Zakon za zastitu i dobrobit zivotinja

[amelino]

Presretna sam:)

Znam da prava borba tek pocinje, a ovo je prvi veliki korak u tome:)

[Asana]

Super... !

a onda slijedi borba za primjenu zakona


Nego, ovaj dio bas ne razumijem:

ZABRANJENA PRODAJA PASA I MAČAKA U PRODAVNICAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA!

[blackberry]

procitah u zakonu da sam duzna prijaviti svoje mace ustanovi za evidenciju - ko je to kod nas? i jos vidjeh da sam im duzna staviti cipove...zna li iko ko to radi i koliko to kosta?? tnx

[mIRCerka]

Super... !

a onda slijedi borba za primjenu zakona


Nego, ovaj dio bas ne razumijem:

ZABRANJENA PRODAJA PASA I MAČAKA U PRODAVNICAMA ZA PRODAJU KUĆNIH LJUBIMACA!

Zabranjeno je drzanje kucica i macaka u kavezima u shopovima.

[Asana]

(4) Anestezija se ne provodi pri:
a) opasnosti od uginuća, ugušenja, iskrvarenja i slično;
b) označavanju životinja;
c) veterinarsko - dijagnostičkim postupcima;
d) prouzrokovanju veće boli anestezijom nego je zahvatom bol prouzrokovana na životinji. Ili ako se kod sličnih zahvata na ljudima po pravilu ne daje anestezija.
Kao i pri slijedećim zootehničkim zahvatima:
e) odstranjivanju rogova ili sprečavanju rasta rogova kod goveda mlađih od šest sedmica;
f) skraćivanju repa jagnjadi mlađoj od osam dana, elastičnim prstenovima;
g) skraćivanju repa prasadi mlađoj od četiri dana kao i jagnjadi mlađoj od osam dana;
h) skraćivanju zuba prasadi mlađoj od osam dana, ukoliko je to potrebno za zaštitu životinje, majke i braće i sestara;
i) skraćivanju vrhova kljunova živine u intenzivnom uzgoju, kod pilića mlađih od 10 dana;
j) pri uklanjanju posljednjeg članka nožnog prsta koji nosi kandže kod tovljenih pilića koji trebaju služiti kao rasplodni pijetlovi, u toku prvog dana života;
k) radi izvođenja ogleda na životinjama u naučno-istraživačke svrhe u skladu sa ovim Zakonom

[Pasiflora]

procitah u zakonu da sam duzna prijaviti svoje mace ustanovi za evidenciju - ko je to kod nas? i jos vidjeh da sam im duzna staviti cipove...zna li iko ko to radi i koliko to kosta?? tnx

Nas Zlatni cipiran prije 3 god i kostalo 30 KM - znaci sada moze biti samo manje (pretpostavljam)
Vrlo je jednostavno: inekcijom se cip "ubrizga" u vrat. Ma nista nije ni osjetio. Ne brini.

[Banksy]

Čestitam

Prijatelji životinja u Bosni i Hercegovini pozdravljaju konačno usvajanje Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja koje predstavlja i uvjet iz Europskog partnerstva za BiH, i ovom prilikom izražavaju zadovoljstvo konačnim tekstom
zakona koji između ostalog

zabranjuje
cirkuse sa životinjama,
prodaju pasa i mačaka,
egzotičnih životinja u trgovinama za prodaju kućnih životinja,
borbe životinja, uključujući borbe pasa, bikova, medvjeda, pijetlova,
zabranjuje uzgoj životinja u svrhu proizvodnje krzna, uz odgodu primjene za deset godina.

Usvojeni zakon propisuje obvezu jedinicama lokalne samouprave da osnuju skloništa za napuštene životinje u roku od godine dana, a da u prelaznom roku do tada provode sterilizacije napuštenih životinja i njihovo vraćanje na mjesta prirodnog staništa.

Naravno, Zakon je onoliko dobar koliko će biti dobra njegova implementacija. S tim u vezi, veoma je značajno da se najšira javnost i sve interesne skupine u najbržem roku upoznaju sa odredbama ovog Zakona, počevši od nadležnih veterinarskih tijela, akademske zajednice, nadležnih organa u općinama, policije, građana, imaoca životinja, kako bi se upoznali sa svojim obavezama i pravima, te bili u stanju prepoznati slučajeve zloupotreba i kršenja Zakona i na iste upozoriti.
Vrlo je značajno bez odlaganja upoznati sve općine u BiH koje su do sada, a i u ovom trenutku provode krajnje nehumanu i nezakonitu praksu uklanjanja napuštenih pasa ubijanjem iz vatrenog oružja, o odredbama ovog Zakona koje to decidno zabranjuju i definišu obaveze općina u zbrinjavanju napuštenih životinja. Prijatelji životinja u BiH planiraju s tim u vezi i poduzeti korake na provođenju info kampanje prema svim interesnim skupinama, po stupanju zakona na snagu.

[Phia]

Sa stranice http://sos.ba/

Usvojen Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja

Današnji dan je pozitivno obilježio živote najugroženijih 'stanovnika' naše države - životinja, koje su sve do sada bile obespravljene, progonjene, mučene i gnusno ubijane od strane njima "nadređenih" stanovnika - ljudi pa i uz punu podršku vlasti. Ovaj dan predstavlja ostvarenje onoga za što se U.G. SOS tokom cijelog svog postojanja borio i aktivno angažirao a u čemu je bio pionir u cijeloj BiH još od 1998. godine kada je udruženje osnovano.

26.02.2009. godine je na 25. sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH pod tačkom 5. dnevnog reda održano drugo čitanje Prijedloga zakona o zaštiti i dobrobiti životinja na prijedlog Vijeća ministara BiH te je nakon toga jednoglasno usvojen. Njime se po prvi put u historiji BiH na državnom nivou zakonski reguliše pitanje zaštite životinja što je ujedno i preduslov ulaska naše zemlje u EU. Ono što treba da uslijedi je utvrđivanje podzakonskih akata a poseban fokus bi trebao da bude na sprovedbi zakona u praksi.

Usvojenim zakonom se uređuje "odgovornost ljudi za zaštitu zdravlja životinja u pogledu držanja, smještaja i ishrane, zaštite od mučenja, zaštite životinja za vrijeme ubijanja ili klanja, stresa tokom transporta, zaštite divljih životinja, te odnos prema napuštenim životinjama, kućnim ljubimcima i laboratorijskim životinjama, formiranje Komisije za zaštitu i dobrobit životinja". Time se ne osigurava samo zaštita i dobrobit životinja već i samih ljudi odnosno potrošača te okoliša s obzirom na činjenicu da naše zdravlje itekako ovisi od zdravlja životinja.

U kontekstu zaštite i dobrobiti životinja na ovaj način će se konačno prekinuti nehumano postupanje prema istim što je bilo do sada praksa poput odstrjela napuštenih pasa naočigled ljudi i u naseljenim mjestima i njihovo mučenje te užasno masovno ubijanje poput onog injekcijama deterdženta u srce (životinja umire u najgorim mukama po nekoliko minuta) od strane higijeničarskih radnika (šintora), zatim huškanje životinja jedne na drugu pri čemu im se nanosi bol (što je u BiH čak i neka vrsta ružne tradicije - koride). Također će se ovim sankcionisati veoma rašireni krivolov odnosno istrijebljivanje domaće divljači te se propisuje human način na koji se smiju držati životinje u zatočeništvu. Veliki je naglasak stavljen na što manje nanošenja boli i patnje životinjama "koje imaju razvijena osjetila za nadražaj i nervni sistem za registrovanje nadražaja koji mogu da dovedu do bola".

