Prijava patenta: Ćevapčići

[PipiDugaDevetka]

Upravo sam putem BHTV1 čuo vijest od tv. gosta, gospodina Kambera iz opštine Stari grad Sarajevo da je nakon što je Vijeće ministara BiH donijelo pravilnike za brendiranje i zaštitu geografskog porijekla proizvoda, podneseno nekih stotinjak prijava za razne proizvode, a među njima su spomenuti sarajevski ćevapčići, đulbe šećer-slatko od ruža,...
Prijave su podnesene u saradnji sa Agencijom za sigurnost hrane.


Objašnjeno je da je potreban određeni period da prođe, pa da zaštita brendovanih proizvoda stupi na snagu, e da bi se pružila prilika za moguće žalbe iz cijelog svijeta.

Drago mi je ako je ova moja tema doprinjela barem malo da općina Stari grad Sarajevo ovako promptno reaguje, samo nekoliko mjeseci nakon usvajanja pomenutih pravilnika.

[Toto]

Upravo sam putem BHTV1 čuo vijest od tv. gosta, gospodina Kambera iz opštine Stari grad Sarajevo da je nakon što je Vijeće ministara BiH donijelo pravilnike za brendiranje i zaštitu geografskog porijekla proizvoda, podneseno nekih stotinjak prijava za razne proizvode, a među njima su spomenuti sarajevski ćevapčići, đulbe šećer-slatko od ruža,...
Prijave su podnesene u saradnji sa Agencijom za sigurnost hrane.


Objašnjeno je da je potreban određeni period da prođe, pa da zaštita brendovanih proizvoda stupi na snagu, e da bi se pružila prilika za moguće žalbe iz cijelog svijeta.

Drago mi je ako je ova moja tema doprinjela barem malo da općina Stari grad Sarajevo ovako promptno reaguje, samo nekoliko mjeseci nakon usvajanja pomenutih pravilnika.

mozes li zbaviti spisak ovih sto su se prijevili
da vidimo ima li nasih favorit brendova
ako nejma da poguramo

a bojim se da bi moglo bit belaja
ako ovi sa Bascarsije budu htjeli maznut visocanima sudzuku ili tuzlacima so

[zijancer]

zaboravili su dunjEEEEEE
a ćevape (kakvi ćevapčići & s*anje ko im dade to ime )
i somun ko skine, neka slobodno zadrži

[Toto]

meni sumnjiva ona cifra od sto brendova samo u jednoj opcini
nejma opcina 100 firmi a kamo li da ima 100 brendova

bit ce belaja
dina mi

[PipiDugaDevetka]

Kamber je izjavio za BHT1 da ovih 300 subjekata u proizvodnji hrane sa područja opštine Stari grad Sarajevo imaju oko 100 svojih proizvoda, a kasnije ćemo vidjeti koji su to:

Agencija za sigurnost hrane

Zaštićena i brendirana hrana skuplja, ali sigurnija

Pomoćnik direktora Agencije za sigurnost hrane BiH Nijaz Bajramović kazao je da procedura brendiranja i zaštite traje oko 12 mjeseci. Praksa je da svaki domaći proizvođač želi aplicirati samostalno, ali iz Agencije predlažu proizvođačima da apliciraju kao dio jednog zajedničkog udruženja.

Bajramović ističe da svaki proizvođač koji želi samostalno aplicirati za proces brendiranja, primjera radi ćevapčića, mora dokazati da je njen ćevap različit od ćevapčića u drugoj ćevabdžinici, a to je veoma teško budući da i proizvodnja i prerada moraju biti na istom području recimo općine Stari Grad.

U tom slučaju može se ići na geografsko brendiranje, kada je procedura zaštite proizvoda jednostavnija i kraća.

Proizvođači moraju angažirati konsultante koji će im pomoći u tom procesu, ali Bajramović kaže da u ovom procesu cijena nije toliko važna, koliko je problem ispunjavanja zahtjeva u proizvodnji.

