Forum Klix.ba

Kako ne postoje, a spominju se u svetim knjigama? Kako se nešto može tamo spominjati, a da ne postoji?

Nisam siguran je li ovo rekao Niche ili neko drugi, ali je dosta duhovito: Bog postoji, ali je zao!

andrija2007 wrote:Nisam siguran je li ovo rekao Niche ili neko drugi, ali je dosta duhovito: Bog postoji, ali je zao!

Od Boga uzvišenog samo dolazi dobro. Zlo koje stigne covjeka je njegovih ruku djelo jer sve ide u krug, pa tako i naša dobra i loša djela. Oni koji su u ratu pocinili zlocine tada su mozda mislili da rade nesto dobro a nisu ni svjesni da je to zlo i da sve ide u krug i vraca se. Nekada ljudi misle da su ucinili nesto dobro a ustvari su pocinili veliko zlo, koje ce se vratiti za neki odredjeni period samo je pitanje vremena ... da li za dan, godinu, deset, pedeset ali se uvijek vrati ... kao i ucinjeno dobro djelo ... jer sve ide u krug i u odredjenom vremenskom periodu se vraca ... a to samo Allah dž.š. najbolje zna ...

Erzsebet wrote:Ateisti ne postoje. Svako vjeruje u nešto, razum mora govoriti da postoji nešto od čega je sve ovo oko nas, te mi sami, nastalo. Ne može biti ni iz čega.

Cogito ergo sum...

(bice da sam nerazumna )

bogoljub wrote:Još jedna u nizu ateističkih tema postavljena na temi teizma! Kako to prokomentarisati drugačije nego kao provokaciju!?
A šta ako Boga kojim slučajem ima?
A šta ako su svi poslanici od Boga govorili istinu?
A šta ako postoji Život poslije ovoga?
Tada, Ko je veći gubitnik vjernik ili nevjernik?
Ako je to sve bila laž, i ničega nema, Boga, poslanika, budućeg svijeta, Onda ustvari niko nema prednost ni nad kim! Svi nepostojimo, nit se čega sjećmo!

A što se tiće nejasnoća oko toga kada ljudi vide nekog koo fool vjernika, koji radi loša djela: laže,krade, ubija......itd. i reakcije vjernika, da on ustvaru nije nikakav vjernik, to su sasvim jasne stvari. Naime postulati nijedne vjere ne naredjuju: Ukradi, slaži ubi itd. već obrnuto: ne kradi, ne laži, ne ubi!
Pošto ateizam nije nikakva vjera, već nevjerstvo, i nema nikakve knjige vodilje, niti bilo kakve svetosti, nema nikakve postulate ponašanja, osim kategoričkog nijekanja Boga i bilo kakvih metafizičkih vrijednosti, tako da čovjek ateista može biti i moralan ili nemoralan, Čovjek ateista nema nikakvih moralnih načela da bi se vladao po njima, može biti moralan ali i nemoralan, dok čovjek vjernik mora biti moralan, ako nije, vjera se od njega odriče, jer postulati vjere nalažu moralnost.
Ukoliko je ateista nemoralan kakav onda odgovor nude ateisti? Da li on tada prema nekim pravilima prestaje biti ateista? Ne! On i dalje ostaje ono što je i bio, jer najvažnije u datom trenutku je da si ateista!!! A šta će biti poslije smrti, to će mo svaki od nas pojedinačno da se uvjerimo.
Prije nego što bude kasno pozivam sve nas da se pozabavimo samima sobom, i moralnim vrijednostima kako bi pronašli sami sebe i dokučili svrhu našeg postojanja.

Ti si pravi fanatik!
Mjesto ti je u srednjem vijeku.

šta je svrha,tog teizma po svaku cijenu?

frla wrote:

Borg-Resistence is FUTILE wrote: Prema ovoj tvojoj ilustraciji ti izgleda vjeruješ u Hindizam, budizam ili tako nešto.
To što si opisao je u neku ruku ono što oni vjeruju.

Dobro ... sad ti malo provociras ali nema veze.

Pisi sta god zelis ... jer me to zaista ne interesuje ... a samo Allah dž.š. zna sta nosim u svome srcu.

