Forum Klix.ba

Energični leptir wrote:I, gdje onda nestade svog tog silnog hrvatstva, kada Ivan Franjo Jukić bilježi da bosanski katolici ne znaju ni šta je Hrvat, a kamoli da sebe smatraju Hrvatima? A taj pamflet, napisan u duhu ideologije odurne nacističke kvazidržave NDH, kako bi se nekako - po direktivi ustaške države - učvrstilo novo političko hrvatstvo bosanskih muslimana, odnosno sačuvale stečene "rasne" privilegije, nikako nema težinu znastvenog rada, a pogotovo ne održava nekakavo iskonsko hrvatstvo u Bosni.

Hahahahahah... kako lupetanje loše informisanog putopisca, može u novim ideološkim(čitaj=nazi-rasističkim) okvirima postati pokazivanje "bliže veze naroda sa Zapadom"... pa makar ta bliskost značila i bliskost sa crnim đavolom. A on za tebe i nije tako crn, jelda, uljudbeniče?

Ocita je razlika u razmisljanu, kad se nades bez argumenata ti se samo rugas.
Sve receno je i zapisano. Ne iznosim je ove cinjenice ni u koju drugu svrhu ovo nego u svrhu otkrivanja istine, a ti nisi tu da govoris valja li ili ne valja povijest, ona se dogodila, a ti mozes govoriti koliko hoces da su ti svi silni ljudi bili neuki, nesposobni, neinformirani, itd. Ovi tekstovi su postojali od davnina, zato ne uvaljuj te rijeci u usta onih koji su to zapisali davno prije ikakve NDH.
Zasto mi branis da kazem ono sto je bilo? Ocit ti je strah necega.

Navest cu par Jukićevih predhodnika i suvremenika.


Stari bosanski ljetopisac fra Nikola Lašvanin, rodom od Travnika, bilježi u svojoj kronici, da je »Rama u gornjoj hrvatskoj zemlji,koja se sada Bosna imenuje« (Jelenic, Kultura i bos. fraj., I., 72). Isti biljezi borbu katolika u Livnu protiv srpskog »pacare Stanislava«, koji je turskim fermanom htio katolike sebi podložiti i uzeti od njih silom vjerski porez. Međutim se domaći narod junački oprije i razori čak i mescemu. Lašvanin o tom veli:

Navališe Hrvačani i njihove mlade žene,
S palicama i s kamenjem...«

(Jelenić, spom. dj., I., 193).

Bošnjaci-katolici u Livnu po Lašvaninu su Hrvačani, Hrvati.


Član sutjeskog manastira Benić veseli se, što »grad Osijek Turci ostaviše i naši ga Hrvati uzeše« (Jelenić, Spom. djelo, II., 165). U sarajevskom muzeju čuvaju se »Pistule i Evanđelja... hrvatskim jezikom stumacene«, tiskane u Mlecima 1589., koje su u svojoj crkvi rabili olovski franjevci (Jelenić, spom. dj., II., 164).


Svoj jezik zovu hrvatskim fra Marijan Lekušić iz Mostara (»Bogoljubna razmišljanja«, Mleci 1730.), fra Filip Lastrić iz Očevja kod Vareša, povjestničar Bosne Srebrene (1700 - 1783.), glasoviti propovjednik fra Jeronim Filipović, rodom iz Rame. A ne smijemo zaboraviti ni bosanskog biskupa Ivana Tomka Mrnavica (1579 - 1639.). Djed mu je iz Bosne preselio u Šibenik. Ivan je god. 1627. tiskao »Iztumačenje obilnije nauka krstjanskoga od g. R. Bellarmina prineseno u jezik hrvatski«. On takoder prevodi »Život Margarite, bl. divice« u »hrvatsk jezik«. Pjesmu »Život Magdalene od knezov Žirova plemena Budrišića« počinje riečima:

»Hrvatice divice u zemlji hrvatskoj,
Mlade udovice u kući domaćoj...«


U XIX. stoljeću hrvatska misao sve više jača, osobito u redovima bosanskih franjevaca. Fra Martin Nedić, Tolišanin, u svom »Razgovoru vilah Ilirkinjah u pramalitje god. 1841.« glavno mjesto dodjeljuje vili Hrvatkinji, koja je ostale vile glavom nadmašila i koja im predsijeda. Ona poziva sve vile u pomoć Bosni, koju treba osloboditi (Jelenić, Spom. dj., II., 171).


