Dado dijasporitus wrote:Vidim da se ovdje prica o ekoloskim materijalima pa bih htio nesto dodati, jer se inace radi i o mojoj profesijij. Definicija ekoloskog materijala je vrlo kompleksna jednacina tako da se nemoze reci da je recimo kamen vise ekoloski materijal nego drvo ili obrnuto. Sve zavisi od mnogobrojnih faktora i odgovora na sljedeca pitanja:
Kako se materijal proizvodi?
Da li je materijal prizveden od reciklirane sirovine?
Da li su prilikom proizvodnje materijala koristene minimalne ili ekoloske energije jer ako lozis ugalj da pravis struju koju onda koristis za pravljenje materijala, sam materijal gubi na svom ekoloskom ucinku?
Kakav je kvalitet, odrziovost i recikliranost materijala?
Koliko ce dugo materijal trajati?
Da li odrzavanja materijala stvara ekoloski otpad?
Da li materijal steti okolini dugorocno?
Da li ga je moguce reciklirati ili ponovo koristiti po zavrsetku svoga vijeka trajanja?
Kakav je performans materijala?
Da li materijal ima dobre staticke vrijednosti sa kojim omogucuje koristenje manje materijala? Da li ima dobre izolacione vrijednosti da doprinese manjem koristenju energije u svrhu stvaranja komfornog prostora?
Da li se materijal moze proizvesti u blizini ili je potreban transport?
Materijal moze biti vrlo ekoloski dobar ali ako se mora uvesti recimo iz Japana, energija koja je potrebna da se doveze vise moze stetiti okolini nego sto sam materijal moze pomoci okolini?
Ovo su mozda banalna pitanja i mozda nemaju puno efekta kad se gradi samo jedna kuca ali kad se gradi nekoliko miliona kuca onda itekako imaju smisla. Inace ovo su samo neka od stotina pitanja koja ulaze u formulu.
Ameri su razvili sistem klasifikacije objekata na osnovu ovih i mnogih drugih pitanja tako da objekat moze imati klasifikaciju po skali na osnovu koje onda vlasnici od drzave mogu dobiti nagradne poene tj. smanjenje poreza. Ovaj program funcionise I na najmanjem nivou. Tako npr. ja sam nedavno renovirao svoju kuhinju gdje sam sve uredjaje zamjenio sa uredjajima (frizider, sporet itd) koji imaju dobru ekolosku ocjenu za koje cu moci ove godine da dobijem poreske olaksice. Ameri su tek poceli sa ovim programima dok Evropljani ovo rade vec decenijama.
Sve sto je navedene je do u drugu decimali tacno. Medjutim: svi pobrojeni faktori imaju samo indirektni uticaj na ekologiju. ZAboravljeni su oni faktori koji pojedinacno imaju najdirektni i najveci uticaj na ekologiju ili tacnije na eko-sistem. Namjerno koristim termin eko-sistem jer se iz njega moze plasticnije shvatiri sustina onoga sto ja zelim istaknuti.
Najprostije defincija sistema kaze: da je sistem skup "necega" povezanog na "neki" nacin. Sistem je funkcionalan ako postoji ono "nesto" i ako postoje veze/ relacije izmedju toga nesto. Bez ta dva cinioca sistem ne postoji. Postoje elemnti koji nisu sistem. Elementi su prosti skup nicega bez relacija. Ekseri su elemeti sve dok se ne zakucaju kao vezni element u neku kucu. Ako mi iz sistema "izvadimo", unistimo, neki element ili neku relaciju mozemo narusiti sistem i u nekom vremenskom periodu ga uciniti nefunkcionalnim, onesposobiti ga; na kraju ga i unistiti. Sistem moze biti izlozen i nekim uticajima koji se mogu amortizirati; ako ne u potpunosti - onda bar do neke potrebne mjere da se sistem ne unisti.
Sistem je i casovnik kojeg mi nosimo na ruci. Mi mozemo ugroziti finkcionalnost toga casovnika na nacin da ga svakodnevno izlazemo djelovanju vode, bilo pranjem ruku, bilo potapanje u vodu - ako smo ribar ili surfer koji svako popodne ide na surfanje ili ribolov. Ako je dizajner sata pri projektovanju sistema "ugradio" hermeticnost mi necemo narusti funkcionalinst sata u nama prikladnom eksploatacionom roku. Mozda hocemo polije desetak ili pedesetak godina kada hermeticnost "ostari". Ako sat nosi fotograf Nationakl Geographica par godina po Sahari moze se desiti da visoke vanjske temparatute izazovu temparaturne dilatacije koje ce uciniti da sat kasni koji minut na koju godinu samo zato sto je sat pravljen i ispitivan u Svicarskim alpama na prosjecnih 20 Celzija. To se svakako nece desiti ako je fotografu bitno tih par minuta na godinu i ako je kupio Roleks iz funkcionalnih, estetskih, statusnih ili bilo kojih drugih razloga; znajuci da sve ima svoju cijenu koja se mora platiti - pa i luksiz da sat kasni koji minut na kojih hiljadu godina.