Između ostalog zakonom je propisano i formiranje prihvatilišta za životinje, a na osnovu uputstva koje propisuje ministar za što Nadležni organ jedinice lokalne samouprave izdaje odobrenje dok napuštene i izgubljene životinje skupljaju zaposleni u higijeničarskoj službi tako da životinji nanose najmanje boli i patnji i predaju ih u prihvatilišta za životinje. Prihvatilišta i higijeničarske službe finansiraju se iz: budžeta gradova i opština i drugih vidova finansiranja (donacije, pokloni i drugo).

U.G. SOS apeluje na građane da u duhu demokratije koriste ovaj zakon kako zbog sebe tako i zbog svoje okoline te da, ukoliko u bilo kom slučaju primijete neku vrstu maltretiranja životinja od strane bilo koga (pa čak i javnih zaposlenika), to prijave lokalnoj policiji za što će prijestupnici biti propisno kažnjeni.

Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom listu BiH.

[Cober]

Sa stranice http://sos.ba/

Usvojen Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja

Ovaj dan predstavlja ostvarenje onoga za što se U.G. SOS tokom cijelog svog postojanja borio i aktivno angažirao a u čemu je bio pionir u cijeloj BiH još od 1998. godine kada je udruženje osnovano....

...U.G. SOS apeluje na građane da u duhu demokratije koriste ovaj zakon kako zbog sebe tako i zbog svoje okoline te da, ukoliko u bilo kom slučaju primijete neku vrstu maltretiranja životinja od strane bilo koga (pa čak i javnih zaposlenika), to prijave lokalnoj policiji za što će prijestupnici biti propisno kažnjeni.

Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom listu BiH.

Bravo!!!

I najduži put ima prvi korak, a mi smo davno počeli !

[Phia]

Sa stranice http://sos.ba/

Usvojen Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja

Ovaj dan predstavlja ostvarenje onoga za što se U.G. SOS tokom cijelog svog postojanja borio i aktivno angažirao a u čemu je bio pionir u cijeloj BiH još od 1998. godine kada je udruženje osnovano....

...U.G. SOS apeluje na građane da u duhu demokratije koriste ovaj zakon kako zbog sebe tako i zbog svoje okoline te da, ukoliko u bilo kom slučaju primijete neku vrstu maltretiranja životinja od strane bilo koga (pa čak i javnih zaposlenika), to prijave lokalnoj policiji za što će prijestupnici biti propisno kažnjeni.

Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom listu BiH.

Bravo!!!

I najduži put ima prvi korak, a mi smo davno počeli !

Ja se iskreno nadam da ćemo svi mi konačno postati svjesni toga da su zakoni tu zbog nas a ne zato što to tako treba da bude na papiru..

[Baby]

Sve je to super,i jako mi je drago...Ali kako nagovoriti ljude da poštuju ovaj zakon??

[Phia]

Sve je to super,i jako mi je drago...Ali kako nagovoriti ljude da poštuju ovaj zakon??

Baby ljudi se ne nagovaraju da poštuju zakon već se kažnjavaju ukoliko ga prekrše. Dok je veći problem da mi koji vidimo njih kako ga krše ne gledamo to nijemo već reagujemo i prijavimo ih policiji...jer će sutra tako i ljude mučiti kako muče životinje kad vide da im prolazi..

[Baby]

Aha Hvala na odgovoru !

[VeljaPas]

Zakon je stupio na snagu. Sluzbeni list BiH 25/09. Ovim je jedan od strateskih ciljeva Udruzenja za sprjecavanje okrutnosti nad zivotinjama SOS Sarajevo, postignut.

[Phia]