Dopisnik iz Bosne, očito franjevac, piše u »Novinama dalmatinsko-hrvatsko-slavonskim« od 23. V. 1848. o prilikama u Bosni. Po njemu narod »bosansko-hrvatski« pišti i jadikuje u okovima ropstva. Zbor bosanskih franjevačkih klerika u Djakovu zaključuje 1855., da se njegovi članovi imaju usavršavati »u narodnom hrvatskom i u latinskom jeziku te inih potrebitih nauci«. Zbor odlučuje, da će kupovati »same knjige latinskim i hrvatskim jezikom pisane«. A kad je zbor preselio u Ostrogon u Mađarsku (1876.), doskora preinači pravila po kojima je, među ostalim, svrha zbora, da se mladež »usposobi i usavrši u potrebitih bogoslovnih i svjetskih znanosti, osobito u hrvatskoj književnosti«(Jelenić, spom. dj., II., 210-211 ).


Fra Mato Mikić, pisac sredinom XIX. stoljeća, zove bosančicu »bosanskim-hrvatskim pismom«. Poslije 1848. svud se Bosnom kroz više godina ori pjev: »Do dva, do tri dana, - Eto nama Jelačića bana« (Spom. dj., II, 211). Poletni fra Grgo Martić pjeva uz lies biskupa Sunjića g. 1860.:

"Teško domu bez ljubavi bratske,
Koi Bosni bez zemlje Hrvatske".

(Jelenić, spom. dj., II., 212).

Opisujući godinu 1866. i srbske pretenzije na Bosnu, veli Martić, »da se Hrvati u Bosni svog imena odreci neće« (Jelenic, spom. dj., II, 213). Jukić spominje, da se katolici u dolini Fočanke kod Dervente zovu Hrvačanima. Isto tako naziva donja Posavina katolike oko Gradačca i Modrice.


....premda biahu jedva minula dva mieseca što sam se iz dalekoga i dugoga puta talijanskoga vratio kući,odvažio sam se ipak zadovoljiti pozivu moga priatelja,jer već odavna biaše tajna moja želja zaviriti u susiednu Bosnu, odkuda su došli pradiedovi moji i toliko inieh porodicah hervatskieh;gdie se govori isti jezik kao i u nas, i koja nam je ipak, poradi različne vlade i upravljanja, dalja i stranija od Rima i Pariza......

.....U Jasenovcu,gdie utiče u Savu malena Una;što dieli u dvoje dva velika carstva a jedan te isti narod.......
....Ovdie i ondie isti narod, tudjim duhom tjeran u medjusobnu kervnu borbu, palio, robio, plenio i ubijao je svoga susjeda i brata kroz tolika stoljetja i vjekove.......

Ivan Kukuljević-Putovanje po Bosni; U Zagrebu, 1858.

Leptiru, de nemoj off-topica i vrijeđanja sugovornika .Dobićeš ban ako se to ponovi

Van Halen wrote:Ok,još uvijek ništa konkretno od vas pametnjakovića.

Tema je podložna diskusiji

Dajte ljudi, je li ovdje tema "Natpisi sa stećaka" ili poezija uposlenika PMF? Molim vas poeziju postirajte na pdf-ima namijenjima za to, a ovdje samo izvorne stvari. Je li mi iko zna reći ima li na webu te zbirke Marka Vege?

VELIKA MOLBA

Dolazim sa jednom ekipom ceskih turista u obilazak BiH.
Volio bih da odstampam majice za cijelu ekipu s amotivom stecka.
Najvise mi se svidja ovaj motiv :
http://tbn3.google.com/images?q=tbn:OQx ... _motiv.jpg

samo sto je skroz mala slika.

Da slucajno neko nema link gdje bi se mogla skinuti ova slika u boljoj rezoluciji ?

Unaprijed hvala...

malo bolje

Prag wrote:VELIKA MOLBA

Dolazim sa jednom ekipom ceskih turista u obilazak BiH.
Volio bih da odstampam majice za cijelu ekipu s amotivom stecka.
Najvise mi se svidja ovaj motiv :
http://tbn3.google.com/images?q=tbn:OQx ... _motiv.jpg

samo sto je skroz mala slika.

