CRNA GORA JE MALA, ALI JE VELIKI TRN U OKU SRBIJI: Amerikanci je konstantno naoružavaju, i to oklopnim vozilima koje niko u Evropi nema.
Crna Gora iz godine u godinu povećava izdvajanja za obranu. Od ulaska u NATO je sklopila dva ugovora o kupovini helikoptera i oklopnih vozila vrijednih ukupno 66 miliona eura. Ipak, Crnogorci troše još više. U skladu sa čuvenom krilaticom Donalda Trumpa „Prvo Amerika", prilikom nedavne posjete američkog ministra vanjskih poslova Mikea Pompea Crnoj Gori dogovoreno je da će ta zemlja od Sjedinjenih Američkih Država kupiti 67 oklopnih vozila, koja će koštati 36 miliona dolara.
To je prva nabavka takvih vozila za crnogorsku vojsku u posljednjih 40 godina. Radi se o nasljednicima popularnih Hummera, koje proizvodi američka tvrtka Oshkosh. Prvi kontingent stiže naredne godine i Crna Gora će biti prva u Europi koja će ih imati u svojim vojnim snagama, a kupit će ih pomoću kredita.
„Ta lako-oklopna patrolna vozila predstavljaju značajan iskorak u modernizaciji Vojske Crne Gore. S njima će naše kopnene snage dostići neophodnu sposobnost razmještaja, manevra, mobilnosti i zaštite, a time i zahtijevani nivo kompatibilnosti sa savezničkim zemljama u NATO-u i partnerskim državama", rekli su za DW iz Ministarstva obrane Crne Gore.
To je već druga velika vojna nabavka od ulaska Crne Gore u NATO. Prošle godine stigla su tri helikoptera koja su za 30 miliona dolara kupljena u Kanadi. Ne treba podsjećati da su ovolike nabavke ranije bile nezamislive za crnogorsku vojsku, čija je percepcija u dobrom dijelu javnosti bila da je brojčano mala i slabo opremljena da odgovori izazovima 21. stoljeća. Iz Ministarstva obrane kažu da su, zahvaljujući tim helikopterima, pojačali sposobnosti za transport trupa, zračnu podršku postrojbama, medicinsku evakuaciju i traganje i spašavanje, kao i za pomoć stanovništvu u slučaju prirodnih nepogoda.
Utrka u naoružanju na Balkanu
Od ulaska u NATO Crna Gora je za opremanje vojske već potrošila oko 20 miliona eura, a narednih godina će još najmanje 46. No to nije sve. Iz Ministarstva kažu da su u posljednje dvije godine dobili brojne donacije od SAD-a u vidu razne komunikacijske, medicinske i druge opreme, dok je Njemačka donirala šest oklopnih patrolnih vozila. Najvrednija donacija tek se čeka, a to je radar velikog dometa, pomoću kojeg će Crna Gora moći sama nadzirati svoj zračni prostor. Trenutno, nebo iznad Crne Gore štite i njime patroliraju borbeni avioni članica NATO-a Italije i Grčke.
„Navedeni radar je prilagođen NATO-ovim sistemima kontrole i povezivanja. Očekujemo da bude instaliran do 2021. godine“, saopćili su iz nadležnog Ministarstva.
Amerikanci, osim što prodaju oružje svojim saveznicima na Balkanu, također im doniraju i opremu. Tako je nedavno portal Balkanska bezbjednosna mreža objavio da je SAD odobrio 110 miliona dolara pomoći za četiri zemlje Zapadnog Balkana za nabavku naoružanja, a u okviru programa koji za cilj ima zamjenu borbenih sistema još iz doba Sovjetskog Saveza naoružanjem zapadnog porijekla. Tako će Pentagon platiti nabavku borbenih vozila za Hrvatsku vojsku i Armiju Sjeverne Makedonije te nabavku helikoptera za Oružane snage Bosne i Hercegovine i Albanije.
Ipak, ulaganje u modernizaciju Vojske Crne Gore je minorno u odnosu na to što posljednjih godina na to troše susjedne države. Mediji i analitičari govore o utrci u naoružanju između Srbije i Hrvatske, koje ulažu na stotine miliona u nove zrakoplove, helikoptere i drugo naoružanje. Srbija kupuje i besplatno dobiva dosta naoružanja iz Rusije, dok Hrvatska planira kupovinu borbenih aviona od SAD-a.
Interesantno je, međutim, da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno prvi put u kontekstu naoružavanja u regiji spomenuo i Crnu Goru: „Naoružavaju se i Bugarska, Rumunjska, Mađarska, Hrvatska i druge manje zemlje u skladu sa svojim mogućnostima. Vidimo ko sa strane naoružava i Albance na Kosovu i Metohiji i koje helikoptere traži Crna Gora, i sve to pratimo“, rekao je Vučić.
Iz crnogorskog Ministarstva obrane nisu željeli direktno komentirati tu Vučićevu opasku, ali poručuju da „svakako pomno prate aktualne svjetske trendove koji se tiču opreme i naoružanja“.
„Modernizacija Vojske Crne Gore nije rezultat samo potrebe ispunjavanja NATO-ovih ciljeva već je to prije svega u skladu s nacionalnim interesima. Odluke o naoružavanju donose se pažljivom analizom, kako realnih potreba tako i suvremenih sigurnosnih izazova", navode iz Ministarstva.
Vojni izdaci stalno rastu
Od ulaska u NATO vojni budžet Crne Gore prilično raste, a taj rast će se nastaviti sve dok se ne ispuni zahtjev da sve članice najmanje dva posto BDP-a odvajaju za obranu. Tako su izdaci za obranu u 2018. iznosili blizu 54 miliona eura, a ove godine već 61,6 miliona. I vjerovatno će se rast nastaviti i iduće godine.
„Crna Gora planira dostići izdvajanje za obranu u iznosu od dva posto BDP-a 2024. godine i to postepenim povećavanjem proračuna za potrebe obrane u narednih pet godina", jasno poručuju iz Ministarstva.