Na osnovu člana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 42. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 17. i 29. decembra 2008. godine, i na 25. sjednici Doma naroda, održanoj 26. februara 2009. godine, usvojila je
ZAKON
O ZAŠTITI I DOBROBITI ŽIVOTINJA
POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE
Član 1.
(Predmet)
(1) Ovim zakonom uređuje se odgovornost ljudi za zaštitu i dobrobit životinja u pogledu držanja, smještaja i ishrane, zaštite od mučenja, zaštite životinja u vrijeme ubijanja ili klanja, stresa tokom transporta, zaštite divljih životinja, te odnos prema napuštenim životinjama, kućnim ljubimcima i laboratorijskim životinjama, formiranje etičke komisije i stručnog savjeta, kao i nadzor nad provođenjem ovog zakona i kaznene sankcije za prekršioce zakona.
(2) Odredbe ovog zakona odnose se na sve životinje koje imaju razvijena čula za nadražaj i nervni sistem za registriranje nadražaja koji mogu dovesti do bola.
(3) Odredbe ovog zakona primjenjivat će se i na druge organizme za koje ne postoji sigurnost da li imaju svojstva životinje ili ne.
Član 2.
(Značenje termina)
U ovom zakonu pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
a) analgezija je postupak smanjivanja ili isključivanja osjećaja boli kod životinje, bez gubitka svijesti;
b) anestezija je postupak isključenja osjetljivosti životinja;
c) eutanazija je poseban način usmrćivanja koje isključuje patnju i bol životinja;
d) higijenski servis je služba za prikupljanje napuštenih, izgubljenih i uginulih životinja, koji osnivaju pravna lica u skladu s odredbama ovog zakona;
e) imalac ili vlasnik životinje je fizičko ili pravno lice koje je vlasnik životinje, ili bilo koje drugo lice koje je stalno ili povremeno:
1) vlasnik životinje;
2) odgovorno ili zaduženo za životinju;
3) odgovorno za čuvanje i kontrolu djece mlađe od 16 godina koja posjeduju životinju, odnosno koja se bave uzgajanjem, zaštitom, upotrebom, gajenjem, upravljanjem, obučavanjem, prijevozom ili prodajom životinje;
f) izgubljena životinja je ona životinja koja je napustila vlasnika bez njegove volje i on je traži;
g) korisnik lovišta je organizacija koja gazduje lovištem;
h) kućni ljubimci su: psi, domaće mačke, domaće ptice, mali glodari, terarijske, akvarijske i druge životinje koje se uzgajaju ili drže za društvo, rekreaciju, zaštitu ili pomoć čovjeku;
i) nadležni organ za provođenje ovog zakona je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo);
j) nadležni ministar je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa;
k) napuštena životinja je kućna životinja koju je vlasnik svjesno napustio;
l) ogled je svaki zahvat ili postupak na životinjama u naučnoistraživačke ili nastavne svrhe koji može uzrokovati bol, patnju, trpljenje, nepopravljivu štetu ili smrt, ali isključujući najmanju bolnu metodu prihvaćenu u modernoj praksi (tzv. humana metoda) za ubijanje ili obilježavanje životinja. Ogled počinje kad se životinja priprema za ispitivanje, a završava kad prestaju posljednja posmatranja životinje vezana za ogled. Eliminacija bola, trpljenja, patnje ili nepopravljive štete uspješno se postiže upotrebom anestezije ili analgezije ili drugim metodama;
m) omamljivanje je obavezni postupak prije klanja koji, primijenjen na životinji, uzrokuje gubitak svijesti i osjećaja i traje dok ne nastupi smrt;
n) prijevoznik je fizičko ili pravno lice koje obavlja prijevoz živih životinja;
o) skloništa za životinje su prostori u kojima se smještaju pronađene (napuštene i izgubljene) životinje na daljnju brigu i moguće udomljavanje;
p) veterinar je doktor veterinarske medicine ili diplomirani veterinar s veterinarskom licencom;
r) veterinarski tehničar je lice koje, pod kontrolom veterinara, obavlja pojedinačne veterinarske poslove u veterinarstvu u skladu sa Zakonom o veterinarstvu u BiH;
s) životinje za držanje su životinje koje se drže ili gaje za proizvodnju hrane, odnosno za proizvodnju vune, kože, krzna ili u druge privredne svrhe;
t) životinje iz zooloških vrtova su životinje koje slobodno žive, koje se slobodno izlažu u stalnom objektu najmanje sedam dana u godini, sa izuzetkom cirkusa i trgovina kućnim ljubimcima.
Član 3.
(Zabrana ubijanja i mučenja)
Zabranjeno je životinju bez opravdanog razloga ubiti, nanositi joj bol, patnju i štetu, mučiti je i namjerno izlagati stresu i strahu.
POGLAVLJE II. ZAŠTITA ŽIVOTINJA PRI DRŽANJU I UZGOJU
Član 4.
(Zaštita životinja pri držanju)
Posebno je zabranjeno:
a) prisiljavati životinju na rad i napore koje ona, zbog svog uzrasta ili stanja, ne može podnijeti ili koji prevazilaze njenu snagu;
b) napuštati životinje držane za društvo i druge životinje držane pod nadzorom čovjeka;
c) uzgojenu ili othranjenu divlju životinju izložiti slobodnoj prirodi ili je ondje naseliti, ako nije pripremljena za preživljavanje u takvom životnom prostoru;
d) nanositi bol, patnju ili povredu životinjama prilikom dresure;
e) nanositi bol, patnju, ubijati ili ozljeđivati životinje tokom snimanja filmova, reklamnih poruka, izložbi ili sličnih namjena;
f) provjeravati oštrinu životinje na drugoj životinji, huškati jednu životinju na drugu, te priređivati borbe životinja, uključujući borbe pasa, bikova, medvjeda, pijetlova kao i svih ostalih životinja;
g) huškati životinje na čovjeka, osim prilikom dresure službenih pasa ministarstva unutrašnjih poslova i vojske;
h) obavljati operativno-kozmetičke i hirurške zahvate na životinjama koji nisu propisani kao svojstveni pojedinim pasminama, o čemu će propise donijeti Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ured);
i) hraniti živim životinjama druge životinje;
j) upotrebljavati žive kičmenjake kao mamce u lovu i ribolovu;
k) onemogućavati kretanje životinji na način da joj se nanosi bol, patnja ili povreda;
l) bolesne, povrijeđene ili životinje s vidljivom manom koristiti u zaprezi ili pod sedlom;
m) podsticati rast životinja dodavanjem u hranu materija s farmakološkim djelovanjem s ciljem podsticanja povećanja tjelesne mase;
n) odstranjivanje glasnica živini i psima;
o) bolno potkivanje kopitara;
p) odstranjivanje kandži mačkama;
r) spolno zloupotrebljavati;
s) pojesti životinju koja je kućni ljubimac;
t) isprobavati municiju na životinji;
u) pri treningu ili drugim sportskim takmičenjima ili sličnim priredbama primjenjivati mjere na životinji, koje uzrokuju značajne bolove, patnje ili povrede i koje mogu uticati na sposobnost životinja, kao i životinjama davati sredstva za doping;
v) na silu hraniti životinju, osim u slučaju kada je to medicinski opravdano;
z) davati životinji hranu koja joj uzrokuje patnju, bol i štetu;
aa) upotrebljavati nedopuštene zamke za hvatanje životinja;
bb) uzgajati životinje s ciljem proizvodnje krzna;
cc) držanje životinja u cirkusima, te njihovo korištenje u cirkusnim predstavama s drugim životinjama;
dd) organizirati trke pasa na tvrdim podlogama;
ee) koristiti tehničke uređaje, pomoćna sredstva ili naprave kojima se u obliku kazne utiče na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice ili sredstva koja uključuju upotrebu električne struje ili hemijskih supstanci;
ff) uzgajati životinje na način da trpe bol, patnju i strah, te ih namjerno povređivati, protivno pravilima struke, odnosno najnovijim naučnim dostignućima, te uvoziti i prodavati životinje koje potiču iz takvog uzgoja;
gg) povećavati agresivnost životinja selekcijom ili drugim metodama;
hh) davati žive životinje kao nagrade u igrama na sreću;
ii) prisiljavati životinje na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, povrede ili strah;
jj) izlagati životinje nepovoljnim temperaturama i vremenskim uslovima, protivno prihvaćenim zoohigijenskim standardima za pojedinu vrstu ili nedostatku kisika, čime se kod životinja uzrokuje bol, patnja, povrede ili strah;
kk) zanemarivati životinje s obzirom na njihovo zdravlje, smještaj, ishranu i njegu.
Član 5.
(Dužnosti imaoca životinje)