Da slucajno neko nema link gdje bi se mogla skinuti ova slika u boljoj rezoluciji ?

Unaprijed hvala...

[url=http://img530.imageshack.us/my ... .jpg[/img]

Energični leptir wrote:
Nudim 10.000 KM, ako nađeš stećak na kojem je ovo napisano - barem fotografiju, odnosno transkript natpisa.

Evo jerane jedan stećak koji ima ispisano po sebi na vrhu se to moze vidjeti a ispod ti je slika



P.S.
Od svih evidentiranih Stećaka njih 6000 ima prirodne motive ili crteze a 384 je sa natpisima i epitafima!

Primam i eure ako ti je lakse da isplatis.

Evo jerane jedan stećak koji ima ispisano po sebi na vrhu se to moze vidjeti a ispod ti je slika

Žao mi je druže, ali izgubio si. Evo sad ću ti reći šta piše na stećku koji si postavio,, a znao bi i ti da si našao zbornik Marka vega a ne pretraživao google.

Dakle stećak kojeg si postavio pronađen je u Humskom kod Foče i iz 1318 je i pod njim je bio pokopan Milutin Crničanin, gost Crkve Bosanske. Mogao si otići u dvorište Zemaljskog muzeja i vidio bi ga.

Natpis (transkripcija) glasi:

Va ime tvoje prečista Trojice. Gospodina gosta Milutina bilig, rodom Crničanin. Pogibe ino, nego li milosti božijeji. Žitije: A žih u časte bosanske gospode. Primih darove od velike gospode i vlasteo i od grčke gospode. A vse vidomo (znano)!

Dakle, ništa od tvog i Van Halenovog omiljenog pjesnika. Niste mu još napisali ni mail? Ccccc... kako neodgojeno.

P.S. Prerano si se ponadao novcu zarađenom na neznanju.

Energični leptir wrote:

Evo jerane jedan stećak koji ima ispisano po sebi na vrhu se to moze vidjeti a ispod ti je slika

Žao mi je druže, ali izgubio si. Evo sad ću ti reći šta piše na stećku koji si postavio,, a znao bi i ti da si našao zbornik Marka vega a ne pretraživao google.

Dakle stećak kojeg si postavio pronađen je u Humskom kod Foče i iz 1318 je i pod njim je pokopan Milutin Crničanin, gost Crkve Bosanske. Mogao si otići u dvorište Zemaljskog muzeja i vidio bi ga.

Natpis (transkripcija) glasi:

Va ime tvoje prečista Trojice. Gospodina gosta Milutina bilig, rodom Crničanin. Pogibe ino, nego li milosti božijeji. Žitije: A žih u časte bosanske gospode. Primih darove od velike gospode i vlasteo i od grčke gospode. A vse vidomo (znano)!

Dakle, ništa od tvog i Van Halenovog omiljenog pjesnika. Niste mu još napisali ni mail? Ccccc... kako neodgojeno.

P.S. Prerano si se ponadao novcu zarađenom na neznanju.

Znaci sada priznajes da ima natpisa na Stećcima ali po uobicajenom ima tvoj ali i tako ukrug nije vazno sta ko postavi i sta ko nade ti ces smo ono svoj jednoumlje jeli tako budi covjek pa priznaj.

Mapa sa lokalitetima Nekropola

Znaci sada priznajes da ima natpisa na Stećcima ali po uobicajenom ima tvoj ali i tako ukrug nije vazno sta ko postavi i sta ko nade ti ces smo ono svoj jednoumlje jeli tako budi covjek pa priznaj.

Ukoliko podrobnije pročitaš moje prethodne psotove, tada ćeš utvrditi da ja nigdje nisam tvrdio da natpisa na stećcima nema, već da ovo što je postavljao Van Halen NISU natpisi sa stećaka, nego poezija iz 1994. Ovo nije "moj" natpis, nego upravo ono što piše na stećku koji si postavio. Ne budi ti lijeno, pa provjeri sam. I literaturu sam ti dao i rekao gdje mu je lokacija. Mali kurs bosanske epigrafske ćirilice i sve će ti se (valjda) uklopiti

Energični leptir wrote:

Znaci sada priznajes da ima natpisa na Stećcima ali po uobicajenom ima tvoj ali i tako ukrug nije vazno sta ko postavi i sta ko nade ti ces smo ono svoj jednoumlje jeli tako budi covjek pa priznaj.