Sta ako se desi da fotografu usred pustinje crkne baterijica na Nikonu i on ne moze da uslika fotke za reportaze, pa bude morao da izvadi bateriju iz sata i stavi u Nikona da bi on mogao da funkcionise? Sat je ucinjen totalno nefuncionalnim da bi Nikon radio. Fotograf ima alternativu u Suncu i Mjesecu da pribzlino odredi vrijeme, ali nema alternativu fotoaparatu i razumljivo je da ce odredjivati prioriteti Nacional geographica a ne njegove potrebe da ima sata tacan na hiljadu godina.
Nismo ni pomislili da satu izvadimo neki seraf ili mu posjecemo koju "granu" zupcanika; ne daj boze cijelu sumu zupcanika pomocu kojih radi sekundarica ili kazaljka koja minute pokazuje.
Slicno se desava i sa eko-sistemom. U obdnaistu se uci da imamo zivu i nezivu prirodu. Veoma ispravna i tacno podjela. Ziva priroda je funkcionalni i najuticjniji dio eko-sistema jer mu obezbjedjuje zivot, odrzivost, opstanak. Neziva priroda ima zanemariv usticaj na funkcionalnost eko-sistema. Neziva priroda je slucajni nusprodukat kojem Majka priroda nije podarila funkciju samoodrzivosti. Prosti element koj je ti samo radi "ravnoteze medju zvijezdama". Jedan od podsistema Majke Prirode, koji ima najvaznijiu funkcija na planeti je suma. Ne zbog njenje lepote, estetike; zbog toga sto u njoj rastu srne, lanad i divlje jagode, nego samo zato sto je suma jedina stvarna fabrika kiseonika bez kojeg nema zivota na planeti: ni covjeku, ni jelenima, ni jagodama.
Danas vec i ptice na grani znaju da je visestoljetna i masovna sjeca sume naznacajniji razlog poremecaja eko-sistema. Steta ne nastaje samo zato sto je manje prozivedenog kisonika, nego je smanjena i potrosnja ugljendioksida - kojeg suma "jede" da bi proizvela kisonik. Da stvar bude jos gora porasla je proizvodnja CO2 ljudskim radiom bez potrebe Majke Prirode za takvom uslugom. Druga velika posljedica sjece sume je erozija tla gigantskih razmjera, koja u potpunosti mjenja krajolik, mikroklimu, narusava mikro sisteme. Ogrome kolicnje zemlje se sapiru sa jedne zone i prenose rjekama na druge zone i zatrpavaju rijecne tokove. DA bi taj dio zive prirode ponovo ozvio potrebna su desetljeca.
Ovih dana smo svjedoci poplava koje ni najstariji stanovnici ne pamte. Suma i tlo ispod nje je ogromna spuzava koja amortizira i usporava oticanje voda i cini da se vode nastale padavinama ravnomjeno rasporede na nekoliko dana mjececi, pa da imamo ravnotezu i rijeke kako Majka Priroda zapovjeda.
Kada svu ovu pricu o sumama i njenom znacaju za eko-sistem prebacimo na polje gradjevinskih materijala sa ciljem da odredimo njihovu ekologicnost onda se jenostavno namece kriterij ekologicnosti koji ce reci: svaki materijal koji je uzet iz zive prirode (drvo, voda) se nikako ne moze smatrati ekoloskim gradjevinskim materijalom bez obzira koju on funkciju imao; zato, jer njegovim otimanjem o Majke Prirode nastaju katastrofalne ni nenadoknadive posljedice po ekosistem. Ovo treba uzeti kao aksiom. Samo iz toga aspekta materijal ne moze dobiti epitet ekoloskog niti njegova primjena moze imati pozitivne uticaje na ekosistem. Sa druge strane, svi materijali koji spadaju u nezivu prirodu (kamen, metali, staklo, glina, gips) se mogu smatrati ekoloskim jer njihovom eksploatacijom ne nastaju katastrofalne posljedice za zivu prirodi i ekosistem u cjelini.
Mislim da bi ovakav kriterij trebao biti eliminatoran. Tek poslije ovoga kriterija nastupaju kriteriji koje je naveo @Dado dijasporitus i oni su primjenjivi samo ako je ispunjen ovaj prvi. Po ovome se nikad ne bi doslo u situaciju da se drvo poredi sa kamenom ili ciglom. Koeficijent ekologicnosti za drvo je nula. Tad bi imalo smisla praviti komparativne analize po svakom od navedenih faktora za svaki gradjevinski materijal izuzev drveta.
