Budizam, religija ili filozofija ?

[Una379]

znaci sad mozemo pokusati ceremoniju caja isto ko japanci.
salim se.
Svidjaju mi se tesktovi koje postiras ali bilo bi jos bolje kad bi se malko diskutovalo na ovoj temi.

[Una379]

I poenta ove price i ovih odlomaka je?

[MrSini]

@ "izvori istine"

Jesi li svjestan zašto si kopirao ove tekstove u ovu temu? Kada već nisi u stanju otkucati par svojih rečenica da li možeš bar objasniti zašto si kopirao ovo ovdje?

[arzuhal]

Pokušavao sam da nađem negdje na netu, ali uzalud...Čini mi se da je to knjizi ''Zen budizam i psihoanaliza''. Ne znam tačno, u tom preiodu sam čitao više knjiga o isočnjačkim filozofijama i religijama.

I ima tamo ona lijepa komparacija istočnjačkog sintetičkog i zapadnjačkog analitičkog uma, komparacija kroz jednu japansku haiku i pjesmu nekog američkog pjesnika. Obje pjevaju o cvijetu, ali oni koji to pjevaju čine na sasma različite načine: dok istočnjak, ugledavši žutu nizanu, u živici kraj puta, ostaje bez riječi (sva se impresija smješta u uzvičnik na kraju stiha, tako se bar meni doimalo) ili ostaje sa svim riječima odjednom (što mi se učinilo sasvim raz/umljivim), dotle njegov zapadni kolega po zanatu pjeva kako je, zadivljen ljepotom nekog usamljenog cvijeta što je rastao iz zida, prišao i iščupao ga, zajedno sa korijenom, prevrćući ga po rukama, radoznalo, upitno.

[Una379]

Zen budizam i psihoanaliza od Erih From, na tu mislis..
Secam se tog dela uporedbe istocnjaka i zapadnjaka, ta suprotnost je i te kako upala u oci...

[MrSini]

"Zen budizam i psihoanaliza" je u ovom folderu:

http://www.4shared.com/dir/11088109/677 ... aring.html

[statix]

Pokušavao sam da nađem negdje na netu, ali uzalud...Čini mi se da je to knjizi ''Zen budizam i psihoanaliza''. Ne znam tačno, u tom preiodu sam čitao više knjiga o isočnjačkim filozofijama i religijama.

I ima tamo ona lijepa komparacija istočnjačkog sintetičkog i zapadnjačkog analitičkog uma, komparacija kroz jednu japansku haiku i pjesmu nekog američkog pjesnika. Obje pjevaju o cvijetu, ali oni koji to pjevaju čine na sasma različite načine: dok istočnjak, ugledavši žutu nizanu, u živici kraj puta, ostaje bez riječi (sva se impresija smješta u uzvičnik na kraju stiha, tako se bar meni doimalo) ili ostaje sa svim riječima odjednom (što mi se učinilo sasvim raz/umljivim), dotle njegov zapadni kolega po zanatu pjeva kako je, zadivljen ljepotom nekog usamljenog cvijeta što je rastao iz zida, prišao i iščupao ga, zajedno sa korijenom, prevrćući ga po rukama, radoznalo, upitno.

Ja sam citao taj primjer u knjizi Imati ili biti od Erich Fromma, i tu se opisuje kako engleski pisac ubire cvjet, oduzimejuci mu zivot, i pokusava dokuciti Boga kroz cvjet i njegovu ljepotu. Suprotno od toga, japanski pjesnik samo opisuje cvjet nastojeci ne samo gledati ga nego i vidjeti. Na kraju, Goethe pise pjesmu kojom pristupa problemu na poseban nacin, tako sto takodjer ubire cvjet, ali ga presadjuje u svoj vrt, gdje on procvjeta. U principu, poredjenje ima za svrhu da objasni kako odnos engleskog pisca (zapad) odrazava modus imanja ili posjedovanja (misli se na posjedovanje znanja), dok odnos japanskog pjesnika i Goethea predstavlja modus bivanja, ili sjedinjenje sa svjetom i ljubav prema zivotu.

[Sati]

znaci sad mozemo pokusati ceremoniju caja isto ko japanci.
salim se.
Svidjaju mi se tesktovi koje postiras ali bilo bi jos bolje kad bi se malko diskutovalo na ovoj temi.