Hinduizam i budizam nemaju nikakve veze sa Islamom i monoteizmom ... sasvim su u suprotnosti ... citaj malo vise ...

Islam je monoteisticka vjera u Jednoga Boga Uzvišenog - Allaha dž.š.

Hinduizam i budizam su politeisticke vjere i spadaju u domen "širka" dakle sasvim suprotno i nemaju veze sa Islamom.

Ne shvatam zašto ti trebaju ovakve provokacije?

Nisam imao namjeru niti ču imati da provociram.
Zaista, izgledalo mi je da podržavaš jednu od osnovnih postavki tih religija.
Samo sam konstatovao i upitao.
Zašto misliš da sam željan provociranja? Zar nam nije dosta toga več i u javnom životu?
Barem ovdije me niko ne zna i ne moram da se ponašam kao krkan. Nije da se inače tako ponašam, ali mi je stalo da mogu da sasvima lijepo komuniciram.
I ako se neko slično ponašao, ne mora da znači da sam i ja takav.
Barem sam do sada, nadam se, pokazao da nisam takav.

Erzsebet wrote:Ateisti ne postoje. Svako vjeruje u nešto, razum mora govoriti da postoji nešto od čega je sve ovo oko nas, te mi sami, nastalo. Ne može biti ni iz čega.

Ateisti postoje. Možda imaš pogrešnu percepciju ili ......
Dakle, i ateizam je jedan sklop vjerovanja, ali sa početnom tačkom utemeljenom u pretpostavci da bog NE postoji, za razliku od teizma.
Da ne idemo u značenje imena i jedne i druge grupe, ukratko, obje se koriste jednim te istim skupom (ilustracije radi - "bazenom") informacija, ali samo se razlikuju u osnovnoj postavci iz koje proizilazi sva ostala argumentacija.

Za teiste:
Generalno gledajuči u dijalogu sa ateistima svi mi koristimo u principu iste informacije, tako da daljnje diskutovanje i podpitanja o različitosti među knjigama i poslanicima i prorocima je suvišno.
Osnovna postvaka i filozofija, generalno gledajuči, je ista.

Borg-Resistence is FUTILE wrote:

Erzsebet wrote:Ateisti ne postoje. Svako vjeruje u nešto, razum mora govoriti da postoji nešto od čega je sve ovo oko nas, te mi sami, nastalo. Ne može biti ni iz čega.

Ateisti postoje. Možda imaš pogrešnu percepciju ili ......
Dakle, i ateizam je jedan sklop vjerovanja, ali sa početnom tačkom utemeljenom u pretpostavci da bog NE postoji, za razliku od teizma.
Da ne idemo u značenje imena i jedne i druge grupe, ukratko, obje se koriste jednim te istim skupom (ilustracije radi - "bazenom") informacija, ali samo se razlikuju u osnovnoj postavci iz koje proizilazi sva ostala argumentacija.

ateizam nije 'sklop vjerovanja', vec samo jedno vjerovanje / ubijedjenje / stav / princip, a to je - da boga nema. sve mimo toga su vlastiti svjetonazori koje ne dijele svi ateisti.

dr.gog wrote:

Borg-Resistence is FUTILE wrote: Prema ovoj tvojoj ilustraciji ti izgleda vjeruješ u Hindizam, budizam ili tako nešto.

Zamisli kako su reagirali Rimljani pri pogledu na Ivana Krstitelja(Jahja a.s).Negdje u pustinji, suhonjav i neugledan čovjek, odjeven u nešto kože i krzna, bez igdje ičega vidnoga od imanja.Hrani se skakavcima i divljim medom i izgleda potpuno neutjecajno u odnosu na legionare u sjajnim oklopima. svećenike u bijelim ogrtačima...
Ne poredim dva lika, već način razmišljanja..

Razumio sam ja da je razlika u razmišljanju.

Ali, njegova postavka je da je duša vječna i da se useljava i određeno tijelo u određenom vremenskom periodu, i prostoru, te da nastavlja ka težnji za daljnjom vječnošću. (toliko sam mogao da shvatim iz dijagrama)
Što ako malo bolje pogledaš, je jedno od osnovnih učenja Istočnjačkih mističnig religija. Da je duša postojala i prije da se na neki nama neobjašnjiv način useljava i obtava u sadašnjem tijelu, i da teši ka daljoj vječnosti.