Ukoliko podrobnije pročitaš moje prethodne psotove, tada ćeš utvrditi da ja nigdje nisam tvrdio da natpisa na stećcima nema, već da ovo što je postavljao Van Halen NISU natpisi sa stećaka, nego poezija iz 1994. Ovo nije "moj" natpis, nego upravo ono što piše na stećku koji si postavio. Ne budi ti lijeno, pa provjeri sam. I literaturu sam ti dao i rekao gdje mu je lokacija. Mali kurs bosanske epigrafske ćirilice i sve će ti se (valjda) uklopiti

A moja greska malo sam se zeznuo. IZVINI!
De mi reci ako si u mogucnosti stvai te sto jesu pravi natpisi sa stećaka

A moja greska malo sam se zeznuo. IZVINI!
De mi reci ako si u mogucnosti stvai te sto jesu pravi natpisi sa stećaka

Ima ih mnogo i ne mogu ih ovdje prenositi sve. Ali nađi ako možeš četiri zbornika Marka Vega, kao i Leksikon stećaka Šefika bešlagića, kao i njegove druge knjige i radove. Tu ćeš naći prave natpise. Ovo što je Van Halen copy-pastovao samo su pjesme iz 1994.

Evo jedan zanimljiv prilog Ismeta Guglica, aka Dr Phil Amer Kovacevic, o misteriji bosanskih stecaka:

Prvo svega vidimo ovdije jedan poznati stečak gdije namse ćini da Bogumil maše saonim poznatim bosanskim pozdravom i da ima luk i strjelcu. Tako su generacjama našu dijecu pogrešno ućili uškolama.

http://izmo-ekspert.blogspot.com/2008/0 ... bseva.html

Vise o ovom istinskom izvornom bosanskom naucniku ovdje:
http://alternativnafondacija.blogspot.com/
i ovdje:
http://izmo-ekspert.blogspot.com/

PeroKosoric wrote:Evo jedan zanimljiv prilog Ismeta Guglica, aka Dr Phil Amer Kovacevic, o misteriji bosanskih stecaka:

Prvo svega vidimo ovdije jedan poznati stečak gdije namse ćini da Bogumil maše saonim poznatim bosanskim pozdravom i da ima luk i strjelcu. Tako su generacjama našu dijecu pogrešno ućili uškolama.

http://izmo-ekspert.blogspot.com/2008/0 ... bseva.html

Vise o ovom istinskom izvornom bosanskom naucniku ovdje:
http://alternativnafondacija.blogspot.com/
i ovdje:
http://izmo-ekspert.blogspot.com/

Izvoran je taman koliko mu je i jezik izvoran.

oldplague wrote:

PeroKosoric wrote:Evo jedan zanimljiv prilog Ismeta Guglica, aka Dr Phil Amer Kovacevic, o misteriji bosanskih stecaka:

Prvo svega vidimo ovdije jedan poznati stečak gdije namse ćini da Bogumil maše saonim poznatim bosanskim pozdravom i da ima luk i strjelcu. Tako su generacjama našu dijecu pogrešno ućili uškolama.

http://izmo-ekspert.blogspot.com/2008/0 ... bseva.html

Vise o ovom istinskom izvornom bosanskom naucniku ovdje:
http://alternativnafondacija.blogspot.com/
i ovdje:
http://izmo-ekspert.blogspot.com/

Izvoran je taman koliko mu je i jezik izvoran.

Mora biti da si donio sud na osnovu samo one jedne citirane recenice.
Ne smijes dopustiti da te samo jedna recenica zavara, pa da na osnovu nje donosis konacan sud o ovom svjetski afirmisanom naucniku.

BHCluster wrote:Mapa sa lokalitetima Nekropola

Evo nekoliko interesantnih i od zaborava sačuvanih lokaliteta nekropola stećaka:


- Selo Humsko, 13 km udaljeno od Foče, uzvodno uz Ćehotinu, gdje je pronađen, registrovan "stećak Gosta Milutina" i kao vrijedan historijski spomenik prebačen u baštu Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

- Selo Bitoraj - Mrežica, gdje je pronađen drugi, zajedno sa stećkom Gosta Milutina i jedini opisani stećci sa područja opštine Foča, koji je zaveden kao "bilig keza Tvrdisava Brsnića, počtena viteza".

