BiH proizvodi (domaće je najbolje)

[ružmarin-a]

mene zanima, onako s laičkog aspekta, šta je to što je potrebno BH proizvođačima, da bi im proizvodi bili konkurenti, na našem i stranom tržištu?

da li je to samo dobra finansijska injekcija ili sasvim novi recepti u proizvodnji (što se tiče prehrambene industrije, konkretno)

[karanana]

potrebno im je da manje gledaju na kratkorocni profit i zaradu a da vise na pocetku uloze u kvalitet, pakovanje, marketing i imidz.
evo svjez primjer od jucer: ja se inace klanjam poljoradovim proizvodima kajmaku i sirevima. jucer u merkatoru uzmem dimljeni livadski sir. onako kad ga covjek pogleda ne bi ga uzeo da ga dzaba daju, nekakav lose umotan u najlon, nekakva zuta ruzna etiketa, nepravilno odsjecena kocka sira u tom pakovanju.....ali hajde naviko sam. ali bogami jucer ga donesem kuci i vec na rezanju vidim da nesto nije u redu. rezem ga a on se mrvi. probam ga kad kiseo da ne moze biti kiseliji, nepce mi se stegnu. e sad je pitanje da li cu ga vise ikad kupiti i to po skoro 15 km po kili.

[latinalover]

potrebno im je nabavljanje kvalitetnijih sirovina....rad na kvalitetu ,ukusu priozvoda..i Marketing...a kod marketinga glavna je ambalaza kod proizvoda za svakodnevnu upotrebu.jer razlika u ambalazi tjera nas da kupimo proizvod na osnovu te ambalaze,,jos ako valja...

[ružmarin-a]

eto @ karanana, a pomisli i da je bilo "okolo gladac a unutra jadac" isto bi se ufatilo

marketing jeste najvažniji, al hajd ti objasni ljudima, koji misle da se proizvod sam po sebi reklamira

što se tiče zastupljenosti BH proizvoda, krivi su i u radnjama jer na istaknutim mjestima stoje sve strani proizvodi, a i do komercijalista je (uporno tražim Vispakove proizvode, NIKAD ne nađem šta tražim, ali nikad, još pitam prodavca, samo slegne ramenima). Pa zašta im služe pospješivači (menadžeri) prodaje, za šetkanje ???? pitanje je kako to odrade uopće?

takođe mislim da je potrebno izmjeniti tehnologiju proizvodnje i promijeniti sastojke (poboljšati ukus), pa za šta im služe prehrambeni tehnolozi, zaista

zemlja blagorodna, a tuđin ubire blago, shame on us

[bokeh]

štaš!

[ružmarin-a]

Poljorad Travnik ili milkos sir ili Kajmak ili bilokoji NAš sir+hercegovački paradjz+ domaći hljeb od punog zrna

[Toto]

Kritikovati jedino finalnog proizvodaca za los dizajn, marketing, organizaciju prodaje je nekorektno. Ako se to radi iskljucivo kao potrosac: onda se to moze i razumjeti; mada mislim da je potrosac prvenstveno i jedino fokusiran na kvalitet prehrambenog proizvoda, a ne na kvalitet dizajna i marketinga. Ako se kritikuje iz pozicije dizajnera ili marketinske agencije onda bi se trebalo prvenstveno poci od sebe. Za los dizajn sira najmanje je kriva zemljoradnicka zadruga koja proizvodi sir. Dizajan i marketing su proizvodi isto kao i sir i to ne zadruge nego design studija ili marketinske agencije. Na svakom proizvodu bi trebalo biti ostampano ime firma koja je radila dizajn, cak i stamparija koja je to stampala. Mozda to i ima na prozvodu ali ce nasi dizajneri i kriticari prvo reci: "fuj sir, vidi kakav im je dizajan" a rijetko ce se reci: "dobar sir, los dizajn".
Dizajn i marketing su uvjek na kraju nekog logicnog redosljeda stvari, kod pokretanja biznisa i stvaranja proizvoda. Kod nas nema banke koja bi dala kredit proizvodjacu samo da bi razvio novi dizajn, marketing, proizvod. Koliko je banaka koje vam za jedan dan daju kredit da uvezete Fiata iz Italije, ali vam ne daju kredit da kupite mini mljekaru, sto preradjuje 200 l mlijeka dnevno, iz te iste Italije. Ralog je jasan. Kupovinom fijatovog auta italijanska banka finansira italijansku privredu, a kupovinom mljekare prvenstveno finansira bosansku konkurenciju italijanskim mackarima. EU politicri se vise boje svojih seljaka nego bosanskih terorista.