Bajramović je kazao da su brojne prednosti kada se zaštiti proizvod oznakama geografskog i tradicionalnog porijekla i oznakom originalnosti, jer on daje prepoznatljivost određenom kraju i proizvođaču; međutim, taj proizvod je automatski skuplji, ali i sigurniji.

Današnjem skupu prisustvao je pomoćnik načelnika Općine Stari Grad Sarajevo za privredu Alija Kamber koji je kazao da se ovakvim skupom nastoji dati podsticaj za brendiranje u ovom kraju.

Dodao je da će općina zajedno s proizvođačima dati prijedloge za brendiranje određenih proizvoda u ovoj općini i pružiti punu podršku da bi se realizirao ovaj zadatak.

Organizatori ovog skupa istaknuli su da će brendiranje spriječiti pojavljivanje drugih gradova na sarajevskim proizvodima i postići će se autohtonost proizvoda.

Na području općine Stari Grad registrirano je oko 300 subjekata koji se bave svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije hrane, ali samo mali broj njih prisustvovao je današnjem skupu.

VIJESTIObjavljeno prije 2 dana 8 sati - 13. Dec 2010 | Izvor informacije: Fena

[Toto]

jako je vazno da se pokrecu akcije oko brendiranju i zastiti tradicionalnih vrjednosti, ali me ove velike cifre o potencijalnim brendovima koji se iznose u clanku zbunjuju.
samo na podrucju jedne opcine iz prehrambene industrije ima stitinjak brendova ????

ovdje se neko zajebaja ili oni iz opcine ili novinari

[ljubav_aha]

lonely planet BiH i HR dijele cevape

[Toto]

lonely planet BiH i HR dijele cevape

sa slovenci

[ljubav_aha]

lonely planet BiH i HR dijele cevape

sa slovenci

oh,zaboravih janeze

[Toto]

lonely planet BiH i HR dijele cevape

sa slovenci

oh,zaboravih janeze

sta bi ti brendirala sa Bascarsije..

[ljubav_aha]

sta bi ti brendirala sa Bascarsije..

pa dagaru jela je kako klinka u/na bascarsiji sjednes za stol,nije stol vec grill,plus tespja na uglju u kojo se krcka meso i povrce , molim prevod kolega,nisma ekspert,ali mi je to ostalo u sjecanju

[PipiDugaDevetka]

Evo vijesti koja je jasnije napisana, a o istom događaju:

Zaštićena i brendirana hrana skuplja, ali sigurnija


Agencija za sigurnost hrane BiH organizirala je u saradnji s Općinom Stari Grad Sarajevo sastanak s proizvođačima, prodavačima i prerađivačima hrane u ovoj općini, o temi brendiranja proizvoda i zaštiti geografskog porijekla.

Pomoćnik direktora Agencije za sigurnost hrane BiH Nijaz Bajramović kazao je da procedura brendiranja i zaštite traje oko 12 mjeseci. Praksa je da svaki domaći proizvođač želi aplicirati samostalno, ali iz Agencije predlažu proizvođačima da apliciraju kao dio jednog zajedničkog udruženja.

Bajramović ističe da svaki proizvođač koji želi samostalno aplicirati za proces brendiranja, primjera radi ćevapčića, mora dokazati da je njen ćevap različit od ćevapčića u drugoj ćevabdžinici, a to je veoma teško budući da i proizvodnja i prerada moraju biti na istom području recimo općine Stari Grad.

U tom slučaju može se ići na geografsko brendiranje, kada je procedura zaštite proizvoda jednostavnija i kraća.

Proizvođači moraju angažirati konsultante koji će im pomoći u tom procesu, ali Bajramović kaže da u ovom procesu cijena nije toliko važna, koliko je problem ispunjavanja zahtjeva u proizvodnji.