- Veća skupina stećaka nalazi se u selu Somuni u Gornjoj Slatini, uzvodno uz Slatinsku rijeku, u šumi zvanoj Vršci, 26 km od Foče.

- Jedna skupina stećaka je na području Ćureva u selu Šadići u polju prema rijeci Sutjesci. Udaljena je od Foče oko 17 km, a od ušća Sutjeske u Drinu uzvodno uz rijeku Sutjesku 4 km.

- Veća skupina stećaka nalazi se u selu Zavajt, na putu Foča - Čelebići, udaljeno oko 20 km od Foče.

- Selo Račići, pored puta koji od ovog sela vodi u selo Modro Polje, na udaljenosti od oko 27 km od Ustikoline uz rijeku Kolinu.

- Lokalitet Presjeke gdje su izmiješani stećci i nišani.

- Mjesto Okrugla, između Grebka i Smječe.

- Na izlazu iz sela Deverdeci prema Vlašadićima.

- Na platou Cerove Ravni, prije zaseoka Ivjaci.

- U Cvilinskom polju.

- U Selu Bratovčići na kraju Cvilinskog polja.

- U Slatini, na livadi zvanoj Milatuša.

- U Kozarevini, u sredini Kozarevskog polja.

- Bijele Vode, ispod puta koji vodi u pravcu Slatine u šumici Vrećodraga.

- Brusansko brdo.

- Boljeradina u zaseoku Ilisija.

- U Zagrobnici, Boljeradina.

- Orahovo, iznad kuće Mitra Lučića.

- Dragočava, pored puta za Čelebiće.

- Prvniče, na uzvisini Crvena stijena.

- U Prvničkom polju.

- Selo Kuhačići, ispod planine Vranjača.

- U Gornjem Papratnu, pored kuće Semiza Klapuha.

- Donje Papratno, na mjestu zvanom Jasike.

- Njiva Lokvice, Donje Papratno.

- Kosa Vrhovi, Donje Papratno.

- Luke, pored kuće Nezira Gogalije.

- Dolovi, Donje Papratno.

- Previja, iznad kuće Rama Kolende.

- Dedovo brdo, Dulovići.

- Lokve, Potpeće.

- Šerovo polje, ispod kuće Rada Perišića.

- Njiva Zabornica, na putu koji vodi za Bakić.

- Bijele Vode, brežuljak Mlavke.

- Iza kuće Safeta Smajkana na platou Mala ravan.

- Lazija ispod Male ravni.

- Ograda mezaristana u selu Dulovići.

- Livada Luke, Vikoč, uzvodno od mosta, na desnoj obali Ćehotine.

- Trtoševo, prema Pogledinju.

- Tvrdaci.

- Mramor kod sela Podgrađe u Bunovima.

- Pravoslavno groblje u zaseoku Osijek.

- Zaseok Zadublje ili Rudina.

- Ispod sela Kunduci, pored puta od Kopilova prema Bunovima.

- Ispod Dunića, na livadi Abazov do.

- Dunići, šumica Gajić.

- Mezarluk u Mazoču.

- Čelikovo Polje, na platou Ulica.

- Žitina, iznad livade Duga njiva.

- Kosa od sela Žešče do Previle.

- Klobučnica.

- Zebina šuma.

- Borovnići.

- Kosa Bjelan u okolini Modrog polja.

- Ušće Silovičkog potoka u Kolinu.

- Milotina, Jabuka.

- Jamići.

- Kolakovići.

- Zabor.

- Magudovići.

- Zbić.

- Komljenovići.

- Kopljević kamen.

- Tahuljići.

- Ukšići.

- Mazlina.

- Korita.

- Lučila.

- Ljuljevište.

- Donje selo, Slavčići.

- Stojkovići.

- Grebak.

- Mjesto Visočica, Dročine.

- Poviše džamije i škole u Kratinama (uništio ih učitelj proširujući dvorište škole).

- Pirin Do.

- Daničići.

- Crkvice, Podjeđel u pravoslavnom groblju.

- Trebičina, Štović.

- Kamen, Susješno.