Poslije rata i prije pojave interneta, kada su mnogi poduzatnici obijali razna vrata sa biznis planovima i uzorcima svojih proizvoda, nisu mogli dozivjeti da na njihova vrata zakuca neki graficki ili industrijski dizajner sa mapom i portfoliem i ponudi nekoliko idejnih rjesenja za pakovanje poduzetnikovih proizvoda.
Kada je poduzetnik jednom akademskom slikaru, iz susjedne ulice, ponudio da mu uradi dizajn ovaj je oholo i arogantno- u umjetnickom zanosu- odbrusio da zadrugar nema para koliko slikar vrijedi. Dvije godine kasnije slikar ce skontati da je zadrugar platio 1.6 puta vise od onoga sto bi slikar trazio i to nekom jalan dizajneru, studentu informatike, koji je znao pedestak komandi u Corelu i radio na grafickoj pripremi u stampariji.
Zadrugar je tek za tri godine imao para za novi proizvod a slikaru je bilo dugo da ceka do tada i ponudi svoja idejna rjesenja.

[covjek_sam_zeno]

livanjski, kupreski, travnicki sir, zenički jorgurt i pavlaka, drina i voda iz česme

[aNTropocentrio]

mene zanima, onako s laičkog aspekta, šta je to što je potrebno BH proizvođačima, da bi im proizvodi bili konkurenti, na našem i stranom tržištu?

da li je to samo dobra finansijska injekcija ili sasvim novi recepti u proizvodnji (što se tiče prehrambene industrije, konkretno)

Našim proizvođačima je potrebno da prihvate marketing kao poslovnu orijentaciju (ovdje mislim na marketing u pravom smislu riječi, a ne na promociju koja se kod nas po pravilu poistovjećuje s marketingom), i da zaposle adekvatan kadar koji će im to omogućiti.
Kad budu sposobni da prepoznaju potrebe svojih potrošača kao i način da ih zadovolje na najbolji mogući način - biće konkurenti i kod nas i na najrazvijenijim tržištima.

[quayofrepose]

[luxferre]

Sarajevsko pivo-tečni hljeb

zaboravio si napisati hladno.....orosilo

[aklimatizator]

Kritikovati jedino finalnog proizvodaca za los dizajn, marketing, organizaciju prodaje je nekorektno. Ako se to radi iskljucivo kao potrosac: onda se to moze i razumjeti; mada mislim da je potrosac prvenstveno i jedino fokusiran na kvalitet prehrambenog proizvoda, a ne na kvalitet dizajna i marketinga. Ako se kritikuje iz pozicije dizajnera ili marketinske agencije onda bi se trebalo prvenstveno poci od sebe. Za los dizajn sira najmanje je kriva zemljoradnicka zadruga koja proizvodi sir. Dizajan i marketing su proizvodi isto kao i sir i to ne zadruge nego design studija ili marketinske agencije. Na svakom proizvodu bi trebalo biti ostampano ime firma koja je radila dizajn, cak i stamparija koja je to stampala. Mozda to i ima na prozvodu ali ce nasi dizajneri i kriticari prvo reci: "fuj sir, vidi kakav im je dizajan" a rijetko ce se reci: "dobar sir, los dizajn".
Dizajn i marketing su uvjek na kraju nekog logicnog redosljeda stvari, kod pokretanja biznisa i stvaranja proizvoda. Kod nas nema banke koja bi dala kredit proizvodjacu samo da bi razvio novi dizajn, marketing, proizvod. Koliko je banaka koje vam za jedan dan daju kredit da uvezete Fiata iz Italije, ali vam ne daju kredit da kupite mini mljekaru, sto preradjuje 200 l mlijeka dnevno, iz te iste Italije. Ralog je jasan. Kupovinom fijatovog auta italijanska banka finansira italijansku privredu, a kupovinom mljekare prvenstveno finansira bosansku konkurenciju italijanskim mackarima. EU politicri se vise boje svojih seljaka nego bosanskih terorista.