Na osnovu prethodnog se nedvosmileno moze zakluciti da se drvo niko i nikada vise ne mozemo svrtstati u kategoriju ekoloskih materijala, bez obzira koje razloge arhitekti, diznjeri, biznismeni, stanari navodili.
Jedan jedini razlog zbog kojeg se drvo koristi u masovnoj stanogradnji u razvijenim zemljama je profit i profitni interes biznisa. Ne ekonoski interes kupca koji je sljedeci na listi interesa; ne umjetnicki nadahnute opservacije arhitekata o toploti, plasticnosti, dinamicnosti i poetici drveta kao gradjevnog materijala. Nista od toga. Samo profit. Da je to tako govori i cinjenica da u tim drvenjarama po Americkom kontinentu i Skandinaviji ne postoji ni jedan kvadratni centimetar kuce koji je neobojen. Korisnik stambenog objekta i ne zna koji mu je dio kuce od drveta a koji je neki plastikaner ili metal jer je sve ofarbano i tu ona nadahnuta obrazlozenaj arhitekata o plastici, estetici, poetici, ekologiji drveta padaju u vodu. Korisniku je mnogo vaznije kolika je mjesecna rata kredita za kucu nego da li je ispod boje drvena ljepenka, metal, plastika kamen, cigla. Ni mahagonij ni sandalovina ne mogu ublaziti uticja bankarskih pljackasa i kamatara. U masovnoj stanogradnji arhitekte nisu vise arhitekte: oni su bankari koji imaju samo jedan zadatak: profitabilnist.
Covjek je na zalost tek nedavno postao svjestan koje je stete nacinio eko sistemu. I pored najbolje volje bit ce jako tesko i trebat ce dosta vremena da se ljudski sistemi prestroje i smanje svoje negativne uticaje na zivi eko sistem.
Prvi i najvazniji korak je da se identificiraju nauticijaniji faktori - koji i prave najvece probleme. Treba konstatovati najvece greske, pa da se onda krene u njihove ispravljanje i razvijanje alternativnih rjesenja, kojima ce se obezbjediti zadovoljenje potreba covjecanstva
Covjek ima potrebu za stanovanjem i ona se mora udovoljiti. Covjek ima potrebu i za kisikom i ona se mora zadovoljiti. Covjek ima potrebu i za profitima. Stvar je samo u tome da se postave prioriteti.
Nadam se da smo svi svjeni da covjecanstvu treba kisik i da njemu nema alternative. Takodej treba biti svjestan da samo suma proizvodi kisik i da njoj nema alternative. Kamen moze biti alternativa drvetu kao gradjevinskom materijalu, ali kamen ne moze proizvoditi kisik i tu se prica zavrsava. Stanovati mozemo i u kamenim i ciglenim kucama, mozemo zivjeti i sa not for profit bizisima, gdje smo zaradili platu a profit i ne moramo. ZA sve imamo alternativu osim za kisik. I nemamo sta vise pricati.
Treba prestati vise obmanjivati ljude da je drvo ekoloski materijal.
Mi imamo srecu da nasa tradicionalna stanogradnja nije zasnovana na masovnom koristenju drveta i tu necemo imati velike potrese. Ono sto je nasa nesreca sto nas EU komsiluk koristi drvo i sto je zapikirao nase sume da bi zastitio svoje. Mi se trebamo boriti da zastitimo nase sume od profita i profitera. Stvar se moze postici relativno jednostavno. Treba svakom ko eksploatise sumu i izvozi je po bijelom svijetu udariti takve ekoloske poreze i namete koji bi bili dovoljni da se sanira steta. ZA svaki hektar sume stare 100 godina treba imati posadjena 5 hektara sume stare 20 godina, pa bujrum: ako mogu naci profita u tome: mogu, ako ne mogu: imamo mi i kamena i gipsa a i neobradive zamlje da mozemo saditi konoplju sto neko prethodno spomenu.
Ja sam ubjedjen da ce u vrlo skoroj buducnosti biti moguc biznis na proizvodnji i prodaju kiseonika ekosistemima bogatih kriminalaca i profitera. U tu svrhu bi bilo profitabilno pokrenuti drzavni posao na sadnji miliona hektara sume. Posao bi bio u tome da zaposleni ima dva hektara rasadnika i da sve sto uzgoji u rasadniku posadi negdje gdje ugovori sa drzavom poslodavcem. Mislim da ce za par desetak godinasvaki nezaposleni ko si ne nadje posao poslije sest mjeseci morati - po sili zakona- ici u sumariju i saditi sumu i vocnjake divljeg voca, dok ne nadje bolji posao. KAd microsoft uvede internet preko satelita mocice se zivjeti u Lukovdolu, Umoljanima, Sinanovicima, Podvelezju, Bivoljem Brdu i 4 sata raditi kao arhitekta, gradjevinac, masinac filozaof na nekom projektu, a ostalih 4 sata saditi sumu, dok se ne nadje posao na puno radno vrijeme.