Bajramović je kazao da su brojne prednosti kada se zaštiti proizvod oznakama geografskog i tradicionalnog porijekla i oznakom originalnosti, jer on daje prepoznatljivost određenom kraju i proizvođaču; međutim, taj proizvod je automatski skuplji, ali i sigurniji.

Današnjem skupu prisustvao je pomoćnik načelnika Općine Stari Grad Sarajevo za privredu Alija Kamber koji je kazao da se ovakvim skupom nastoji dati podsticaj za brendiranje u ovom kraju.

Dodao je da će općina zajedno s proizvođačima dati prijedloge za brendiranje određenih proizvoda u ovoj općini i pružiti punu podršku da bi se realizirao ovaj zadatak.

Organizatori ovog skupa istaknuli su da će brendiranje spriječiti pojavljivanje drugih gradova na sarajevskim proizvodima i postići će se autohtonost proizvoda.

Na području općine Stari Grad registrirano je oko 300 subjekata koji se bave svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije hrane, ali samo mali broj njih prisustvovao je današnjem skupu.

Izvor: Bizon.ba

Čini mi se da je Kamber izjavio za BHTV1 da je prisustvo vlasnika radnji ovom skupu bio mali.

[Toto]

E ovo je vec nesto pismenije.

ZAstita bosanskog cevapa je posao koji prevazilazi potenciale jedne opcine. Organizatoru treba uputiti priznanje za ovaj pokusaj da se pokrenemo, ali je ovo megdan prvenstveno za bisnisa pa tek onda drave. Nejma Star grad bijelih bubrega za ove "poslastice".
Ako biznisi ne preuzmu ovaj posao drzava ce im udariti porez na glupost i budalastinu dok ih ne odere, da ce ih pola bankrotirat.
Treba okupiti konzorcij od: uzgajivaca stoke, mesara, cevabdzija, fakulteta, turisticke zajednice, marketinskih agencija, biznisa cijele BiH. Bizns u ovome treba da vodi glavnu rijec a ned neki polit-komesar.

U sklopu ovoga se moze uraditi zatita sarajevskog, travnickog i banjaluckog cevapa. Napraviti zajedno brend i fransizu Bosanskog cevapa. Nek brend postavi standard: da 60% mesa mora biti od stoke uzgajane na bosanskim livadama - svaka para bi se vistruko obrnula i stostruko isplatila. Kad se tome doda somun, luk i kajmak, kisela mlijeka, kefir, mlacenica, ajvar kao dodatcoi: bilo bi tu velika hajra. McDonalds b prno u sisu.

Nek sarajevski cevap bude na bazi govedjeg mesa, nek travnicki bude na bazi ovcijeg mesa, a nek banjalucki bude na bazi svinjetine. Nek se fransizom organizuje: da se u svakoj cevabdzainici mogu kupiti sva tri cevapa; nek se uvedu najvisi standardi higijene i organizacije; mogla bi se u BiH zaposliti bar 5000 insana i usrecit isto toliko familja na bosanskom cevapu, a to je haman isto ko sto danas zaposljava elektroprovreda BIH.

Siguran sam da bi za ovo mogli "jamit" i EU - da nam da koji milion granta - pa bi jos i na tome zaradili. Hoce to stara frajla Europa. Samo im treba pripomenut: da su nam uknite vize i da bi par hiljada bosnja ostalo na cevapu u BiH, pa ne bi isli njima na jasle u potrazi za poslom. - Frajla bi namah odrijesila kesu.

Haman isto bi se moglo uciniti sa bosanksom pitom...

[PipiDugaDevetka]

Neslućene mogućnosti,...Bosanska sudžuka,...krava pasmine buša, ovca pramenka,...Ti si @Toto jednom napisao da su ove domaće u kategoriji ''divljih životinja''. Sjećam se da je bivši guverner Centralne banke BiH, Piter Nikol (Novozelanđanin-Novi Zeland zemlja ovaca i ovčetine) jednom izjavio da u životu nije ukusniju lambetinu (jagnjetinu) kušao od bh. pečene jagnjetine,...
Eh, da se hoće neko pojaviti u poljoprivredi tipa Emerik Blum ili (kako se zvao onaj što mu je životno djelo UPI?).