- Kod kuće Ibra Mušanovića prema Pirin Dolu.

- Strančevo, Kurtovići.

- Krš, pokraj džamije u Kratinama.

- Kaluf, Kratine.

- Bujakovina.

- Kod pravoslavnog groblja u Prekladama.

- Planinski proplanak, Bitoraj.

- Bujakov brijeg, Bujakovina.

- Na putu za Kozju Luku, Derolovi.

- Lučki rat, Derolovi.

- Utulovići, na mjestu Brčina, Derolovi.

- Krstac, na brdu Visočica, Kratine.

- Iznad rijeke Koline u selu Kolun.

- Rujište.

- Ušće Krupice u Govzu.

- Brežuljak Glavica.

- Selo Vrbnica.

- Kosman.

- Pravoslavno groblje Eljenak od Belena prema Prijedjelu.

- Đurđevica, iza Prijedjela prema Sutjesci.

- Pored pravoslavnog groblja u Prijedjelu.

- Pusto polje na Gradcu, Kosman.

- Livada Sarica, iznad Pustog polja i Sela Donje Kruške.

- Lučke kolibe kraj zaseoka Bačije.

- Crkvina na Prijedjelu, iznad kuće Save Aćimovića.

- Između sela Beleni i Broda, u Mješajima.

- Tođevac, ispod istoimenog srednjovjekovnog grada.

- Ljubin grob na Zelengori.

- Zelengora, 2 km od Ljubinog groba.

- Lokalitet parka u Aladži.

- Lokalitet Kaurskog polja od Aladže prema Livadama, na kome je locirana fabrika Temika.

Van Halen wrote:Okanite se prepucavanja već jednom i dajte koji epitaf da se svi zajedno divimo mudrosti naših predaka.

Iskreno da ti kazem prestao sam da citam ovu teme i tvoje postove. Slucajno svratim da vidim da li si ponudio ikakav odgovor na vrlo ozbiljne sumnje i dileme koje su se pojavile poslije tvojih postova.
Mislim da cinis jako veliku gresku sto ne navedes sta su tacno tekstovi koje postiras, te njihov izvor. Ako to ne uradis: stice se dojama da podvaljujes i to svima, pa neces postici ni jedan od ciljava koje imas. Podvaljujes citaocima foruma, Tanovicu, moderatorima, samoj temi a i samom sebi.

Ja sam, prvenstveno, zinteresiran za orginalne natpise i njigove sto vjernije prevode, a zatim dolaze strucni i istrazivacki radovi na ovu temau. Takodje sam zainteresovan za i za svaki oblik umjetnosti koja je inspirisana stecima.
Nemam nista protiv kica i sarlatanstva.

Spominješ nekakve moje ciljeve i podvale, a sto puta sam spomenuo da je tema otvorena za epitafe sa stećaka. Ako smatraš da nešto podvaljujem ispravi me pa postiraj koji epitaf. To je moj cilj, a ne da se kao i na brojnim drugim temama ismijava svaki pokušaj nečeg lijepog vezanog za našu jedinu domovinu. Pun je forum ljudi koji će jedva dočekati da nekog ismijavaju i omalovaže, a slabo ko konkretno doprinese određenoj temi. Ako ja nešto ko podvaljujem,onda bih zamolio tebe i sve koje tema interesuje da daju doprinos ovoj temi, pa da svi nešto naučimo od vas.

Ako vec tvrdis da su ovi tvoji postovi orginalni natpisi zasto ne navedes odakle si ih pokupio, ko ih je prepisao sa stecaka, preveo i slozio u nesto iz cega nam ih ti prepisujes. Sto je to tesko? Vjerovatno ce ti uzeti manje vremena nego ovako nemusto podvaljivanje samog sebe kao prosvjetitelja, kulturolosku i istorijsku ljepotu nase domovine? Vjeruj mi da ovakvim ponasanjem ismijavas najvise pomenutog pjesnika i te vrijednosti za koje se ti boris. Sve je ocitije da su tacni navodi ovih koji su te provalili i da se sad naivno posipas pepelom.
Jos jednom ti ponavljam. Bez obzira ko je i na koji nacin stavio sumnju na ove tvoje postove ti ih jednostavno mozez odagnati onim sto si na samom pocetku trebao uraditi. Stvar je elementarne ljudske kulture da se navede odakle se sta posudjuje i cijim se perjem neko kiti. Ako toga nema: onda je jasno da je rijec o podvali.
U proslom postu sam ti naveo moja interesovanja. Zahvaljujuci nekim postovima sam dosao do imena autora i naziva knjiga koja mogu zadovoljiti moje ukuse i to mi je dosta. Odavno je, cijelom svijetu, jasno: da je na interentu jako puno sarlatana i kica i da treba biti oprezan kada se o vrijednim stvarima radi.
Kulturna bastina jeste vrijesnost i ne treba nikome dozoliti da je obezvrijedjuje.