Ako pri tome zanemarimo da je duh, duša i tjelo, trodijelno kompleksno biče, koje nastaje rađanjem, te da tako počinje život vječnog u sklopu smrtnog (duša i um u tijelu) onda dobijemo nešto što jr on prikazao. (nije kritika, samo zaključak)
Pri tome dodajmo i to da i Qur'an i Biblija uče da je Bog taj koji je udahnuo dah života (znači do tada nije bio u posjedu čovjeka), te da se ljudi konsekventno tome rađaju sa tim istim darom kao nove jedinke, ostaje nam da zaključimo da več spremne duše ne postoje, nego da su stvorene prilikom formiranja djetata tj. tokom rađanja.

Šta sam drugo mogao da zaključim iz njegovog posta?

kebele wrote:Kako ne postoje, a spominju se u svetim knjigama? Kako se nešto može tamo spominjati, a da ne postoji?

Još jedan razlog sa kojim se slažem.

sistem wrote:

Borg-Resistence is FUTILE wrote:

Erzsebet wrote:Ateisti ne postoje. Svako vjeruje u nešto, razum mora govoriti da postoji nešto od čega je sve ovo oko nas, te mi sami, nastalo. Ne može biti ni iz čega.

Ateisti postoje. Možda imaš pogrešnu percepciju ili ......
Dakle, i ateizam je jedan sklop vjerovanja, ali sa početnom tačkom utemeljenom u pretpostavci da bog NE postoji, za razliku od teizma.
Da ne idemo u značenje imena i jedne i druge grupe, ukratko, obje se koriste jednim te istim skupom (ilustracije radi - "bazenom") informacija, ali samo se razlikuju u osnovnoj postavci iz koje proizilazi sva ostala argumentacija.

ateizam nije 'sklop vjerovanja', vec samo jedno vjerovanje / ubijedjenje / stav / princip, a to je - da boga nema. sve mimo toga su vlastiti svjetonazori koje ne dijele svi ateisti.

Ako malo više razradiš tu ideju vidjeti češ da je zavisna od drugih stvari koje su potrebne da se teza o nepostojanju Boga održi.
Tako da, indirektno ili ne, samo po sebi, ne može biti jedno, nego sklop, jer se zaključak: "bog ne postoji" zasniva na nizu mnogih drugih zaključaka.
A to sve čini jedan veliki sklop.

Što se tiče ubjeđenja, to stoji, mnogi se drže tog ubjeđenja.
Isto važi i za stav, ali po pitanju principa nisam baš najsigurniji, ....

Veoma je bitna i razlika izmedju odustva vjerovanja u Boga(tzv. slabi ateizam) i aktivnog nevjerovanja u njegovo postojanje (jaki ateizam).

dr.Gonzo wrote:Veoma je bitna i razlika izmedju odustva vjerovanja u Boga(tzv. slabi ateizam) i aktivnog nevjerovanja u njegovo postojanje (jaki ateizam).

To samo još više podržava moj argument.
Podjela po intenzitetu zasnovanom na jačini argumentacije je i dalje sklop vjerovanja.

Borg-Resistence is FUTILE wrote:

dr.Gonzo wrote:Veoma je bitna i razlika izmedju odustva vjerovanja u Boga(tzv. slabi ateizam) i aktivnog nevjerovanja u njegovo postojanje (jaki ateizam).

To samo još više podržava moj argument.
Podjela po intenzitetu zasnovanom na jačini argumentacije je i dalje sklop vjerovanja.

ova podjela na 'jaki ateizam' i 'slabi ateizam' je proizvoljna i bez osnove.
ateizam nije sklop vjerovanja, jer je karakterisan samo jedan stav - nema boga. dalje svako gradi svoj svijet i vidjenja. neko je budista, neko alternativac, neko new age, kartezijanac, hedonista, ekolog.... sta god. nema popratnih vjerovanja uvrijezenih kod ateista, da bi tvorili neki 'sklop'. docim kod teizma mozemo govoriti o sklopu vjerovanja, jer u vjeru u boga ide i vjerovanje u raj, vjecni zivot, kaznu i nagradu, inteligentni dizajn, itd.

sistem wrote:

Borg-Resistence is FUTILE wrote:

dr.Gonzo wrote:Veoma je bitna i razlika izmedju odustva vjerovanja u Boga(tzv. slabi ateizam) i aktivnog nevjerovanja u njegovo postojanje (jaki ateizam).