[Haettenschweiler]

E ovo je vec nesto pismenije.

ZAstita bosanskog cevapa je posao koji prevazilazi potenciale jedne opcine. Organizatoru treba uputiti priznanje za ovaj pokusaj da se pokrenemo, ali je ovo megdan prvenstveno za bisnisa pa tek onda drave. Nejma Star grad bijelih bubrega za ove "poslastice".
Ako biznisi ne preuzmu ovaj posao drzava ce im udariti porez na glupost i budalastinu dok ih ne odere, da ce ih pola bankrotirat.
Treba okupiti konzorcij od: uzgajivaca stoke, mesara, cevabdzija, fakulteta, turisticke zajednice, marketinskih agencija, biznisa cijele BiH. Bizns u ovome treba da vodi glavnu rijec a ned neki polit-komesar.

U sklopu ovoga se moze uraditi zatita sarajevskog, travnickog i banjaluckog cevapa. Napraviti zajedno brend i fransizu Bosanskog cevapa. Nek brend postavi standard: da 60% mesa mora biti od stoke uzgajane na bosanskim livadama - svaka para bi se vistruko obrnula i stostruko isplatila. Kad se tome doda somun, luk i kajmak, kisela mlijeka, kefir, mlacenica, ajvar kao dodatcoi: bilo bi tu velika hajra. McDonalds b prno u sisu.

Nek sarajevski cevap bude na bazi govedjeg mesa, nek travnicki bude na bazi ovcijeg mesa, a nek banjalucki bude na bazi svinjetine. Nek se fransizom organizuje: da se u svakoj cevabdzainici mogu kupiti sva tri cevapa; nek se uvedu najvisi standardi higijene i organizacije; mogla bi se u BiH zaposliti bar 5000 insana i usrecit isto toliko familja na bosanskom cevapu, a to je haman isto ko sto danas zaposljava elektroprovreda BIH.

Siguran sam da bi za ovo mogli "jamit" i EU - da nam da koji milion granta - pa bi jos i na tome zaradili. Hoce to stara frajla Europa. Samo im treba pripomenut: da su nam uknite vize i da bi par hiljada bosnja ostalo na cevapu u BiH, pa ne bi isli njima na jasle u potrazi za poslom. - Frajla bi namah odrijesila kesu.

Haman isto bi se moglo uciniti sa bosanksom pitom...

Ljudi, mi prvo trebamo naučiti kako se puže pa tek onda gledati da stanemo na noge.
Toto ima masu odličnih ideja ali malo šta se stvarno može primjeniti u BiH.
Ljudi, pogledajte istini u oči. Poljoprivreda nas ne može izvući iz govana. Gazdinstva su nam mikroskopski mala u poređenju sa recimo Hrvatskom ili Srbijom a poljoprivredne gigante kao SAD, Argentinu, Brazil,...ne moram ni spominjati. Na 5-10 duluma koliko u prosjeku posjeduje naš seljak, samo tartufi mogu biti profitabilni.
To ne znači da se ne treba baviti poljoprivredom ali znači da brendiranje, patentiranje... i nema nekog smisla ako u SA kantonu nemamo makar 5 farmi sa po 200 krava ili ako u podrinju nemamo 5 šljivika od po 30 hektara ili ako u Posavini nemamo 10 ratara koji obrađuju po 100 ha oranica ili ako u Hercegovini nemamo 5 plantaža nara ili smokve od po 20ha sa sistemom za navodnjavanje. Pa ljudi moji, kod nas je obična freza za većinu seljaka tehnološki vrh.
A hvala Bogu, naši vrli političari su nas uvalili u razne CEFTE i slične asocijacije tako da naš seljak ni pomoću trikova ne može izbiti marku sa svoja 3 i po duluma u strani.
Zato:
pod 1 srediti zemljišne knjige
pod 2 zabraniti uništavanje polj. zemljiišta
pod 3 zabraniti daljnje cjepkanje naših mikro posjeda
pod 4 početi sa okrupnjivanjem...
.
.
.
pod1947 zaštititi stolačku plahu po uzoru na šunku iz Parme