Nećeš mi verovati, ali i meni se sviđaju tekstovi

Naravno, da bi bilo bolje ako bismo diskutovali i moji postovi jesu poziv na dijalog, ali mi je prilično teško da diskutujem sam sa sobom
No pošto nas eto ima već dvoje, možemo da probamo. Ajde, ti si sad na redu

[Sati]

Dobro, dok ti porazmisliš, da ja ne dangubim


Gledanje u šake

Mir je prirodno stanje uma u svakom od nas. Mir je u njemu bio od kad
smo se rodili i ostaće tu sve dok ne umremo. On je naš najveći dar; pa
zašto onda mislimo da ne posedujem mir uma?

Osetiti mir je kao gledati u svoje šake. Kad ih pogledamo, obično
vidimo jedino prste -- ali ne i prostor izmedju njih. Na sličan način,
kada pogledamo svoj um, svesni smo samo aktivnih stanja, kao što su
misli koje nam jure kroz glavu, hiljadu i jednog osećanja sa njima
povezanih, ali obično previđamo intervale mira između njih. Ako
bismo bili nesrećni ili tužni svakog minuta tokom 24 časa, šta bi bilo
od nas? Pretpostavljam da bismo svi već bili u ludnici!

Thynn Thynn

[Una379]

znaci sad mozemo pokusati ceremoniju caja isto ko japanci.
salim se.
Svidjaju mi se tesktovi koje postiras ali bilo bi jos bolje kad bi se malko diskutovalo na ovoj temi.

Nećeš mi verovati, ali i meni se sviđaju tekstovi

Naravno, da bi bilo bolje ako bismo diskutovali i moji postovi jesu poziv na dijalog, ali mi je prilično teško da diskutujem sam sa sobom
No pošto nas eto ima već dvoje, možemo da probamo. Ajde, ti si sad na redu

Bas mi drago da ti se dopadaju tesktovi. Eto vjerovat cu....
hajmo poceti ovako, kako je tebe privukao budizam....i dali ti daje odgovore na ono sto te zanima?

[Sati]

Bas mi drago da ti se dopadaju tesktovi. Eto vjerovat cu....
hajmo poceti ovako, kako je tebe privukao budizam....i dali ti daje odgovore na ono sto te zanima?

E što ti je to lepo kad ti ljudi veruju na reč

Priznajem, nisam mislio da pričamo o meni, već o Budinom učenju, a dobro, moramo od nekle početi
Kako je mene privukao budizam? Jednostavno, čitao sam neke Budine govore, a onda i knjige koje su pisali neki budistički učitelji i učenje mi se učinilo toliko bliskim, trezvenim i nedogmatskim, da sam odmah shvatio da je to nešto za mene. Nije mi ličilo ni na jednu od klasičlnih teističkih religija i to sah shvatio kao njegovu prednost.

Odgovori? Da, uglavnom mi je budizam dao odgovore na pitanja kako da živim u ovom svetu sa što manje bola i na šta da obratim pažnju kako ne bih povređivao ni sebe ni druge.

A sad malo ja. Pošto si na ovoj temi, pretpostavljam da i tebe zanima budizam, pa bih ti postavio ista dva pitanja koja si i ti meni

[Una379]

Hvala ti na odgovoru. da meni se svidja taj nedogmatski pristup prisutan u budizmu.
Sto se mene tice, mene je kao malu zanimala astrologija, a jos u osnovnoj nekako (Sudbinski izgleda) dopala mi je do ruke Ramajana. Onda su sledile neki zivotni udari koji su me preotresli koji su me naterali da trazim odgovore na neka pitanja i tako je to pocelo. Malo sufi, malo budizam, malo filozofija, malo psihologija itd.

[Sati]

Hvala ti na odgovoru. da meni se svidja taj nedogmatski pristup prisutan u budizmu.
Sto se mene tice, mene je kao malu zanimala astrologija, a jos u osnovnoj nekako (Sudbinski izgleda) dopala mi je do ruke Ramajana. Onda su sledile neki zivotni udari koji su me preotresli koji su me naterali da trazim odgovore na neka pitanja i tako je to pocelo. Malo sufi, malo budizam, malo filozofija, malo psihologija itd.