(1) Imalac životinje, zavisno od vrste, pasmine, starosti i fizioloških potreba, dužan je životinju:
a) hraniti i napajati prema njenim fiziološkim potrebama;
b) njegovati i osigurati joj zdravstvenu zaštitu;
c) smjestiti je u dovoljno prostora i osigurati joj odgovarajuće uslove za kretanje, ako je privezana ili zatvorena;
d) osigurati životinjama koje se drže u zatvorenim prostorima dovoljno svjetlosti, toplote, vlage, provjetravanje, higijenu prostora;
e) osigurati takav sistem nadzora nad životinjama koje se drže u zatvorenim prostorima da u slučaju nesreće imalac životinja može reagirati na propisan način;
f) ne izlagati životinju ekstremnoj toploti ili hladnoći;
g) osigurati životinji dovoljno kretanja.
(2) Detaljne uslove i način držanja životinja, kao i način osposobljavanja lica koja se brinu o životinjama propisuje Ured.
Član 6.
(Zaštita kućnih ljubimaca)
(1) Kućni ljubimci moraju imati životne uslove u skladu s njihovim potrebama.
(2) Detaljne uslove koji se odnose na držanje i dobrobit kućnih ljubimaca, kao i način označavanja životinja, na prijedlog Ureda, propisuje nadležno ministarstvo.
(3) Zabranjeno je držati kao kućne ljubimce životinje koje su zaštićene, divlje životinje, te životinjske vrste i pasmine koje su opasne za život.
(4) Imaoci kućnih ljubimaca moraju osigurati kontrolu razmnožavanja životinja pod njihovim nadzorom.
Član 7.
Uzgoj kućnih životinja namijenjenih prodaji ne može početi prije nego što nadležno ministarstvo, na prijedlog Ureda, ne donese rješenje o zadovoljavanju uslova.
Član 8.
(Registracija kućnih ljubimaca)
(1) Imaoci pasa i mačaka dužni su registrirati pse i mačke, u roku od sedam dana od dana sticanja vlasništva, u veterinarskoj organizaciji koja vodi registar životinja.
(2) S ciljem identifikacije, sve životinje trajno treba da budu označene, a imaoci pasa i mačaka dužni su izvršiti trajno označavanje pasa i mačaka pomoću mikročipa koje izvodi samo veterinar. Zabranjeno je uklanjanje mikročipa, osim u slučaju ako za to postoje opravdani zdravstveni razlozi.
(3) Ured će voditi registar svih označenih pasa i mačaka.
Član 9.
(Prodaja kućnih ljubimaca)
(1) Kućni ljubimci ne smiju se prodavati licima mlađim od 18 godina, osim ako imaju dozvolu (ako su u pratnji) roditelja ili staratelja.
(2) Zabranjena je prodaja egzotičnih životinja i životinja koje su zaštićene zakonom.
(3) Zabranjena je prodaja kućnih ljubimaca na pijacama i sajmovima.
(4) Prodaja kućnih ljubimaca dozvoljena je samo u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca koje ispunjavaju posebne uslove i za to imaju izdato rješenje nadležnog organa:
a) da se za svaku životinju osigura dokaz o njenom porijeklu i zdravstvenom stanju;
b) da su zaposleni u trgovinama osposobljeni za brigu o životinjama i za izdavanje pisanog uputstva o odgovarajućem načinu držanja životinja koje prodaju.
(5) Zabranjeno je prodavati pse i mačke u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca.
(6) Posebne uslove iz stava (4) ovog člana, te uslove za osposobljenost osoblja i način propisivanja uputstva iz stava (4) tačka b) ovog člana propisuje nadležni organ.
POGLAVLJE III. ZAŠTITA ŽIVOTINJA PRI OBAVLJANJU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I ZOOTEHNIČKIH ZAHVATA
Član 10.
(Odnos prema zdravlju životinja)
(1) Dužnost i obaveza imaoca životinje je da traži pomoć veterinara u slučaju povrede i bolesti životinje, pri okotu ili u slučaju drugih bolesnih stanja.
(2) Veterinar je dužan pružiti hitnu veterinarsku pomoć.
Član 11.
(Intervencije na životinjama)
(1) Svi operativni i zootehnički zahvati na životinjama moraju se obavljati uz primjenu anestezije, koju mora davati doktor veterinarske medicine.
(2) U slučaju da lokalna anestezija ne može životinji otkloniti bol, primjenjuje se opća anestezija.
(3) Izvođenje zahvata, bez anestezije, koji kod životinje uzrokuju bol, smatrat će se mučenjem životinje i bit će naređene mjere iz čl. 41. i 42. ovog zakona.
(4) Anestezija se ne provodi pri:
a) opasnosti od uginuća, ugušenja, iskrvarenja i slično;
b) označavanju životinja;
c) veterinarsko - dijagnostičkim postupcima;
d) uzrokovanju veće boli anestezijom nego što je bol uzrokovana zahvatom na životinji ili ako se kod sličnih zahvata na ljudima, u pravilu, ne daje anestezija;
e) anestezija se ne provodi pri sljedećim zootehničkim zahvatima:
1) odstranjivanju rogova ili sprečavanju rasta rogova kod goveda mlađih od šest sedmica;
2) skraćivanju repa jagnjadi mlađoj od osam dana, elastičnim prstenovima;
3) skraćivanju repa prasadi mlađoj od četiri dana kao i jagnjadi mlađoj od osam dana;
4) skraćivanju zuba prasadi mlađoj od osam dana, ukoliko je to potrebno za zaštitu životinje, majke i braće i sestara;
5) skraćivanju vrhova kljunova živine u intenzivnom uzgoju, kao i kljunova pilića mlađih od 10 dana;
6) uklanjanju posljednjeg članka nožnog prsta koji nosi kandže kod tovljenih pilića koji treba da služe kao rasplodni pijetlovi, u toku prvog dana života.
Član 12.
(Amputacija)
(1) Zabranjena je djelimična ili potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela.
(2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovoga člana, djelimična ili potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela dozvoljena je:
a) ako za pojedine operativne zahvate postoji veterinarsko-medicinska indikacija;
b) u slučaju kada je kastracija ili sterilizacija potrebna radi sprečavanja rađanja neželjenih životinja;
c) pri skraćivanju repova kod pasa kod kojih je zahvat u njihovu korist.
(3) Amputacija je dozvoljena i u slučaju iz člana 11. stav (4) tačka e) ovog zakona.
POGLAVLJE IV. USMRĆIVANJE ŽIVOTINJA
Član 13.
(Usmrćivanje)
Usmrćivanje životinja može se provesti ako:
a) je usmrćivanje životinje kičmenjaka potrebno radi održavanja prirodne ravnoteže u lovištu, u skladu sa Zakonom o lovstvu ("Službene novine Federacije BiH", br. 4/06 i "Službeni glasnik Republike Srpske", br. 4/02);
b) se odvija u okviru mjera za uništavanje štetočina, a na drugi način se ne može spriječiti, onda se usmrćivanje smije izvršiti samo ako to neće uzrokovati više od nužnih bolova.
Član 14.
(Eutanazija)
(1) Eutanazija životinja može se provesti ako:
a) se životinja ne može izliječiti, a ostanak u životu će joj uzrokovati nepotrebne bolove i patnju;
b) je životinja dostigla visoku starost i otkazuju joj osnovne životne funkcije;
c) životinja boluje od neizlječive i/ili zarazne bolesti, posebno one koja može ugroziti ljude;
d) je životinja opasna za okolinu;
e) je životinja u agoniji.
(2) Za slučajeve iz stava (1) tačka a) i b) ovog člana, o usmrćivanju odlučuje imalac životinje, po preporuci veterinara, a za slučajeve iz stava (1) tačka c), d) i e) ovog člana veterinar.
Član 15.
(Način usmrćivanja)
(1) Životinju može usmrtiti lice osposobljeno za te poslove - doktor veterinarske medicine. Usmrćivanje se vrši na način koji će životinji osigurati brzu smrt, bez patnje koja se može izbjeći.
(2) Uništavanje glodara (deratizaciju) obavljaju za te poslove registrirane i osposobljene veterinarske organizacije, na način koji će kod životinja uzrokovati što manje bola i mučenja.
(3) Usmrćivanje životinja koje je u suprotnosti s ovim članom smatrat će se mučenjem životinja i bit će naređene mjere iz čl. 41. i 42. ovog zakona
POGLAVLJE V. ZAŠTITA ŽIVOTINJA PRI KLANJU
Član 16.
(Omamljivanje i klanje)
(1) Životinja se smije klati samo ako je prije iskrvarenja bila omamljena, osim ako se radi o posebnom postupku klanja određenim vjerskim obredom ili ako je životinja u agoniji.
(2) Omamljivanje se provodi na stručan način:
a) mehaničkim načinom;
b) električnim načinom i
c) plinom.
(3) Omamljivanje i klanje mora provoditi lice koje je osposobljeno i licencirano od Ureda i koje ne smije upotrebljavati sredstva za omamljivanje kojima se životinji nanosi nepotrebna bol.
(4) Detaljne uslove za obavljanje ritualnog klanja propisat će Ured.
Član 17.