[Toto]

Ljudi, mi prvo trebamo naučiti kako se puže pa tek onda gledati da stanemo na noge.
Toto ima masu odličnih ideja ali malo šta se stvarno može primjeniti u BiH.
Ljudi, pogledajte istini u oči. Poljoprivreda nas ne može izvući iz govana. Gazdinstva su nam mikroskopski mala u poređenju sa recimo Hrvatskom ili Srbijom a poljoprivredne gigante kao SAD, Argentinu, Brazil,...ne moram ni spominjati. Na 5-10 duluma koliko u prosjeku posjeduje naš seljak, samo tartufi mogu biti profitabilni.
To ne znači da se ne treba baviti poljoprivredom ali znači da brendiranje, patentiranje... i nema nekog smisla ako u SA kantonu nemamo makar 5 farmi sa po 200 krava ili ako u podrinju nemamo 5 šljivika od po 30 hektara ili ako u Posavini nemamo 10 ratara koji obrađuju po 100 ha oranica ili ako u Hercegovini nemamo 5 plantaža nara ili smokve od po 20ha sa sistemom za navodnjavanje. Pa ljudi moji, kod nas je obična freza za većinu seljaka tehnološki vrh.
A hvala Bogu, naši vrli političari su nas uvalili u razne CEFTE i slične asocijacije tako da naš seljak ni pomoću trikova ne može izbiti marku sa svoja 3 i po duluma u strani.
Zato:
pod 1 srediti zemljišne knjige
pod 2 zabraniti uništavanje polj. zemljiišta
pod 3 zabraniti daljnje cjepkanje naših mikro posjeda
pod 4 početi sa okrupnjivanjem...
.
.
.
pod1947 zaštititi stolačku plahu po uzoru na šunku iz Parme

..... ili sto bi rekli ovi sto suše stolaćku plahu: krepaj kenjeće dok trava naraste ..

svakako da su zemljisni citabi vazni.....
ali glede citaba: nije do seljaka, vec do ovijeh pismenijeh ...
koji su na ovim zemljisnim citabima ispali plaho nepismeni ....
...
mi smo zaostali u razvoju i propuscali smo priliku da se razvijamo sukscesivno - ko pravi kapitalisti, pa sad moramo igrat simultanku:

pisemenima ce trebat bar 20 godina da srede zemljisne knjige, a do tada treba zivjet i zaradit pare za okrupnjavanja...
su cime ce se kupiti ovi krupni dulumi sto ce "knjige" popisat..

nas ce spasit samo ono sto imamo
a pameti nemamo
ovi pismeni nisu u stanju za 15 godina da naprave strategiju razvoja a kamo li da se razvijaju...

prosto sumjnam da ce se u sarajevu ikad otvorit londonska berza, ili da ce pionirska dolina postat silicijska dolina...
nam je sudjen da se bavim onim sto imamo a to je: zemlja, voda, vazduh i suma ..
imamo cevap koji je vec imisljen i brendiran samo ga pismeni trebaju pritefterit u knjige...
ne moramo praviti 30 milijardi godisnje ko McDonalds ..
nek bude 300 milona: el hamdulilah
nek cevabdzinica radi samo za turizma ljeti i zimi
a ona dva ostala godisnja doba mozemo plandovat -ko dalamatinci

cak ni ova overckloiorani hidro-potencijali nas nece izvuci
sa svim ovim sto imamo na struju elektroprivreda ima 5000 uposleni ..
ako rasprodamo sve ovo sto drzimpo u rezervi: mozemo jos uposlit maksimum 7000 -8000. Mi nemam para za investicija u energetski bisnis, a to znaci da ce sve biti prodano strancima, koji ce samo zaposljavat hamale u elektranama, tako da ce ovim silni manageri po biroima preostat samo da tove pastrmke u kavezima na tim hidropotrncijalima, i izdaju sobe vikend ribarima i turistima

profitabilnije je da struju plasiramo kroz cevap, vec da je izvozimo preko strujnih buvljaka..