Ovo je zanimljivo sto kazes da su te neki zivotni udari protresli, pa si pocela da trazis odgovore. To me je podsetilo na Budinu zivotnu istoriju, kada se i on susreo sa cetiri takozvana deva dutta ili bozanska glasnika. Izasavsi iz palate u kojoj je do tada provodio zivot u zadovoljstvima cula, prenerazio se kada je video starca, bolesnika i mrtvaca i pitao svog vozara koji ga je vozio u kociji: Hoce li i mene to sacekati? Potrvrdan odgovor ga je bacio u problem, sve dok nije spazio i cetvrtog glasnika, asketu koji je vedra lica i sabrane paznje prolazio kroz grad. To mu je dalo ideju gde je pravi put izlaska iz samsare, vecnog kruga preporadjanja i patnje. Svima nam treba nesto da nas dobro prodrma pre nego sto pocenmo da razmisljamo o svom zivotu. Dok nam ide dobro, nista nas ne motivise, mislimo da ce tako ici vecno. Zato nije dzabe savet da mnogo mozemo nauciti od svojih neprijatelja kakvi su bes, mrznja, ljubomora, sujeta i slicni "bozanski glasnici"

[Una379]

Da znam njegovu pricu:))
Znas kako ono ide, moras proci kroz okean patnje da bi nesto naucio.Najbolje se uci kroz patnju to je i moje iskustvo iako svi zapravo bezimo patnje i zelimo da nam je uvek fino i da se svi medjusobno slazemo itd, e al u ovom svetu nista ne funkcionira tako.
Da uzmem ljudski rod za primjer: postali smo agresivni nepazljivi prema prirodi i svom zivom svetu. Zauzvrat dobili smo zagadjenje prirode, nestanak odredjenih zivoinjskih i biljnih vrsta, sto dovodi do toga da jedemo sve losiju hranu a to pak dovodi do oboljena. A kroz oboljena cemo nauciti(nadam se) da trebamo cuvati prirodu, odnosno da ne secemo granu na kojoj sjedimo. Tako je i sa pojedinim ljudskim bicima ko sto se veli u narodu, najbolje se uci na svojim greshkama.
Kod mene su se situacije i lekcije nizale jedna za drugom, sa malim stankama izmegju kako kad je trebalo i onda opet sve se nastavlja na ovaj ili onaj nacin.Tu su bile lekcija o medjuljudskim odnosima prije svega,psiholoske pozadine ljudi,njihove pobude kao i moje zbog cega ovo ili ono cinimo itd. Onda su dosle lekcije paralelno o bistvovanju, karmi, ljudskim dusama itd.

[Una379]

Pod pojam avatar se podrazumeva silazak bozanskog bica na zemlji, otlotvorenje u ljudskom obliku..
I ova tema je o budizmu, a ne o hinduizmu, niti pak o Muhamedu AS, niti o islamu.

[Sati]

Naučimo kako da padnemo

Ljudi često pitaju: Kad meditiram, kako da znam da li napredujem? I
jedan od odgovora je: Kada um odluta od svog objekta, sve brže i brže
ga vraćate natrag. Obratite pažnju, odgovor nije: Um nikada ne odluta.
Već: Očekuje se da ćete odlutati; to je normalan deo vežbe, normalan
deo treninga. Stvar je u tome da ste sve budniji za ono što se događa
i sve brži u menjanju situacije kada vas misli povuku sa sobom.

Dakle, važan deo učenja kako da meditirate jeste da naučite kako da
padate... kako da vratite um uz minimum griže savesti, minimum
samooptuživanja, sa jednostavnom konstatacijom: "Nisam ovde seo da bih
razmišljao o obavezama sledeće nedelje, o neuspehu od sinoć ili o bilo
čemu drugom. Ovde sam da se fokusiram na dah." Odložite sve te
druge stvari i vratite se objektu meditacije. Naučite kako da to
uradite a da ne vezujete čvorove u umu.