(1) U klaonici se sa životinjama mora postupati na sljedeći način:
a) životinje za klanje treba po prispijeću istovariti iz prijevoznog sredstva uz upotrebu odgovarajuće opreme, da se poštede uznemirenosti, straha, patnji i bolova;
b) kretanje životinje u krugu klaonice do prostora za smještaj treba se odvijati pažljivo i bez nanošenja bola, uz primjenu odogovarajućeg pribora za vođenje;
c) klaonice moraju biti opremljene odgovarajućim oborima ili stajama u koje životinje treba da budu smještene, zaštićene od nepovoljnih klimatskih uslova, hranjene i napajane do klanja;
d) životinje moraju biti omamljene odgovarajućim postupcima neposredno prije klanja, kojim se moraju dovesti u stanje neosjetljivosti i u tom stanju usmrtiti.
(2) Klanje se mora obaviti upotrebom odgovarajuće opreme.
(3) Bolesne i povrijeđene životinje treba klati na samom kraju klanja, poslije zdravih životinja, bez dodatnog izazivanja bola i mučenja.
(4) Detaljne uslove za zaštitu životinja prilikom klanja propisuje nadležno ministarstvo, na prijedlog Ureda.
(5) Životinja se ne može zaklati ako nije izvršen veterinarski pregled prije klanja i ako nije omamljena na propisan i stručan način.
POGLAVLJE VI. ZAŠTITA ŽIVOTINJA PRI PRIJEVOZU
Član 18.
(Prijevoz životinja)
(1) Životinje koje se transportuju drumskim, željezničkim ili zračnim prijevozom treba da imaju odgovarajući prostor, zavisno od vrste životinje, s dovoljnom ventilacijom, da su zaštićene od nepovoljnih vremenskih uslova te da im je osigurana dovoljna količina vode i hrane.
(2) Za transport vodenih životinja količina vode u kojoj se nalaze mora biti dovoljna za broj životinja koje se transportuju. Mora se izbjeći povećanje temperature vode i smanjenje količine kiseonika i ne smiju se hraniti.
(3) Utovar, pretovar, istovar i prijevoz životinja mora se obaviti na način koji neće kod životinja izazvati stvaranje bola ili mučenje životinje.
(4) Prijevoz životinja mogu obavljati fizička i pravna lica koja su registrirana za tu djelatnost. Prijevozna sredstva kojima se prevoze životinje moraju biti označena propisnom oznakom.
(5) Detaljne uslove za utovar, pretovar, istovar i pregled životinja prilikom uvoza, izvoza i unutrašnjeg prometa propisuje Ured.
Član 19.
(1) Zabranjeno je prevoziti životinje ako bi se prijevozom izazvale patnje, bol, mučenja, oboljenja, uginuća životinja kao:
a) utovar i prijevoz tokom velike vrućine ili hladnoće;
b) prijevoz u nepokrivenim kamionima, vagonima, dijelu plovila pri čemu životinje nisu zaštićene od klimatskih uslova;
c) prijevoz u zatvorenim prijevoznim sredstvima, kavezima, ambalaži, ako u njima nije osigurano provjetravanje;
d) prijevoz životinja osjetljivih na niske ili visoke temperature ako u prijevozu nije osigurana odgovarajuća temperatura;
e) prijevoz bez osigurane minimalne propisane površine za svaku životinju;
f) prijevoz bez osiguranja od samopovređivanja životinje, povređivanja drugih životinja ili ispadanja iz prijevoznog sredstva;
g) prijevoz bez osiguranog hranjenja, napajanja i odmora životinja u propisanim intervalima;
h) prijevoz bolesnih životinja ili u slučaju kada postoji sumnja da su bolesne ako nije osigurana veterinarska pomoć;
i) prijevoz životinja za koje postoji sumnja da boluju od zaraznih bolesti;
j) prijevoz vodenih životinja u posebnim prijevoznim sredstvima ili spremnicima bez dovoljne količine vode, odgovarajuće temperature i kiseonika;
k) prijevoz ženki u posljednoj četvrtini bremenitosti, ženki u prvih 48 sati nakon okota i njihove mladunčadi osim ako je potrebna hitna veterinarska intervencija;
l) zabranjeno je prevoziti materijale u istom prijevoznom sredstvu koji bi mogli biti opasni za njihovo zdravlje i život.
(2) Obavljanje prijevoza na neki od načina iz stava (1) ovog člana smatra se mučenjem životinja.
(3) Prijevoznik je dužan osigurati zaštitu od opasnih i divljih životinja, te njihovu fizičku zaštitu, a prijevozno sredstvo mora biti tako označeno da upozorava da se prevoze opasne ili divlje životinje.
(4) Prijevoznik je dužan odrediti lice koje će se tokom prijevoza brinuti o ispunjavanju propisanih uslova za transport životinja, njihovom napajanju, hranjenju i odmoru, a koje mora biti stručno osposobljeno, čiji program obuke, osposobljavanja, obučenosti propisuje nadležno ministarstvo.
(5) Pri utovaru, istovaru, pretovaru i tjeranju zabranjena je upotreba predmeta kojima se direktno nanosi bol životinji.
POGLAVLJE VII. ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA
Član 20.
(Divlje životinje)
Zabranjuju se radnje kojima se divlje životinje u prirodi, kao populacija ili jedinke, izvrgavaju mučenju ili se trajnije onemogućavaju u obavljanju fizioloških funkcija (hranjenja, napajanja, razmnožavanja) raznim zahvatima poput:
a) onemogućavanja pristupa vodi ograđivanjem, zagađivanjem, tjeranjem i slično;
b) uništavanja cijelog staništa ili njegovih dijelova bitnih za opstanak neke vrste;
c) unošenja stranih životinjskih vrsta u stanište;
d) hvatanja živih životinja ili usmrćivanja životinja na način koji uzrokuje trajnije patnje;
e) drugih zahvata sa štetnim posljedicama.
Član 21.
(Prirodna staništa)
Korisnici lovišta divljim životinjama u prirodnim staništima moraju osigurati:
a) sve uslove potrebne za biološki opstanak prirodne populacije u sklopu ekološke ravnoteže;
b) saniranje mogućih zatečenih ili novonastalih poremećaja u staništu;
c) veterinarsko-zdravstvenu zaštitu.
Član 22.
(Lov)
Posebnim propisima koje donosi nadležno ministarstvo (za zaštitu okoliša) regulirat će se broj i način lova, vrste divljih životinja koje se mogu loviti i pecati, kao i druge aktivnosti vezane za zaštitu i dobrobit divljih životinjskih vrsta.
Član 23.
(Uzgoj divljih životinja)
Zabranjeno je uzgajati divlje životinje, osim u slučaju:
a) uzgoja u zoološkim vrtovima;
b) radi spašavanja pojedinih životinjskih vrsta.
POGLAVLJE VIII. ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA, CIRKUSIMA I NA IZLOŽBAMA
Član 24.
(Dužnosti imaoca zooloških vrtova)
Imaoci životinja u zoološkim vrtovima i na izložbama moraju, uz poštivanje ovog zakona, osigurati i:
a) nastambe koje prostorom i opremom zadovoljavaju osnovne potrebe svake životinjske vrste te uz zatvoreni prostor još i otvoreni prostor za kretanje;
b) primjerenu hranu i vodu u potrebnim dnevnim količinama;
c) potrebnu veterinarsku zaštitu i liječenje;
d) humani odnos zaposlenog osoblja prema životinjama;
e) zaštitu životinja od posjetilaca;
f) zaštitu posjetilaca od životinja.
Član 25.
(Zoološki vrt)
(1) Zoološki vrt može se osnovati ako su pored općih uslova ispunjeni i uslovi iz člana 24. ovog zakona.
(2) Saglasnost za osnivanje zooloških vrtova donosi nadležni organ entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
(3) Izložbe životinja mogu se održavati na osnovu saglasnosti o dozvoli održavanja priredbi i izložbi koje donose nadležni organi entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine na osnovu zahtjeva i priložene dokumentacije o porijeklu i zdravstvenom stanju životinja.
(4) Uslove za osnivanje i rad zoološkog vrta, te uslove za održavanje izložbi životinja propisuje Ured.
Član 26.
(Sputavanje životinja)
Zabranjeno je vođenje i nastupanje s posebno sputanim životinjama (npr. medvjedima) te sa životinjama s tjelesnim manama.
POGLAVLJE IX. ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA
Član 27.
(Napuštene i izgubljene životinje)
(1) Napuštenim i izgubljenim životinjama potrebno je osigurati adekvatan smještaj i veterinarsko-zdravstvenu pomoć.
(2) Lice koje nađe napuštenu ili izgubljenu životinju dužno je o tome obavijestiti najbližu veterinarsku organizaciju ili sklonište za životinje.
(3) Ako je životinja bolesna ili povrijeđena, te se ne može izliječiti, potrebno joj je oduzeti život na način koji uzrokuje minimalnu bol, patnju ili trpljenje (eutanazirati).
(4) Zabranjeno je napuštene i izgubljene životinje iskoristiti u svrhu vršenja ogleda.
Član 28.