Biznis sa biochar-om je biznis hit u silicijskoj dolini. A cevap je najbolji na biochar-u. Em immo brendirani kvalitet, em stedimo struju - pa je mozemp talit onima sto se hrane na energente ..

Biochar pravi od drveta -kojeg mi imamo u izozbilju- i to pirolizom, koju su izmiislili drevni iliri -a jos uvjek koriste i drevni bosanci- isto kao sto su i drevni indijanci Amazna znali za Tera preta de Indio. Tragajuci za El Doradom naucnici su slucajno naisli na Tera preto de Indo i sve su vise ubjedeni da je El Dorado u stvari crno zlato...

nasa buducnost je -po svemu sudeci - u prozivodnji a od usluga samo turizam

Domacice iz ustikoline patentirale slatko od sljiva u Eu .. sta je to neki BiH unevrzite patentiro u EU
Livadski med onomad pobro sve lovorike u Francuskojg ...a nasi kulturnjaci se bave politikom ...

Klasove jufke, rahat lokuma i vlasickog sira mozete kupiti u silicijskoj dolini... kolko su to redova programskog koda prodali ovi nasi carsijski manageri u silicijskoj dolini nista ... evo da im je kod ko haiku pjesma pa da se i sa tim isprsimo - nego: nejma nisita , suhi ko barut

[olijali_vuk]

Ne moze to da se zastiti. Jedino je Francuska uspjela da zastitit Sampanjac, jer potice iz Sampanja( oblast iz francuske). Ni Nijemci nisu uspjeli da zastite njihovu naredbu o cistoci piva, ali svi kupuju samo to pivo. Ja mislim da su italijani uspjeli sa spagetama, ali nisam siguran ... a cevab je od turske rijeci kebab i tako dalje ... i ovdje prodaju cevape, ali to niej to kad nema rostilja, i jos bosnski su bolji do svih i od siptarskih i od sandzackih i od turskih(tusrki i sandzaci su meni se cini isti).

[Konjanik]

Da li ima neko ovdje da fakat zna koji su koraci i papirologija da se zaštiti brend nekog jela , pošto moja familija je tipićno gurmanska i ja radim u ugostiteljstvu u Americi i imamo par svojih pića i proizvoda koje bih ja htio zaštiti kao neki lokalni brend.Interesuje me cijena , papirologija, gdje i šta i kome i to??

Moj čača inaće hemićar po struci radi za Mitall zadnjih par godina ima hobi pravi preludo dobru rakiju od jabuke koju ono većinom proda stalnim kupcima ali dosta ostane i za familiju.Pa,pošto on i moj tetak prave tu rakiju na jedan poseban naćin kojeg nisam vidio recimo u drugim dijelovima BH ja bih da zaštitim taj brend pa ako može neko da me informiše , hvala unaprijed

[PipiDugaDevetka]

Da li ima neko ovdje da fakat zna koji su koraci i papirologija da se zaštiti brend nekog jela , pošto moja familija je tipićno gurmanska i ja radim u ugostiteljstvu u Americi i imamo par svojih pića i proizvoda koje bih ja htio zaštiti kao neki lokalni brend.Interesuje me cijena , papirologija, gdje i šta i kome i to??