To samo još više podržava moj argument.
Podjela po intenzitetu zasnovanom na jačini argumentacije je i dalje sklop vjerovanja.

ova podjela na 'jaki ateizam' i 'slabi ateizam' je proizvoljna i bez osnove.
ateizam nije sklop vjerovanja, jer je karakterisan samo jedan stav - nema boga. dalje svako gradi svoj svijet i vidjenja. neko je budista, neko alternativac, neko new age, kartezijanac, hedonista, ekolog.... sta god. nema popratnih vjerovanja uvrijezenih kod ateista, da bi tvorili neki 'sklop'. docim kod teizma mozemo govoriti o sklopu vjerovanja, jer u vjeru u boga ide i vjerovanje u raj, vjecni zivot, kaznu i nagradu, inteligentni dizajn, itd.

Da, to su neka od vjerovanja u teizmu.
A da li su ona iz suprotnog ugla postavljena u ateizmu? Jesu.
Ateizam podrazumjeva da nema, raja, vječnog života, kazne za grijeh, inteligentnog tvorca.
Također polazi od postavke da smo ono što jesmo, da dok postojimo-postojimo, te da nakon smrti nema ništa.
Što su u neku ruku, barem, osnove za postavku da nema Boga.

Drugim riječima, ateizam kao postulat postavlja da bog ne postoji te to dalje obrazlaže gore navedenim argumentima.
Ti argumenti su sastavni dio teze o ne postojanju boga. Dakle, zaključa je da i ateizam ima određena vjerovanja koja su uzajamno ovisna.

Sama teza "nema Boga" samo po sebi nema nikakvog temelja ako zanemarimo svo ostalo nabrojano.
Da li bi se složio sa time?

Erzsebet wrote:Ateisti ne postoje. Svako vjeruje u nešto, razum mora govoriti da postoji nešto od čega je sve ovo oko nas, te mi sami, nastalo. Ne može biti ni iz čega.

TO JE TO - "ATEISTI NE POSTOJE" !

Znaci li to da, naprimjer, time sto ja ne vjerujem u piramidu u Visokom - JA NE POSTOJIM, vec postoji piramida !?

Borg-Resistence is FUTILE wrote:

sistem wrote:

Borg-Resistence is FUTILE wrote:To samo još više podržava moj argument.
Podjela po intenzitetu zasnovanom na jačini argumentacije je i dalje sklop vjerovanja.

ova podjela na 'jaki ateizam' i 'slabi ateizam' je proizvoljna i bez osnove.
ateizam nije sklop vjerovanja, jer je karakterisan samo jedan stav - nema boga. dalje svako gradi svoj svijet i vidjenja. neko je budista, neko alternativac, neko new age, kartezijanac, hedonista, ekolog.... sta god. nema popratnih vjerovanja uvrijezenih kod ateista, da bi tvorili neki 'sklop'. docim kod teizma mozemo govoriti o sklopu vjerovanja, jer u vjeru u boga ide i vjerovanje u raj, vjecni zivot, kaznu i nagradu, inteligentni dizajn, itd.

Da, to su neka od vjerovanja u teizmu.
A da li su ona iz suprotnog ugla postavljena u ateizmu? Jesu.
Ateizam podrazumjeva da nema, raja, vječnog života, kazne za grijeh, inteligentnog tvorca.
Također polazi od postavke da smo ono što jesmo, da dok postojimo-postojimo, te da nakon smrti nema ništa.
Što su u neku ruku, barem, osnove za postavku da nema Boga.

