Forum Klix.ba

pirmin wrote:

callmethebreeeze wrote:samo da dodam. ja mislim da bi i srbijanci i bosanci mogli dobro hajrovati od ekoloskog turizma i ponude zdrave, domace hrane. znam da je sve to kod nas pocelo, ali je jos u povojima.

Ne znam iz kojeg si ti dijela Bosne ali znam da je u ovom mom dijelu 95% nezdrava domaca hrana.

chuchumbamayumbe wrote:

legendo_moja wrote:

chuchumbamayumbe wrote:Moze li ovako:

Sajkacha
Podvarak
Zuta osa
Uzicki Prsut
Smoki
Exit
Ceca
Dnevnik RTS-a
Branko Kockica

???

Od toga svega na listi što si nabrojao, samo je gospojica Ceca jestiva, a čovjek je lijepo pitao samo za prehrambene proizvode.

Prsut, Smoki, Zuta osa, podvarak?!

cyprus wrote:Imali u srpskom jeziku turcizama?

Jok, bre

legendo_moja wrote:Leskovačka pljeskavica.

(Čvarci, kavurma, ovo-ono)

Ahmmed wrote:http://www.nin.co.rs/2000-12/28/15928.html


Možda pomogne Ali, šta ja mogu kad je i u ovom tekstu kao jedan od rijetkih srpskih specijaliteta naveden kajmak, a ta riječ dolazi iz t...... jezika

chuchumbamayumbe wrote:Ja mislim da je Eurocrem licencni proizvod, italijanski.
Neka me neko ispravi ako grijesim?

Vares City wrote:

chuchumbamayumbe wrote:Ja mislim da je Eurocrem licencni proizvod, italijanski.
Neka me neko ispravi ako grijesim?

100%

Paolo Volpe & Sons wrote:+Enlarge Spruce, Serbian
Picea omorika
The most graceful of all spruces, the Serbian Spruce offers thin arching branches with a slender straight trunk. The needles are light-green to blue-green with purple to cinnamon colored one and a half inch cones. Prefers a deep, moist, and well-drained soil. Plant in partial shade to full sun. Grows 50'-60' with a 25' spread.

cyprus wrote:Imali u srpskom jeziku turcizama?

Jok, bre

tonga wrote:

cyprus wrote:Imali u srpskom jeziku turcizama?

Jok, bre

možda je riječ jok turcizam...ali riječ bre potiče od jevreja i španske riječi ombre...čovjek..

tonga wrote:

cyprus wrote:Imali u srpskom jeziku turcizama?

Jok, bre

možda je riječ jok turcizam...ali riječ bre potiče od jevreja i španske riječi ombre...čovjek..

turban wrote:U Pirotu imaju najbolje cvarke...sto kila svinja dvjesta kila cvaraka...

babilon wrote:

turban wrote:U Pirotu imaju najbolje cvarke...sto kila svinja dvjesta kila cvaraka...

Gori od gacana. Od dvjesto rodjenih tristo direktora

Sta su cvarci Ovo je ozbiljno pitanje? Molim da mi ko odgovori

Epitop wrote:Pazite samo da Slovenci ne ukradu ko svoj proizvod. Negdje sam čitao kako oni imaju namjeru da registruju čvarke u EU kao Slovenski proizvod

Slovenija: Čvarak nije slavonski nego europski proizvod
Svijet - Gospodarstvo | Srijeda, 11 Veljača 2009


Nastojanju hrvatskog poduzetnika Tome Galovića da za slavonske čvarke dobije europsku potvrdu autohtonoga hrvatskog proizvoda sa zemljopisnim podrijetlom, kakvu je već dobio za kulen, protive se u Sloveniji tvrdeći da su čvarci zajednička europska baština.

- Autohtonost nekoga prehrambenog proizvoda najprije se osigurava unutar države, a tek onda u Europskoj uniji, ali je najava o zaštiti čvaraka potpuna besmislica. Čvarci se prave u gotovo cijeloj Europi, osobito u srednjoj. Razlikuju se samo po postupku izradbe i debljini - izjavio je za ljubljanski dnevni list "Indirekt" dr. Janez Bogataj, vodeći slovenski etnolog.