Poslije rata i prije pojave interneta, kada su mnogi poduzatnici obijali razna vrata sa biznis planovima i uzorcima svojih proizvoda, nisu mogli dozivjeti da na njihova vrata zakuca neki graficki ili industrijski dizajner sa mapom i portfoliem i ponudi nekoliko idejnih rjesenja za pakovanje poduzetnikovih proizvoda.
Kada je poduzetnik jednom akademskom slikaru, iz susjedne ulice, ponudio da mu uradi dizajn ovaj je oholo i arogantno- u umjetnickom zanosu- odbrusio da zadrugar nema para koliko slikar vrijedi. Dvije godine kasnije slikar ce skontati da je zadrugar platio 1.6 puta vise od onoga sto bi slikar trazio i to nekom jalan dizajneru, studentu informatike, koji je znao pedestak komandi u Corelu i radio na grafickoj pripremi u stampariji.
Zadrugar je tek za tri godine imao para za novi proizvod a slikaru je bilo dugo da ceka do tada i ponudi svoja idejna rjesenja.

@toto; cisto radi informacije, marketing nije proizvod. Ambalaza i dizajn to jesu, tu si u pravu, ali oni predstavljaju samo jedan od aspekata marketinga, njegova fizicka artikulacija, bas kao sto su to recimo i reklamni film ili graficki profil kompanije.

Dalje, dje ce bolan biti nekorektno kritikovati producenta i vlasnika brenda za "los dizajn, marketing, organizaciju prodaje"??? Neophodan preduslov za njihovo oslobadjanje od iskljucive krivice bila bi situacija gdje u BiH ne mozes naci niti jednu jedinu kompetentnu, kreativnu i upucenu marketinsku agenciju, dizajnera ili konsultanta!? Jesu li taj sujetni umjetnik i neiskusni student informatike bili jedina opcija poduzetniku iz tvog primjera? Iako radim i zivim vani pratim ipak povrsno doticnu branshu i u BiH pa ti ovako na daljinski mogu reci da se tu ima za probrati tovar kvalitetnog kadra. I to za jeftinu paru. Stoga je upravo producent jedini odgovoran ukoliko njegov proizvod ima neatraktivno pakovanje ili inefektivan marketing u globalu. To sto on prihvata ili bira losa rjesenja za svoj biznis a ima dostup kvalitetnijim ne moze se ni u bunilu smatrati necijom drugom greskom. A po pitanju organizacije prodaje, tu je fakat apsurdno uopste traziti razloge negdje drugo no u upravi kompanije, bar ne otkako smo napustili samoupravni socijalizam.

Apropos teme; problem je u tome sto BiH ima desetkovanu proizvodnju robe siroke potrosnje. Iz malog kvantiteta tesko da ce isplivati kvalitet i kao takav opstati na trzistu, profilisati se i pozicionirati a kamo li ekspandirati u poznat i globalan brend maksuz za izvoza. Evo na topicu su mnogi spomenuli mlijecne proizvode, sto je vise nego indikativno jer taj segment je u pravilu lokalan ili regionalan. Cinjenica da mi imamo kvalitetno vrhnje i par vrsta sira (Francuzi imaju oko 280) nije nikakva komparativna prednost jer sve zemlje to imaju. Poneki brendovi i proizvodi, uglavnom iz Francuske, Svicarske, Grcke i Italije su se uspjeli etablirati na globalnom trzistu, ali to su tzv. nosioci specifikuma same vrste namirnice, recimo kod sireva mozzarella, feta, brie, camembert itd. Zato je pod njihovim lobijem i izrasla institucija zastite autohtonog proizvoda te se drugdje ne smiju plasirati na trziste pod licenciranim imenom osim ako producent nije iz maticne zemlje.