Thanissaro Bhikkhu, How to Fall

[doktor_medo]

Sta znate o budizmu, da li je budizam religija ili filozofija
Ako ima nekoga ko dobro poznaje budizam moze ovde da napise sve sto zna, interesuje me sve od podela na posebne grane (ako ih ima) pa do pravila i ucenja...
A takodje, sta mislite o prelasku u druge vere (npr. u budizam ili neku drugu sa balkana)

Evo u medjuvremenu sam pronasao interesantan sajt o budizmu, mozda ce jos nekoga da zanima...
http://www.yu-budizam.com/

Mozes li objasniti ako nije problem sa koje bi ti vjere da predzes na budizam ili neku drugu vjeru i zbog cega. A ako nisi mislio na sebe nego opcenito onda isto pitanje samo opcenito sa koje vjere

[Jara]

Budiuzam
...................................
1) Oni smatraju da sve nagrade dobivaju na dunjaluku i zbog toga negiraju Džennet i Džehennem bez ikakvog dokaza i bez ikakvog argumenta.
...............................
http://www.islamhouse.com

Ni više ni manje nego druge religije.
Koja se to religija oslanja na dokaze i argumente????

[Sati]

Um koji odluta jeste izvor patnje.
Posledica uma koji odluta jeste patnja.
Um koji vidi um jeste put.
Rezultat uma koji vidi um jeste iskorenjivanje patnje.

Ađan Dune Atulo

[MrSini]

Um koji odluta jeste izvor patnje.
Posledica uma koji odluta jeste patnja.
Um koji vidi um jeste put.
Rezultat uma koji vidi um jeste iskorenjivanje patnje.

Ađan Dune Atulo

U praksi to nije tako lako. Imaš li nekakav praktičan savjet ili iskustvo kako to izvesti?

Um ili tijelo ili emocije mogu posmatrati zasebno minut ili dva neprekidno, a sve zajedno možda par sekundi i to ne uvijek.

[Sati]

U praksi to nije tako lako. Imaš li nekakav praktičan savjet ili iskustvo kako to izvesti?

Um ili tijelo ili emocije mogu posmatrati zasebno minut ili dva neprekidno, a sve zajedno možda par sekundi i to ne uvijek.

Jeste jednostavno, ali nije lako
Pa to je ono što vežbaš kroz meditaciju. Biti svestan iz trenutka u trenutak onoga što um registruje oko tebe i u tebi. I ne poistovetiti se sa tim, ne proizvoditi nove talase u umu, već ga mirno posmatrati i videti onakvim kakvo zaista i jeste, kao jedno prolazno stanje koje je nastalo zahvaljujući nekim uslovima, i koje će takođe nestati onda kada i ti uslovi nestanu. To je sve.

A ako me pitaš kako vežbati budističku meditaciju, ja sam mnogo o tome naučio na ovoj stranici
Praksa

[Sati]

Kad imate mudrost, možete da rešite svaki problem.
Kad nemate mudrost, svaka stvar može da postane problem.

Master Hsuan Hua

[Sati]

Ko se kreće u društvu budala, taj se kaje dugo vremena.
Drugarstvo s budalama uvek je patnja, kao i s neprijateljem,
a druženje s razboritim je sretno kao susret sa srodnicima.

Buda

[Sati]

Preobraćanje

Ne želim da preobraćam ljude iz jedne religije u drugu. Ne zanima me
nijedna religija. Moj je interes Dhamma -- istina, učenje svih
Probuđenih. Ukoliko uopšte treba da bude nekog preobraćanja, onda
neka to bude iz patnje u sreću, iz nečistoća u čistotu, iz vezanosti u
slobodu, iz neznanja u probuđenost.

S. N. Goenka

[MrSini]

Jeste jednostavno, ali nije lako
Pa to je ono što vežbaš kroz meditaciju. Biti svestan iz trenutka u trenutak onoga što um registruje oko tebe i u tebi. I ne poistovetiti se sa tim, ne proizvoditi nove talase u umu, već ga mirno posmatrati i videti onakvim kakvo zaista i jeste, kao jedno prolazno stanje koje je nastalo zahvaljujući nekim uslovima, i koje će takođe nestati onda kada i ti uslovi nestanu. To je sve.

A ako me pitaš kako vežbati budističku meditaciju, ja sam mnogo o tome naučio na ovoj stranici
Praksa

Ne mislim na meditaciju nego na posmatranje u svakodnevnom životu.