(Skloništa za životinje)
(1) Vlasnik skloništa za životinje dužan je:
a) osigurati dovoljnu količinu hrane i vode za životinje;
b) osigurati veterinarsko-zdravstvenu zaštitu životinja;
c) osigurati dovoljno životnog prostora za svaku životinju i omogućiti joj dovoljno kretanja;
d) voditi evidenciju o svakoj zbrinutoj životinji;
e) voditi evidenciju o svakoj udomljenoj životinji;
f) izvršiti obaveznu sterilizaciju i kastraciju svih pristiglih napuštenih i izgubljenih životinja nakon isteka roka iz stava (2) ovog člana;
g) primati prijave o napuštenim i izgubljenim životinjama;
h) angažirati se na udomljavanju životinja i pronalaženju vlasnika;
i) mikročipovati svaku pristiglu životinju ako ona već nije mikročipovana.
(2) Imalac životinje ima pravo zahtijevati povrat životinje koja je nađena i smještena u sklonište osam dana od dana smještanja u sklonište, u protivnom životinja se može dodijeliti drugom zainteresiranom licu.
(3) Lice koje udomi pronađenu životinju dužno je potpisati izjavu o udomljavanju životinje.
(4) Sklonište za životinje osniva fizičko ili pravno lice, jedinica lokalne samouprave, općina, grad, kanton ili entitet.
(5) Nadležni upravni organ kantona, grada ili općine izdaje dozvolu za formiranje skloništa za životinje, na osnovu uputstva koje propisuje nadležno ministarstvo, a na prijedlog Ureda, te vodi upisnik skloništa za životinje.
Član 29.
(Higijenski servis)
(1) Napuštene i izgubljene životinje skupljaju zaposleni u higijenskom servisu tako da životinji nanose najmanje bola i patnji i predaju ih u skloništa za životinje.
(2) Ako je pronađena divlja životinja, higijenski servis obavezan je najbližem lovačkom društvu podnijeti zahtjev za njeno vraćanje u prirodu ako je to moguće, ili u suprotnom, životinja se predaje najbližem zoološkom vrtu koji je opremljen za njeno primanje. Ukoliko ni zoološki vrt nije u mogućnosti da primi životinju, ona se usmrćuje.
(3) Ako je pronađena posebno zaštićena divlja životinja, obavještava se organ državne uprave nadležan za poslove zaštite prirode i okoliša, koji donosi odluku o daljnjem postupku.
(4) Nadležni upravni organ kantona, grada ili općine izdaje dozvolu za formiranje higijenskog servisa za životinje, a na osnovu uputstva koje propisuje nadležno ministarstvo, a na prijedlog Ureda.
Član 30.
(Finansiranje skloništa i higijenskih servisa)
Skloništa i higijenski servisi finansiraju se iz:
a) budžeta entiteta, kantona, gradova i općina;
b) drugih vidova finansiranja (donacije, pokloni itd.).
POGLAVLJE X. ZAŠTITA ŽIVOTINJA ZA OGLEDE I DRUGA NAUČNA ISTRAŽIVANJA
Član 31.
(Ogledi na životinjama)
(1) Oglede na životinjama mogu obavljati pravna lica, koja su registrirana za izvođenje ogleda i imaju dozvolu nadležnog ministarstva za obavljanje ogleda na životinjama.
(2) Ogledi na životinjama prema stavu (1) ovog člana mogu se dozvoliti samo ako se pretpostavljena bol, patnja ili povreda životinja može etički opravdati očekivanim rezultatima koji su značajni za ljude ili životinje, odnosno nauku.
(3) Dozvola za obavljanje ogleda nad živim životinjama izdaje se kada:
a) nije moguće nabaviti ljudske ćelije ili tkivo za obavljanje ogleda;
b) ako raspoloživa tehnologija ne zadovoljava zahtjeve istraživanja.
(4) Svaki ogled treba da se izvodi na najmanjem mogućem broju životinja. Prije početka, u toku i prateći izvođenja ogleda potrebno je životinju dovesti u stanje anestezije ili analgezije, ako način izvođenja ogleda to dozvoljava.
(5) Dozvola za obavljanje ogleda nad životinjama ne smije se izdati za:
a) isprobavanja oružja, municije ili pripadajućeg pribora;
b) istraživanja ili razvoja proizvoda od duhana i alkohola;
c) istraživanje hemijskih sredstava za pranje i dezinfekciju predmeta za opću upotrebu;
d) istraživanja u kozmetičke svrhe.
(6) Dozvola za obavljanje ogleda, iz stava (1) ovoga člana, izdaje se za konkretan ogled ili seriju ogleda. Dozvolom se utvrđuje rok važenja dozvole za obavljanje ogleda.
(7) Imaoci životinja za ogled dužni su da:
a) životinjama za oglede osiguraju smještaj, hranu, vodu, brigu adekvatnu njihovom zdravlju i dobrobiti;
b) svedu na minimum ograničenja s ciljem zadovoljenja njihove psihičke i etiološke potrebe;
c) nadgledaju okruženje u kojem se nalaze;
d) svakodnevno provjeravaju njihovu dobrobit i zdravstveno stanje;
e) otklone uzroke nezgoda, trpljenja i bola na najbrži mogući način;
f) obilježe životinje i vode evidenciju.
(8) Odluku o uslovima koje moraju ispunjavati pravna lica koja se bave obavljanjem ogleda nad životinjama donosi nadležno ministarstvo.
Član 32.
(Pravna lica registrirana za obavljanje ogleda)
(1) Oglede na životinjama mogu obavljati visokoškolske i naučnoistraživačke ustanove te stručna pravna lica koja su registrirana za obavljanje ogleda na životinjama, ako ispunjavaju odredbe utvrđene članom 31. ovog zakona. Nadležni organ donijet će podzakonski akt kojim se regulira obavljanje ogleda.
(2) Pravno lice koje izvodi ogled na životinji mora imati zaposlenog stručnjaka za zaštitu životinja koji ima potrebno znanje iz te oblasti. Stručnjak za zaštitu životinja priprema obrazloženje za vođenje ogleda i odgovoran je za njegovo vođenje.
(3) Generalno odobrenje za obavljanje ogleda na životinjama mogu dobiti stručnjaci koji poznaju fiziologiju i ponašanje životinja, tj. veterinari i biolozi sa užom specijalnosti iz zoologije, a na zahtjev za svaki pojedinačni ogled ljekari, agronomi - stočari, farmakolozi, (stomatolozi).
(4) Lica koja izvode ogled ili učestvuju u njemu i lica koja se brinu o životinjama u toku ogleda potrebno je da imaju adekvatno znanje i obuku. Lica koja su posebno zadužena za izvršenje ili nadzor nad provođenjem ogleda treba da dobiju uputstva, iz odgovarajućih naučnih disciplina a koja je bitno preduzeti za spretan rad i zaštitu laboratorijskih životinja, za odgovarajući ogled. Oni će morati imati zadovoljavajući nivo obuke za obavljanje zadatka.
Član 33.
(Ogledi u nastavne svrhe)
Ogledi na životinjama za nastavne svrhe dozvoljeni su samo ako se ne mogu postići zadovoljavajući rezultati drugim nastavnim pomagalima (npr. slike, modeli, preparati, kompjuterski programi i sl.).
Član 34.
(Etička komisija)
(1) Nadležni ministar zajedno s ministrom okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine, kao i ministrom nauke i tehnologije Republike Srpske osniva Etičku komisiju sastavljenu od sedam članova, uključujući reprezentativne prirodnjake, medicinare, veterinare i naučnike, kao i predstavnike nevladinih organizacija koji imaju zaštitu životinja kao zakonsku obavezu.
(2) Prilikom izbora članova Etičke komisije mora se voditi računa da ne postoji sukob interesa.
(3) Etička komisija daje savjete o pitanjima etike i dobrobiti životinja u postupcima upotrebe životinja u ogledima.
(4) Zabranjeno je izvoditi oglede ili testove na životinjama bez pozitivnog mišljenja Etičke komisije.
(5) Posebne propise koji se odnose na zaštitu i dobrobit laboratorijskih životinja, izvođenje ogleda, evidenciju koja se vodi, osnivanje Etičke komisije, na prijedlog Ureda, propisuje nadležno ministarstvo.
POGLAVLJE XI. STRUČNI SAVJET ZA ZAŠTITU I DOBROBIT ŽIVOTINJA
Član 35.
(Stručni savjet)
(1) Stručni savjet za zaštitu i dobrobit životinja (u daljnjem tekstu: Stručni savjet) formira se od istaknutih stručnjaka veterinarske, medicinske, biološke, farmakološke i sličnih struka koji djeluju u oblasti zaštite i dobrobiti životinja.
(2) Stručni savjet je savjetodavni organ koji daje mišljenja i prijedloge o pitanjima vezanim za zaštitu i dobrobit životinja.
(3) Zadaci Stručnog savjeta su da:
a) ocjenjuje stanje u oblasti zaštite i dobrobiti životinja;
b) određuje strategiju zaštite i dobrobiti životinja;
c) prati i ocjenjuje provođenje ovog zakona;
d) daje savjete vezane za zaštitu i dobrobit životinja;
e) daje mišljenje i predlaže propise vezane za zaštitu i dobrobit životinja.