Etablirati proizvod na domacem trzistu unatoc vanjskoj i unutarnjoj konkurenciji vazda je i svugdje pak bilo moguce pa tako i danas u BiH ma koliko uvoznicki lobi i lokalni mocnici opstruirali. Medjutim, nije dovoljno proizvoditi kvalitetno jer ako ne ulozis u marketing i trzisne komunikacije vec postojeci i buduci konkurenti ce te pozderati iako su im proizvodi objektivno losijeg kvaliteta. Stav da je "potrosac prvenstveno i jedino fokusiran na kvalitet prehrambenog proizvoda" neopisivo je imbecilan i ako se jedan poduzetnik vodi tom logikom on je bez sumnje nesposoban a posao ce mu propasti za krace vremena nego mu je potrebno da uradi iq-test. Sugestivni znacaj brenda tesko je precijeniti bas kao sto ga je tesko i izgraditi, medjutim veoma ga je lako dokazati i na tu temu se moze naci dosta literature, one prilagodjene i popularizovane za laike ali i hrpu naucne koja to takodjer nedvojbeno potvrdjuje, pa bujrum edukacije.

Kvaliteta je naravno neizmjerno bitna, ali sto kvalitetniji proizvod nudis to je marketing bitniji. Jednostavno, proizvodnja kvalitetnog je skupa i prodaja mora biti dovoljnog obima da bi se stvarao profit. Moze se prodavati i manje ali za vecu cijenu, medjutim tek taj ekskluzivitet zahtijeva ulaganje u marketing jer bez legitimiteta brenda ne mozes skupo naplacivati.

Kod nas i dalje ove elementarne aksiome cini mi se ne kontaju previse ali naslucuju kako stvari stoje pa odustanu u startu, proizvode skart robu, zadovoljavaju se bezvrijednim marketinskim rjesenjima a kao trzisnu strategiju biraju konkurisanje niskom cijenom. Nema tu selameta.

[e.mujanovic]

Izuzetno se trudim da kupujem proizvode koji su proizvedeni u Bosni i Hercegovini (pošto nekima nije bilo jasno koji su to bh. proizvodi, za mene su to svi proizvodi proizvedeni u BiH, dakle s 387 na početku barkoda, bez obzira čiji je kapital, ko je vlasnik i kojeg su porijekla sastojci; važno da je fabrika u BiH, da zapošljava naše ljude).
Najbolji proizvodi su mi, među ostalim:
- svi MEGGLE proizvodi (mlijeko 3,2% m.m.; kajmak; jogurt)
- Menprom kobasice
- Lijanovići paštete, poneka salama
- Violeta papiri
- Ovako Lovačka pašteta
- Preminger, Sarajevsko

[aNTropocentrio]

@toto; cisto radi informacije, marketing nije proizvod. Ambalaza i dizajn to jesu, tu si u pravu, ali oni predstavljaju samo jedan od aspekata marketinga, njegova fizicka artikulacija, bas kao sto su to recimo i reklamni film ili graficki profil kompanije.

To apsolutno nije tačno:
http://en.wikipedia.org/wiki/Marketing#The_Four_Ps

[aklimatizator]

@toto; cisto radi informacije, marketing nije proizvod. Ambalaza i dizajn to jesu, tu si u pravu, ali oni predstavljaju samo jedan od aspekata marketinga, njegova fizicka artikulacija, bas kao sto su to recimo i reklamni film ili graficki profil kompanije.

To apsolutno nije tačno:
http://en.wikipedia.org/wiki/Marketing#The_Four_Ps

AnNTropocentrio, mislim da si me pogresno shvatio, reagovao sam na tvrdnju "Dizajan i marketing su proizvodi isto kao i sir i to ne zadruge nego design studija ili marketinske agencije..." te htjedoh reci da je marketing upravo integralni dio kompletnog poduzetnickog pothvata, da pocinje vec u fazi radjanja poslovne ideje, razvijanja i stvaranju produkta ili usluge... Produkt jeste marketing, ali marketing nije produkt nego proces.
p.s. iako i dalje u potpunosti tacan, 4p je odavno prevazidjen model i danas je bitno prosiren... no to je jedna sasvim druga tema.

[aNTropocentrio]

@toto; cisto radi informacije, marketing nije proizvod. Ambalaza i dizajn to jesu, tu si u pravu, ali oni predstavljaju samo jedan od aspekata marketinga, njegova fizicka artikulacija, bas kao sto su to recimo i reklamni film ili graficki profil kompanije.

