu raspravljamo.

Suština cijele priče je u sljedećem. U FBiH postoji ogromna armija nezaposlenih (ca. 45%). Poslodavac će zasnovati radni odnos sa osobom u potrazi za zaposlenjem koja prihvati njegove zločinačke uslove, i većina nezaposlenih će to i prihvatiti jer drugu opciju nemaju. Ako raspišu oglas na koji se javi npr. 50 ljudi oni će radni odnos zasnovati sa zdravim i mladim muškarcem (jer ženi se desi da ostane u drugom stanju) koji će prihvatiti sve njihove uslove, i tu se ništa ne da učiniti jer poslodavci (izimajući poslodavce koji su javnopravna tijela ili javna preduzeća) zasnivaju radni odnos sa onim osobom za koju smatraju da će od nje imati najviše koristi, i treba uvijek imati u vidu tu faktičku odn. ekonomsku nejednakost između osobe u potrazi za poslom ili zaposlenika, i npr.: Konzuma, Mercatora, neke banke i sl. Princip je država koje se zasnivaju na tržišnoj ekonomiji (kapitalizmu) da je dozvoljeno sve ono što nije zakonom, ili propisom donesenom na osnovu zakona; zabranjeno. Na žalost ova praksa, barem za sad, nije u našoj državi zabranjena, u R. Hrvatskoj jeste, i u tome je razlika između FBiH odn. BiH i R. Hrvatske.

Zakon o radu FBiH štiti zaposlenike koji su stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale samo u za slučajeve propisane: čl. 5. (zbog rase, boje kože, pola, jezika, vjere, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, rođenja ili kakve druge okolnosti, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu, te tjelesnih i duševnih poteškoca), čl. 10. (opet zbog članstva ili nečlanstva u sindikatu), i čl. 129. st. 1. (zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku, u smislu člana 128. stav 2. Zakona).

Pitanje je veoma široko, zahtjeva multidisciplinarni pristup, ali mi se ovdje bavimo samo pravnim aspektom problema i tu je stvar jasna, dok god zakonodavac ovu praksu ne zabrani ili dok mogućnost takve prakse ne bude zabranjena kolektivnim ugovorom, ona je dozvoljena, na sramotu zakonodavca i sindikata.

Nisam siguran da odredbe Zakona o izvršnom postupku mogu derogirati odredbe Zakona o radu, ako se isti primarno koristi za slučajeve radnog odnosa, bez obzira na vrijeme početka primjene. Naravno bilo bi lijepo da su usklađeni, ali koliko sam pročitao radi se o vrlo maloj neusaglašenosti, odnosno dio prisilne obustave plate nije za sve obaveze jednako definiran kao u Zakonu o radu.

S druge strane ovdje baš imamo stavljanje u povoljniji položaj osoba sa boljim imovinskim stanjem, jer one sa lošijim nemaju šta dati kao kolateral i nemogu zasnovati radni odnos. Ili se vraćamo na famozni član koji reguliše kako se poslodavac može namirivati prinudom, ako pretpostavljamo da uposlenik nema drugih primanja ili imovine od plate. A treba imati na umu ni koje se informacije nemogu tražiti, pri zaposlenju, kao naprimjer informacije o imovini kojom uposlenik raspolaže. Znači pod pretpostavkom da poslodavac može uzeti mjenicu, ni mjenicom nemože i nesmije prisilno obustavljati veće iznose od propisanih zakonom.

S druge strane kad se dogodi šteta, radnik u pravilu ostaje bez posla, pa samim tim pravila iz člana 74 ne vrijede. Stiče se dojam da poslodavac na ovakav način može praviti prisilu i vršiti pritisak na radnika prilikom raspoređivanja na poslovnu poziciju, što također nije dopušteno. Tako da logičnim zaključivanjem, obezbjeđenje plačanja štete od radnika, je moguće tek kad prestane biti u radnom odnosu, i kad njihove odnose počinje regulisati zakon o obligacijama.

Također, pod predpostavkom da se na svakom radnom mjestu u firmi može dogoditi šteta, onda bi bilo razumno da poslodavac svakom uposleniku bez obzira gdje raspoređen bio treba uzeti instrumente obezbjeđenja plaćanja štete. U suprotnom imamo stavljanje u nepovoljniji položaj određene grupe radnika što nije u skladu sa zakonom.

U svakom slučaju hvala na komentarima, ova razmjena mišljenja mi je bila izuzetno korisna. Ja nisam pravnik, ali jesam poslodavac, i ne bih se osječao da postupam po zakonu. To bi isto bilo da ja tražim od radnika da uplačuju policu osiguranja za eventulanu štetu koju mi mogu prouzročiti nestručnim radom, ili zbog nezadovoljstva klijenata, vinkuliranu na mene kao poslodavca. A to nikako nije u skladu sa zakonom, jer zna se ko snosi poslovni rizik, i ko je dužan da napravi takav sistem i organizaciju koja će davati optimalne rezultate. To nije radnik, nego uprava.

Pozdrav,

Moze li neko molim Vas ponovo postaviti primjer zahtjeva za povrat mjenice? Imam isti problem, banka ne zeli vratiti mjenicu, iako je kredit uredno zatvoren.

koja je banka u pitanju

tipfl wrote:Pozdrav,

Moze li neko molim Vas ponovo postaviti primjer zahtjeva za povrat mjenice? Imam isti problem, banka ne zeli vratiti mjenicu, iako je kredit uredno zatvoren.

obican dopis.
ako ne vrate u roku 15 dana, obavijesti Agenciju za bankarstvo, a ako niti oni ne reaguju, pokreni postupak ponistenja jer je ukradena.

Banka ti mora vratiti mjenicu ako si otplatio kredit, otidji ponovo i trazi i reci da neces izaci dok ti je ne dadnu

Sent from my OnePlus One

Ja sam skoro zatvorio kredit. Banka mi nije vratila mjenice ali mi je dala kopije mjenica s apotvrdom da je kredit otplacen I da su mjenice bile vezane za taj kredit koji je zatvoren I da banka nema osnova da potrazuje bilo sta.

Ja sam dobio mjenicu nazad, na taj nacin sto sam im poslao zahtjev nakon otplate kredita. I istu mjenicu sam koristio u drugoj banci.

tipfl wrote:Pozdrav,

Moze li neko molim Vas ponovo postaviti primjer zahtjeva za povrat mjenice? Imam isti problem, banka ne zeli vratiti mjenicu, iako je kredit uredno zatvoren.

Zahvalnica za trud treba da bude upucena ka @iceman ze.

Zakon o mjenici FBiH

http://upb.ba/seminari/cd-seminar201002 ... 20FBiH.pdf

http://www.mup.vladars.net/lat/index.ph ... 600&vrsta=

Malo da ozivimo temu... nedavno sam opet podigao mjenice nakon otplate kredita....