Drugim riječima, ateizam kao postulat postavlja da bog ne postoji te to dalje obrazlaže gore navedenim argumentima.
Ti argumenti su sastavni dio teze o ne postojanju boga. Dakle, zaključa je da i ateizam ima određena vjerovanja koja su uzajamno ovisna.

Sama teza "nema Boga" samo po sebi nema nikakvog temelja ako zanemarimo svo ostalo nabrojano.
Da li bi se složio sa time?

ne bih se slozio, ama nikako

pazi, velike religije su vezale za svoju predstavu boga: vjecni zivot, grijeh i dobro, zelju boga da mu se moli i da se vjeruje u njega.
kad bolje pogledas, isto tako je moguce da bog stvarno postoji, kao kreator univerzuma, ali da je dusa smrtna, da ne postoji raj i pakao, da nema kazne i da boga savrseno ne interesuje vjeruje li neko u njega ili ne. vjeruj, to nije nista manje logicno od boga - oca koji od svojih malih kreacija ocekuje obozavanje i trud da mu se ugodi dobrim djelima.

znaci, meni moje ubijedjenje da nema vjecnog zivota ni na koji nacin nije argument za nepostojanje boga. tako da ne moze biti 'sastavni dio teze o nepostojanju boga', kako ti rece. te dvije stvari mogu, a ne moraju imati veze. moje licno ubijedjenje je da nema nista iza smrti, osim zivota crva, bakterija i biljkica koje ce da niknu iz svega toga. neki drugi ateista vjeruje u vjecnost duse, neko u reinkarnaciju, itd.

opet ovo pricam da ti ukazem da nema ateistickog vjerovanja. konacno rijec ateist samo znaci - bezboznik. a ne nevjernik, skeptik, kartezijanac, materijalista, ili nesto drugo. takodje, za tezu da boga nema ne trebaju temelji, niti argumenti. za nepostojanje deda mraza ne trebaju temelji niti argumenti. jednostavno, ateisti navodne dokaze o postojanju boga smatraju neutemeljenim, ili jednostavno osjecaju potpuno odsustvo bozanskog, nadnaravnog, u zivotu, svijetu koji ih okruzuje, prirodi, ljudima, univerzumu.

To samo još više podržava moj argument.
Podjela po intenzitetu zasnovanom na jačini argumentacije je i dalje sklop vjerovanja.

Nije stvar u intenzitetu, "slabi" i "jaki" su samo pridjevi kojima se popularno mogu opisati razlike izmedju dva tipa ateizma koje sam pomenuo.

ova podjela na 'jaki ateizam' i 'slabi ateizam' je proizvoljna i bez osnove.

Proizvoljna jeste, ali bez osnove nije. Da se ne bih ponavljao, evo teksta koji sam svojevremeno napisao na ovu temu:

Mala skola ateizma

Definicija i pojmovi

Ateizam, u najširem smislu, podrazumjeva filozofski stav koji karakteriše odustvo vjerovanja u božanstva. Neki ateisti idu i korak dalje, i afirmišu tezu o nepostojanju božanstava. Zbog bitnih razlika u predhodno pomenutim definicijama, nameće se potreba za klasifikacijom ateističkih (ne)vjerovanja. U filozofiji ateizma pravi se razlika između eksplicitnog i implicitnog, kao i između jakog i slabog ateizma. Slijede kratke definicija pomenutih pojmova:

Implicitni ateizam – odusustvo teističkih vjerovanja bez svjesnog odbijanja istih. Osobe koje nisu razmišljale o postojanju božanstava su de facto implicitni ateisti. Primjera radi, ova skupina bi mogla uključiti djecu koja još nisu upoznata sa konceptom božanstva.

Eksplicitni ateizam – odusustvo teističkih vjerovanja kao posljedica svjesnog razmatranja i odbacivanja istih.

Jaki ateizam (engl. Strong Atheism) – filozofsko stanovište koje zastupa tezu „Bog ne postoji“

Slabi ateizam (engl. Weak atheism) – Ateizam u širem smislu, u skladu sa prvom definicijom. Podrazumjeva odustvo vjerovanja u božanstva.