To apsolutno nije tačno:
http://en.wikipedia.org/wiki/Marketing#The_Four_Ps

AnNTropocentrio, mislim da si me pogresno shvatio, reagovao sam na tvrdnju "Dizajan i marketing su proizvodi isto kao i sir i to ne zadruge nego design studija ili marketinske agencije..." te htjedoh reci da je marketing upravo integralni dio kompletnog poduzetnickog pothvata, da pocinje vec u fazi radjanja poslovne ideje, razvijanja i stvaranju produkta ili usluge... Produkt jeste marketing, ali marketing nije produkt nego proces.
p.s. iako i dalje u potpunosti tacan, 4p je odavno prevazidjen model i danas je bitno prosiren... no to je jedna sasvim druga tema.

My bad

[Toto]

@toto; cisto radi informacije, marketing nije proizvod. Ambalaza i dizajn to jesu, tu si u pravu, ali oni predstavljaju samo jedan od aspekata marketinga, njegova fizicka artikulacija, bas kao sto su to recimo i reklamni film ili graficki profil kompanije.

To apsolutno nije tačno:
http://en.wikipedia.org/wiki/Marketing#The_Four_Ps

AnNTropocentrio, mislim da si me pogresno shvatio, reagovao sam na tvrdnju "Dizajan i marketing su proizvodi isto kao i sir i to ne zadruge nego design studija ili marketinske agencije..." te htjedoh reci da je marketing upravo integralni dio kompletnog poduzetnickog pothvata, da pocinje vec u fazi radjanja poslovne ideje, razvijanja i stvaranju produkta ili usluge... Produkt jeste marketing, ali marketing nije produkt nego proces.
p.s. iako i dalje u potpunosti tacan, 4p je odavno prevazidjen model i danas je bitno prosiren... no to je jedna sasvim druga tema.

Misljenja sam da marketing moze biti i integralni dio i produkat poduzetnickog poduhvata. Isto tako i produkat moze biti integralni dio i produkat poduzetnickog poduhvata.
Integralni dio poduzetnickog poduhvata su i razvoj, tehnologija, dizajn, organizacija, menadzment, edukacija, produkat......
Kako god je marketing proces tako su i razvoj, tehnologija, dizajn, organizacija, menadzment, edukacija, produkat... procesi. Proizvodni proces, tehnolosko proce, razvojni proces, edukativni proces su mnogo cesci termin nego sto je termin marketinski proces. Ova razlicita ucestalost u obicnom govoru nikako ne iskljucuje cinjenicu da su i marketing i proizvod i tehnologija i ostalo pobrojano procesi.
Marketing nije neka nadnaravna pojava koja se pojavila kao neko bozanstvo nego ga je proizveo poduzetnicki poduhvat. Isti onaj koji prozivodi sir, ambalazu, razvoj, tehnologiju, organizaciju, upravljanje, dizajn. Pa je i marketing proizvod nekog poduhvata jednako kao i sir, ambalaza, skolska diploma, nova tehnologija, nova organiazacija, sotver, hardver itd.
Kako god sam na pocetku moje polemike ustvrdio da nije oporavdaneo JEDINO poduzetnika krviti za los dizajan objekta poduzetnickog poduhvata tako sam i misljenja da ni marketing ne treba glorificirati na ustrb ostalih integralnih cinilaca poduzetnickog poduhvata.

[user999]

[strong69]

Otkad je G. Milanovac i Takovo u BiH?

[Atzzo]

Voda sa česme između ostalog.

[ryan]

ove male VISPAK cokoladice(velike mi nisu nesto)

[sarajevsko_pivo]

^^
Te su dobre, i one praline od vispaka su dobre!


moj top 5 je:

1. Swity Multivitamin-Sarajevska Pivara
2. Ovako Pastete
3. Bajra Travnik, Salame, suho meso
4. Sarajevsko Pivo, Sarajevska Pivara
5. Aura extra, FDS

[kuma]

[sarajevsko_pivo]

Feta od Milkosa je isto dobra

[Judge_Dread]

x