Iskerno se nadam da neces vise prodavati robu sumnjivog porijekla

terra_incognita wrote:Vidim ja da je tebi jasno, zato sam se i nadovezala na tvoj komentar.
Ali po nekim ranijim komentarima primjetim da je nekima ovo sve veeelika nepoznanica.
Ali da ne zachatavamo temu :

A se lezi Borna Hlapojeva ksci.
Moje uho je tculo tsto je moje srdce voljelo tcut.
Moje otci su vidjele ono tsto je moja zelja pozeljela vidjet.
Moja usta su rekla ono tsto je moj razum dozvolio.
Moje tijelo je uzivalo uzitke koje su nudili dani i notci.
I vidjeh da su istina i laz dva litca istog komedijanta bas ko u vremenu dan i notc.
I nist mi ne bje jasno tad i nit tce mi bit ikad. Ne kretci u moj biljeg.
Netcu da se mjesetceva svjetlost odmara na mojim golim kostma.
Krac koji me ljubio i koji tce me zauvijek ljubti, a koji na mi ovi kam stavi, pronasce te i ispod tvoga biljega.

U sjecanj Gospodnje godine 1193.

Iz knjige "Oblici bosanskih duša" Nenada Tanovića

Sta mislis da li se u Bosni 1193g. poznavala rijec ''komedijant''?????? Ovo mogu pitati i postavljaca ove teme? Vidim da ti par ljudi skrece paznju na to da dajes plagijatske natpise koje postavljas kao prave! Ne sumnjam u tvoju dobru volju i patriotizam, ali sve te natpise koje ste vas dvoje postavili su iz knjige Nenada Tanovica, gdje covjek na kraju te iste knjige fino kaze da su mu za inspiraciju ovih pjesama posluzili natpisi sa stecaka! I da pjesme nisu pravi natpisi! Covjek vam je vec govorio da uzmete Marka Vegu i da procitate! Okanite se tih jeftinih fraza, kako neko odmah pljuje na nesto ako je bosansko i skontajet o cemu vam pola foruma govori!

Evo par natpisa sa stećaka i malo obrazloženja

Najviše ima stećaka sa uobičajenim natpisima „a se leži taj i taj“, uklesanih da bi trajalo sećanje na pokojnika i na one koji su spomenik digli. Primeri su veoma brojni, a samo neki od njih su: „Ase leži Božičko Banović, na svojej zemli, na plemenitoj“ (u Ban-dolu, 30 km od Tuzle). „Tuj počiva Radosav Grubač sad mrtav“ (u Krtinju kod Ljubomira). „A se leži Braja Radojević, na zemlji tuđoj. Dobri živi i umrije. A se pisa Dragoje dijak“. „A se leži gospoja Beoka, kći Pribisava Kosače“.

Određeni broj stećaka nosi i filozofske natpise sa sažetim mudrostima o životu, smislu, postojanju... Oni nipošto ne nose jedinstven pogled na svet, već svaki nosi svoja zasebna iskustva i zaključke. Tako ima prilično nihilističkih („...jer nebo postoji da bi ti misleći da ćeš skočiti u vječnost lakše skočio u ništa“) i mističnih („... nebo je bilo u meni. Ne spoznah to dok ne padoh među zvijezde...“) i drugih.

„Nek ti ova ruka bude znak da se zamisliš nad svojim rukama“
A se leži Ljubljen u Vrhbosni rožden v Vrhbosni zakpan na svojini na plemenitoj. Ja bjeh onaj tkoji cijel život na raskrsnicam stajah, razmišljah, oklijevah. Bjeh onaj tkoji se pitah kak to da nebo ne stari a iz njeg se stalno radžaju nova i nova godišnja doba. I u sobi gdje bjeh bješe prozor, a iza prozora beskraj. Al ja uporno gledah u pod. I mišljah mojom smerti sve tće to konečno stati. Al nije i moja smert sve starša i sve tješnja je. Kam mi usječe Dražeta a zapis upisa Husan ne da pokažu da bjeh vetć da me više neima. Ljeta gospodnjeg 1258.