(4) Broj i članove Stručnog savjeta, na prijedlog Ureda, imenuje nadležni ministar. Stručni savjet radi prema svom poslovniku o radu. Članovi Stručnog savjeta imaju pravo naknade za svoj rad. Stručni savjet finansira se iz budžeta nadležnog ministarstva.
POGLAVLJE XII. NADZOR
Član 36.
(Nadzor nad provođenjem Zakona)
Nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega provodi Ured, nadležni organi entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, preko službenih veterinara.
Član 37.
(Prava službenog veterinara)
U obavljanju inspekcijskog nadzora, u skladu s pravima i obavezama određenim ovim zakonom i podzakonskim aktima donesenim na osnovu njega, službeni veterinar ima pravo:
a) slobodno pristupiti u sve prostorije gdje borave ili se iskorištavaju životinje, u slučaju postojanja sumnje da se sa životinjama postupa na način koji nije u skladu s odredbama ovog zakona;
b) obavljati redovne preglede svih prostorija gdje borave ili se iskorištavaju životinje, zatim sajmove, priredbe, trgovine sa životinjama, prijevoznike itd.
Član 38.
(Dužnosti i mjere službenog veterinara)
U obavljanju inspekcijskog nadzora, u skladu s pravima i obavezama određenim ovim zakonom i podzakonskim aktima donesenim na osnovu njega, dužnosti i mjere službenog veterinara su:
a) dokumentirati provođenje i rezultate izvršene inspekcije i preduzetih mjera i o tome izvještavati Ured;
b) imaocu u pojedinačnom slučaju naložiti nužne mjere s ciljem ispunjavanja odredbi ovog zakona;
c) privremeno ili trajno oduzeti životinju u slučaju da se krše odredbe ovog zakona i smjestiti je na drugo odgovarajuće mjesto na trošak imaoca životinje;
d) narediti usmrćivanje ili klanje životinje ako za to postoje opravdani veterinarsko-zdravstveni razlozi;
e) narediti istovar i odmor životinja u slučaju utovara prekobrojnih životinja ili dužeg vremenskog transporta;
f) zabraniti klanje životinja ako prije nisu omamljene;
g) zabraniti izvođenje operativnih ili drugih zahvata na životinji ako nije provedena analgezija ili anestezija;
h) zabraniti rad skloništa za životinje ako ne ispunjavaju odredbe ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega;
i) zabraniti izvođenje ogleda na životinjama ako ne postoji dozvola.
Član 39.
(Pomoć policije i carinske službe)
Ako policija i organi carinske službe u obavljanju svojih zadataka utvrde da postoji kršenje odredbi ovog zakona ili propisa donesenih na osnovu njega, dužni su o tome obavijestiti najbližeg službenog veterinara.
POGLAVLJE XIII. NADLEŽNOST DRŽAVNIH ORGANA
Član 40.
(Donošenje podzakonskih akata)
Nadležno ministarstvo, na prijedlog Ureda, donosi sljedeće podzakonske akte:
a) Odluku o zaštiti životinja za držanje (farmskih životinja) i uslove koje moraju ispunjavati objekti za držanje životinja;
b) Odluku o zaštiti kućnih ljubimaca;
c) Odluku o držanju opasnih životinja;
d) Odluku o zaštiti životinja prilikom klanja;
e) Odluku o načinu transporta životinja;
f) Odluku o uslovima i načinu držanja životinja u zoološkim vrtovima i prodavnicama kućnih ljubimaca;
g) Odluku o formiranju i uslovima koje moraju ispunjavati skloništa za životinje;
h) Odluku o formiranju i uslovima koje moraju ispunjavati higijenski servisi;
i) Odluku o uslovima koje moraju da ispunjavaju organizacije koje se bave obavljanjem ogleda nad životinjama;
j) Odluku o zaštiti laboratorijskih životinja;
k) Odluku o osnivanju Etičke komisije i Stručnog savjeta za zaštitu i dobrobit životinja;
l) Odluku o uslovima koje moraju ispunjavati uzgajivači kućnih životinja namjenjenih prodaji;
m) Odluku o uslovima za prodaju kućnih ljubimaca u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca, te uslove za osposobljenost osoblja.
POGLAVLJE XIV. KAZNENE ODREDBE
Član 41.
(Prekršaj imaoca životinje)
Novčanom kaznom u iznosu od 30,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj imalac životinje ako:
a) obavlja radnje iz člana 3. ovog zakona;
b) obavlja radnje u suprotnosti s članom 4. ovog zakona;
c) ne obavlja dužnosti iz člana 5. ovog zakona;
d) drži kao kućne ljubimce životinje navedene u članu 6. stav (3) ovog zakona;
e) drži neregistrirane kućne ljubimce (član 8. ovog zakona);
f) se ponaša suprotno članu 10. ovog zakona;
g) dozvoli izvođenje operativnih i zootehničkih zahvata bez anestezije (član 11. ovog zakona);
h) dozvoli izvođenje amputacije član (12. stav (1) ovog zakona);
i) usmrćuje životinje u suprotnosti s članom 14. stav (1) tačka a) i b) ovog zakona;
j) postupa u suprotnosti s članom 24. ovog zakona;
k) sputava životinje (član 26. ovog zakona);
l) ometa rad veterinarskog inspektora u obavljanju inspekcijskog nadzora iz člana 37. stav (1) tačke a) i b);
m) ometa rad službenog veterinara u obavljanju inspekcijskog nadzora iz člana 38. stav (1) tačke c) i d) ovog zakona;
n) obavlja radnje u suprotnosti s članom 7. ovog zakona.
Član 42.
(Prekršaj pravnih i fizičkih lica)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 200.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako:
a) obavlja radnje iz člana 3. ovog zakona;
b) obavlja radnje u suprotnosti s članom 4. ovog zakona;
c) ne vodi registar životinja ( član 8. ovog zakona);
d) prodaje kućne ljubimce suprotno članu 9. ovog zakona;
e) ne pruži hitnu veterinarsku pomoć ( član 10. stav (2) ovog zakona);
f) izvodi operativne i zootehničke zahvate bez primjene anestezije (član 11. stav (1) ovog zakona);
g) usmrćuje životinje u suprotnosti s članom 14. stav (1) tačke c), d) i e) i članom 15. ovog zakona;
h) postupa u suprotnosti s članom 18. i 19. ovog zakona;
i) kolje životinju u suprotnosti s članom 16. i 17. ovog zakona;
j) postupa s divljim životinjama u suprotnosti s članom 20. ovog zakona;
k) uzgaja divlje životinje suprotno članu 23. ovog zakona;
l) postupa u suprotnosti s članom 25. ovog zakona;
m) se ponaša suprotno odredbama člana 28. ovoga zakona;
n) se ponaša suprotno odredbama člana 29. ovog zakona;
o) obavlja oglede na životinjama u suprotnosti s članom 31. ovog zakona;
p) ne ispunjava uslove iz člana 32. ovog zakona;
r) ometa rad službenog veterinara u obavljanju inspekcijskog nadzora iz člana 38. stav (1) tačke d), e), f), g), h) i i) ovog zakona;
s) obavlja radnje u suprotnosti s članom 7. ovog zakona.
(2) Za prekršaje iz stava (1) ovoga člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 20.000,00 KM i odgovorno lice u pravnom licu.
POGLAVLJE XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 43.
(Rok za donošenje podzakonskih akata)
(1) Podzakonski akti iz ovog zakona bit će doneseni u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Imaoci pasa i mačaka dužni su da mikročipuju i upišu u registar svoje kućne životinje rođene, odnosno nad kojima je stečeno vlasništvo prije stupanja na snagu ovog zakona, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(3) Skloništa za životinje iz člana 28. ovog zakona moraju se osnovati u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(4) Do osnivanja skloništa za životinje iz člana 28. ovog zakona, od tijela predviđenih ovim zakonom, veterinarske stanice mogu, u saradnji s nadležnim općinskim organima, provoditi kastraciju, sterilizaciju i obilježavanje napuštenih životinja, naročito pasa lutalica, te njihovo ponovno puštanje na mjesta prirodnog staništa, a s ciljem stabilizacije populacije napuštenih životinja kontrolom njihove reprodukcije u kratkom roku.
(5) Odredba iz člana 4. ovog zakona o zabrani uzgoja životinja s ciljem proizvodnje krzna stupit će na snagu 2018. godine.
Član 44.
(Stupanje na snagu)
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
________________________________________
PSBiH, broj 316/09
26. februara 2009. godine
Sarajevo
________________________________________
________________________________________
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Niko Lozančić, s. r.
________________________________________
Predsjedavajuća
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Dušanka Majkić, s. r.