Moj čača inaće hemićar po struci radi za Mitall zadnjih par godina ima hobi pravi preludo dobru rakiju od jabuke koju ono većinom proda stalnim kupcima ali dosta ostane i za familiju.Pa,pošto on i moj tetak prave tu rakiju na jedan poseban naćin kojeg nisam vidio recimo u drugim dijelovima BH ja bih da zaštitim taj brend pa ako može neko da me informiše , hvala unaprijed

Ovdje možeš postaviti pitanje stručnjacima ili ministru Poljoprivrede FBiH u vezi sa tim:
http://www.poljoprivreda.ba/index.php/p ... odgovaramo

[Konjanik]

Da li ima neko ovdje da fakat zna koji su koraci i papirologija da se zaštiti brend nekog jela , pošto moja familija je tipićno gurmanska i ja radim u ugostiteljstvu u Americi i imamo par svojih pića i proizvoda koje bih ja htio zaštiti kao neki lokalni brend.Interesuje me cijena , papirologija, gdje i šta i kome i to??

Moj čača inaće hemićar po struci radi za Mitall zadnjih par godina ima hobi pravi preludo dobru rakiju od jabuke koju ono većinom proda stalnim kupcima ali dosta ostane i za familiju.Pa,pošto on i moj tetak prave tu rakiju na jedan poseban naćin kojeg nisam vidio recimo u drugim dijelovima BH ja bih da zaštitim taj brend pa ako može neko da me informiše , hvala unaprijed

Ovdje možeš postaviti pitanje stručnjacima ili ministru Poljoprivrede FBiH u vezi sa tim:
http://www.poljoprivreda.ba/index.php/p ... odgovaramo

E super hvala ,

[Konjanik]

Da li ima neko ovdje da fakat zna koji su koraci i papirologija da se zaštiti brend nekog jela , pošto moja familija je tipićno gurmanska i ja radim u ugostiteljstvu u Americi i imamo par svojih pića i proizvoda koje bih ja htio zaštiti kao neki lokalni brend.Interesuje me cijena , papirologija, gdje i šta i kome i to??

Moj čača inaće hemićar po struci radi za Mitall zadnjih par godina ima hobi pravi preludo dobru rakiju od jabuke koju ono većinom proda stalnim kupcima ali dosta ostane i za familiju.Pa,pošto on i moj tetak prave tu rakiju na jedan poseban naćin kojeg nisam vidio recimo u drugim dijelovima BH ja bih da zaštitim taj brend pa ako može neko da me informiše , hvala unaprijed

Ovdje možeš postaviti pitanje stručnjacima ili ministru Poljoprivrede FBiH u vezi sa tim:
http://www.poljoprivreda.ba/index.php/p ... odgovaramo

E super hvala ,

Hej nesto nije u redu ne mogu da odtvorim ovaj web sait www.poljoprivreda.ba

[PipiDugaDevetka]

Forbidden
You don't have permission to access /index.php on this server.

Additionally, a 404 Not Found error was encountered while trying to use an ErrorDocument to handle the request.


--------------------------------------------------------------------------------

Apache mod_fcgid/2.3.5 mod_auth_passthrough/2.1 mod_bwlimited/1.4 FrontPage/5.0.2.2635 Server at www.poljoprivreda.ba Port 80

Ne znam zašto, ali evo ni ja ne mogu pristupiti na http://www.poljoprivreda.ba

[PipiDugaDevetka]

Poljoprivreda.ba... Prvi bh. poljoprivredni portal - Dobrodošli
Sajt je u fazi redizajna. Hvala na strpljenju. Sa vama smo uskoro

Korisničko Ime


Lozinka


Zapamti me

[Toto]

Aktiviram ovu tamu iz dva razloga:
-da se prisjetimo @PipiDugaDevetka i odlicnih domacih tema koje je pokretao;
-tema je jos uvijek aktuelna, iako je proslo 6 godina.

Je li bosanski cevapcic zasticen po onovu geografskog porijekla?

[orinoco]

Je li bosanski cevapcic zasticen po onovu geografskog porijekla?

Nešto u nas što jer najzaštićenije... Na svaki ćevap redovno paze po najmanje dva policajca