Gornje Hrasno, Stolac

Stećci koji naglašavaju versku pripadnost su dosta retki u odnosu na ostale. Postoji ih svega nekolicina, među kojima i: „Sie leži Mihovio Grahovičić prave vire rimske, koi počteno hođaše i Bogu se molaše i dobro knjigu znaše, daj mu Bog duši da bude spašen“ (Grahovčići kod Travnika). Ili: „A se leži dobri gost Mišljen prave vjere bosanske. Biljeg postavi kšči Korija i na mi i na moju milu kućnicu Badaču. Ti koji prolaziš projdi u miru i ne spominji si i ne gonetaj grijehe naše. Zalud ti je taj posao. Naši dani su izbrojani, naše noći potrošene, naši grijesi dim. Svojih koraka se plaši, oni će ti glave doći na putu kojim hodiš. I da znaš više vrijedi crv koji se sada kreće no sva dobra djela koja zajedno učinismo za života svojih i Badača i ja. Kam nam usječen je godne 1273. po Gospodu u Kocerini na plemenitoj zemlji, a pisa Dabiša“ (Banjevici, Bratunac). Dok oko „prave vire rimske“ nema spora, dotle se formulacija „prava vjera bosanska“ tumači dvojako, u smislu pripadnosti pravoslavlju ili pripadnosti nekadašnjoj crkvi bosanskoj, uglavnom u zavisnosti od nacionalne i verske pripadnosti tumača.

Tu su još i stećci sa čisto etičkim porukama, poput: „I mnogo ot moje ruke na zemji bi, a ni ot mene niko ne bi mrtav i ubit“ (Radimlja, Stolac, 1094. godina), kao i večna iz kamena opomena ispravnosti našeg delovanja: „Nek ti ova ruka bude znak da se zamisliš nad svojim rukama“ (Radimlja, Stolac).

Često su ponavljana i upozorenja da se stećak ne ruši, npr: „A se leži Toloje. Ne prevrni mi ovi kam, ne prekidaj mi ovi san.“ (Gornji Močioci, Crepaljsko, 1066). Pored običnih molbi i upozorenja da se spomenik ne ruši, ponekad su upućivane i prave kletve, poput: „A se je kam od Trtiše. Živjeh mirno, Boga moleć i zla ne misleć. Ovden, gdi mi je kam, ubi me grom. Zašto Bože? Da su klete i proklete ruke koje bi ovo preturile dok odgovor ne dobijem. 1174. godne po Gospodu našem.“ (Humsko, Foča).


Mnogi stećci nam mogu poslužiti i kao svojevrsni tragovi jednog vremena. Tako se u Kočerinu kod Mostara nalazi stećak Vignja Miloševića, sa dužim natpisom. Iz njega saznajemo da je Viganj služio mnoge vladare: bana Stjepana II Kotromanića, kralja Tvrtka I, kralja Dabišu, kraljicu Jelenu Grubu i kralja Ostoju. U natpisu se spominju i neki događaji iz njegovog vremena, a na kraju on podseća žive na prolaznost života. Ovaj natpis, koji je nastao početkom XV veka, glasi:
„Ovde leži Viganj Milošević. Služih banu Stefanu, i kralju Tvrtku, i kralju Dabiši, kraljici Grubi i kralja Ostoju. I u to vreme dojde i svadi se Ostoja kralj s Hercegom i s Bosnom, i na Ugre pojde Ostoja. U to vreme meni Vignju dojde končina (kraj). I legoh na svom plemenitom pod kočerinom, i molim vas, ne nastupajte na me! Ja sam bio kako vi jeste, vi ćete biti kako jesam ja“

Evo stećak u obliku križa, sa crtežima - simbolima. Kako to tumačite?
http://picasaweb.google.hr/Budi.Ponosan ... 4593226546

Zar treba tumačenje ?
Bili su krstjani i valjda je korijen tog pojma krst.