Nakon što smo proširili vokabular upravo definisanim pojmovima, možemo izvesti par jednostavnih zaključaka:

- Svaki „jaki ateist“ je ujedno i „slabi ateist“, jer je jaki ateizam podskup slabog ateizma. Obrnuta teza ne važi.
- Slabi ateizam može biti i imlicitan, ali i eksplicitan. Jaki ateizam se javlja jedino u eksplicitnoj formi.

Pomenute zaključke možemo predstaviti u grafičkoj formi na sljedeći način:

http://en.wikipedia.org/wiki/File:Athei ... licit3.svg

Kao što vidimo, pomenuti grafik razlikuje od moje druge teze u tome što ne dozvoljava da slabi ateizam bude eksplicitan. U pitanju je stvar terminologije, odnosno ustaljene prakse da se takav skup filozofskih vjerovanja naziva agnosticizam. Kad smo već krenuli, hajde da formalno definišemo i taj pojam.

Agnosticizam – filozofsko stanovište koje zastupa tezu da se na pitanje o postojanju Boga, ali i slična metazifička pitanja ne može ponudiit ni afirmativan ni negativan odgovor.

Srodnosti razliku između termina slabog ateizma i agnosticizma izuzetno dobro je formulisao Bertrand Russell (uostalom, kao i sve ostalo sto je napisao, hehe) u eseju „Am I An Atheist Or An Agnostic?“

As a philosopher, if I were speaking to a purely philosophic audience I should say that I ought to describe myself as an Agnostic, because I do not think that there is a conclusive argument by which one can prove that there is not a God.
On the other hand, if I am to convey the right impression to the ordinary man in the street I think I ought to say that I am an Atheist, because when I say that I cannot prove that there is not a God, I ought to add equally that I cannot prove that there are not the Homeric gods.

Zablue

1. Ateizam je religija Ova teza je evidentno besmislena ukoliko primjenimo definiciju ateizma u širem smislu. Religija se zasniva na aktivnom vjerovanju, a postoji očigledna razlika između vjerovanja i odustva vjerovanja. Teza o azeizmu kao religiji eventualno bi se mogla primjeniti na jaki ateizam jer on ipak zastupa tezu o nepostojanju Boga.
2. Ateisti su nemoralni. Definicija ateizma ne podrazumjeva nikakva stanovišta vezano za moral i etiku, stoga ovakve generalizacije nemaju smisla.
3. Ateisti su [proizvoljna_sintagma_koja_nema_veze_sa_prvobitnom_ definicijom] – pogledati pod 2.

Kao poentu, istakao bi stvar koja bi trebala da je očigledna svakome koje pročitao kompletan tekst. Ateizam sam po sebi ne podrazumjeva gotovo ništa osim jednostavnog odustva vjerovanja. Zbog toga ateisti uporište za svoje stavove koji nemaju veze sa metafizičim pitanjam (kao što je ono o egzistenciji Boga) nalaze na najrazčitijim mjestima. Iz toga slijedi da je većina generalizacija upućenih na račun ateista filozofski neutemeljena, i najvjerovatnije netačna.

@sistem
Ima dosta logike u tome što pričaš. Dakle problem je u jeziku, što bi Vitgenštajn primjetio...Terminologija i u običnom životu daje mnoštvo interpretacija...
Tvoje je pravo da se nazoveš ateistom i da onda protumačiš to kako si protumačio. Neko će izbjeći i taj termin, upravo iz razloga koje si naveo, i pribjeći terminu humanist, itd.

Međutim...kur'anska riječ - za onoga ko ne vjeruje u Boga, u Dan sudnji, u Raj i Vatru - je kafir. A kafir dolazi od glagolskog trilitera kefere, što znači pokrivati, zastirati. Šta to kafir/onaj koji zastire, ustvari, zastire i pokriva? Istinu. Objavu. Od koga? Od sebe sama pa i drugih ljudi.
U Kur'anu, pa i općenito u islamu, ne postoji termin kao što je ateista, u onom značenju kojeg nam latinski pruža. Ali postoji, pored kafir, i gafil/nemaran, u zaboravu, džahil/neznalica...