- Čvarak, dakle, nije samo slavonski, nego i slovenski proizvod, samo što ga mi zovemo ocvirk ili grump, a nismo ga zaštitili jer bismo po istom načelu mogli zaštititi i svinjsku mast - rekao je Bogataj.

Tvrdi da je zapravo riječ o ozbiljnim stvarima nad kojima se Slovenija mora zamisliti jer je do sada prema europskoj uredbi EEC 510 iz 2006., koja propisuje postupak dobivanja potvrda za autohtone proizvode s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom, uspjela dobiti samo nekoliko potvrda.

Prvi proizvod koji je na taj način zaštitila bilo je "ekstradjevičansko ulje iz slovenske Istre", a u postupku je i prijava za nekoliko vrsta ovčjih i kravljih sireva.

Mogućnost da države zapadnog Balkana, dok se približavaju Europskoj uniji, zaštite svoje proizvode koji se proizvode i u Sloveniji zabrinjavaju neke slovenske proizvođače. Boje se da ih više ne bi mogli prodavati pod dosadašnjim nazivima, kako se to prije dvije godine dogodilo koparskoj vinariji koja je zbog pritisaka iz Mađarske morala prestati puniti svoje bijelo vino "Tokaj".

Neki tradicionalni hrvatski brendovi u Sloveniji su, naime, još nezaštićeni, pa tako Celjske mesnine i Skupina Kras proizvode i prodaju srijemsku kobasicu i kulen pripravljen po slavonskoj recepturi. "Krasov kulen" dobio je čak srebrnu medalju na lanjskom Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu.

(Hina)

karanana wrote:I hrvati i slovenci ga hoce. Ne dajte ga braco srbi.

Slovenija: Čvarak nije slavonski nego europski proizvod
Svijet - Gospodarstvo | Srijeda, 11 Veljača 2009


Nastojanju hrvatskog poduzetnika Tome Galovića da za slavonske čvarke dobije europsku potvrdu autohtonoga hrvatskog proizvoda sa zemljopisnim podrijetlom, kakvu je već dobio za kulen, protive se u Sloveniji tvrdeći da su čvarci zajednička europska baština.

- Autohtonost nekoga prehrambenog proizvoda najprije se osigurava unutar države, a tek onda u Europskoj uniji, ali je najava o zaštiti čvaraka potpuna besmislica. Čvarci se prave u gotovo cijeloj Europi, osobito u srednjoj. Razlikuju se samo po postupku izradbe i debljini - izjavio je za ljubljanski dnevni list "Indirekt" dr. Janez Bogataj, vodeći slovenski etnolog.

- Čvarak, dakle, nije samo slavonski, nego i slovenski proizvod, samo što ga mi zovemo ocvirk ili grump, a nismo ga zaštitili jer bismo po istom načelu mogli zaštititi i svinjsku mast - rekao je Bogataj.

Tvrdi da je zapravo riječ o ozbiljnim stvarima nad kojima se Slovenija mora zamisliti jer je do sada prema europskoj uredbi EEC 510 iz 2006., koja propisuje postupak dobivanja potvrda za autohtone proizvode s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom, uspjela dobiti samo nekoliko potvrda.

Prvi proizvod koji je na taj način zaštitila bilo je "ekstradjevičansko ulje iz slovenske Istre", a u postupku je i prijava za nekoliko vrsta ovčjih i kravljih sireva.

Mogućnost da države zapadnog Balkana, dok se približavaju Europskoj uniji, zaštite svoje proizvode koji se proizvode i u Sloveniji zabrinjavaju neke slovenske proizvođače. Boje se da ih više ne bi mogli prodavati pod dosadašnjim nazivima, kako se to prije dvije godine dogodilo koparskoj vinariji koja je zbog pritisaka iz Mađarske morala prestati puniti svoje bijelo vino "Tokaj".

Neki tradicionalni hrvatski brendovi u Sloveniji su, naime, još nezaštićeni, pa tako Celjske mesnine i Skupina Kras proizvode i prodaju srijemsku kobasicu i kulen pripravljen po slavonskoj recepturi. "Krasov kulen" dobio je čak srebrnu medalju na lanjskom Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu.

(Hina)

A sto bi rekli Spanjolci i Italijani,koji imaju jos duzu i kvalitetniju tradiciju u proizvodnji cvaraka!?