Tako da termin kafir ide u prilog onome što ti govoriš: to je puno širi pojam od ateiste i obuhvata sve koji okreću glavu od Objave, ma u šta vjerovali/nevjerovali, bili vaki ili naki...

arzuhal wrote:@sistem
Ima dosta logike u tome što pričaš. Dakle problem je u jeziku, što bi Vitgenštajn primjetio...Terminologija i u običnom životu daje mnoštvo interpretacija...
Tvoje je pravo da se nazoveš ateistom i da onda protumačiš to kako si protumačio. Neko će izbjeći i taj termin, upravo iz razloga koje si naveo, i pribjeći terminu humanist, itd.

Međutim...kur'anska riječ - za onoga ko ne vjeruje u Boga, u Dan sudnji, u Raj i Vatru - je kafir. A kafir dolazi od glagolskog trilitera kefere, što znači pokrivati, zastirati. Šta to kafir/onaj koji zastire, ustvari, zastire i pokriva? Istinu. Objavu. Od koga? Od sebe sama pa i drugih ljudi.
U Kur'anu, pa i općenito u islamu, ne postoji termin kao što je ateista, u onom značenju kojeg nam latinski pruža. Ali postoji, pored kafir, i gafil/nemaran, u zaboravu, džahil/neznalica...

Tako da termin kafir ide u prilog onome što ti govoriš: to je puno širi pojam od ateiste i obuhvata sve koji okreću glavu od Objave, ma u šta vjerovali/nevjerovali, bili vaki ili naki...

to je sve naravno 100% tacno samo ukoliko bog postoji, i ako je taj prvi uslov ispunjen, da je taj isti bog diktirao kuran.
jasno ti je, sa ateistickog stanovista, da je to apsolutno nevazeca kategorizacija nevjernika. sa mog licnog je i uvrijedljiva. nazvati me neznalicom, nekog ko sakriva objavu od sebe i drugih, nemarnim covjekom - najblaze receno kao da ja sebi dopustim da proglasim muslimane zabludjelima i naivnima, jer slijede knjigu laznog proroka? ali hajd, necemo sad vagati svaku rijec.

da se vratimo ateistima - ne, to nisu nemarni ljudi i neznalice, koji okrecu glavu od objave, vec ljudi koji nisu prihvatili niti jednu religijsku propagandu - ni stari ni novi zavjet, niti kuran.

sistem wrote: da se vratimo ateistima - ne, to nisu nemarni ljudi i neznalice, koji okrecu glavu od objave, vec ljudi koji nisu prihvatili niti jednu religijsku propagandu - ni stari ni novi zavjet, niti kuran.

znacenje pojma 'ateizam' se mijenjalo kroz povijest. politeisti su prve krscane nazivali ateistima, a negdje procitah da su tako nazivali i prve muslimane, jer su negirali ostala bozanstva. znaci ateizam je znacio nevjerovanje u odredjenu koncepciju bozanstva, ovisno o vremenu. tako i za vrijeme muhameda, postojanje bozanstava bila je cinjenica koju su svi prihvacali, samo su mogli negirati postojanje odredjenih bozanstava u korist drugih. tako da kafir nije nevjernik, ateist u nasem smislu rijeci danas. znaci da je kafir netko tko zna da bog postoji, ali ignorira to, ne mijenja svoj zivot unatoc tom znanju, zna sto bogu duguju, ali odbija pokazati postovanje i zahvalnost.

i slazem se, ateisti najcesce nisu neznalice, nego su informiraniji i obrazovaniji o religijama nego mnogi deklarirani vjernici.

cuvao bih se svake generalizacije, pa i one koja mi, naizgled, ide na ruku

sistem wrote:cuvao bih se svake generalizacije, pa i one koja mi, naizgled, ide na ruku

ne vidim generalizaciju, pa ako nije problem elaborirati.

Gost123 wrote:

sistem wrote:cuvao bih se svake generalizacije, pa i one koja mi, naizgled, ide na ruku

ne vidim generalizaciju, pa ako nije problem elaborirati.

i slazem se, ateisti najcesce nisu neznalice, nego su informiraniji i obrazovaniji o religijama nego mnogi deklarirani vjernici.

ne vidim sta treba elaborirati - ovo je cista generalizacija.