[Pasiflora]

Konkretno pitanje za Velju ili bilo koga ko zna odgovor:
Nas pas je davno cipiran. Imamo bar kod koji smo nalijepili u njegovu veterinarsku knjizicu i jedan u rodovnik.
E sada - kada su psa cipirali niko nije nas evidentirao kao vlasnike. Znaci, ako se (nedaj Boze) nas Zlatni izgubi, neko ga nadje, skenira cip - i sta onda?
Nigdje nije zabiljezeno da je XY vlasnik toga psa.
Kako ce to biti regulisano i da li je uopce neka evidencija vlasnika predvidjena?

[VeljaPas]

Konkretno pitanje za Velju ili bilo koga ko zna odgovor:
Nas pas je davno cipiran. Imamo bar kod koji smo nalijepili u njegovu veterinarsku knjizicu i jedan u rodovnik.
E sada - kada su psa cipirali niko nije nas evidentirao kao vlasnike. Znaci, ako se (nedaj Boze) nas Zlatni izgubi, neko ga nadje, skenira cip - i sta onda?
Nigdje nije zabiljezeno da je XY vlasnik toga psa.
Kako ce to biti regulisano i da li je uopce neka evidencija vlasnika predvidjena?

Svrha cipiranja i jeste da se zavede red i stvori jedinstvena baza podataka za sve zivotinje.
Na pitanje koje si meni postavila treba ti dati odgovor onaj ko je cipirao psa.
Kakvo je stanje do sada bilo najbolje cu ti ilustrirati licnim primjerom: Maza, koja je nedavno udomljena morala je dobiti novi...regulare chip, jer je stari ocito bio dupljak, pa sad ima dva..........jedan za raju, a drugi za EU.

[Pasiflora]

Svrha cipiranja i jeste da se zavede red i stvori jedinstvena baza podataka za sve zivotinje.
Na pitanje koje si meni postavila treba ti dati odgovor onaj ko je cipirao psa.
Kakvo je stanje do sada bilo najbolje cu ti ilustrirati licnim primjerom: Maza, koja je nedavno udomljena morala je dobiti novi...regulare chip, jer je stari ocito bio dupljak, pa sad ima dva..........jedan za raju, a drugi za EU.

Zlatni je cipiran u veterinarskoj ambulanti na Stupu. Mogu li pretpostaviti da je cip "regularan"?

[opet ja]

Konkretno pitanje za Velju ili bilo koga ko zna odgovor:
Nas pas je davno cipiran. Imamo bar kod koji smo nalijepili u njegovu veterinarsku knjizicu i jedan u rodovnik.
E sada - kada su psa cipirali niko nije nas evidentirao kao vlasnike. Znaci, ako se (nedaj Boze) nas Zlatni izgubi, neko ga nadje, skenira cip - i sta onda?
Nigdje nije zabiljezeno da je XY vlasnik toga psa.
Kako ce to biti regulisano i da li je uopce neka evidencija vlasnika predvidjena?

pa to i jeste valjda bit cipiranja...trebala bi postojati jedna baza podataka za sve...bas nedavno je bio jedan primjer pas je pronadjen u hrvatskoj a uz pomoc cipa su skontali da je pas zapravo iz srbije http://sos.ba/index.php?option=com_cont ... i&Itemid=2

[Pasiflora]

pa to i jeste valjda bit cipiranja...trebala bi postojati jedna baza podataka za sve...bas nedavno je bio jedan primjer pas je pronadjen u hrvatskoj a uz pomoc cipa su skontali da je pas zapravo iz srbije http://sos.ba/index.php?option=com_cont ... i&Itemid=2

Ma kontam ja to - samo ne razumijem kako je moguce da su nama cipirali psa, a nas nisu nigdje evidentirali!
Vjerovatno je Velja u pravu - ta cipiranja nisu bila ispravan ili vec koju drugu rijec treba upotrijebiti u ovom slucaju...

[opet ja]

pa to i jeste valjda bit cipiranja...trebala bi postojati jedna baza podataka za sve...bas nedavno je bio jedan primjer pas je pronadjen u hrvatskoj a uz pomoc cipa su skontali da je pas zapravo iz srbije http://sos.ba/index.php?option=com_cont ... i&Itemid=2

Ma kontam ja to - samo ne razumijem kako je moguce da su nama cipirali psa, a nas nisu nigdje evidentirali!
Vjerovatno je Velja u pravu - ta cipiranja nisu bila ispravan ili vec koju drugu rijec treba upotrijebiti u ovom slucaju...

vjerovatno ga nisu imali gdje evidentirati ... nesto kontam, sta bi se desilo da ste otputovali negdje i da su vas na granici provjeravali tj. ocitavali cip...sta bi mu izbacilo...de ti to provjeri...odvedi ga kod nekog veta da ti ocita cip..jer ako su ti samo uzeli pare a ugradili mu fus cip... ja bi ih tuzila

[Cober]

http://www.sarajevo-x.com/forum/viewtop ... p#p2248463

Isto tako ti podaci ulaze u nacionalnu bazu podataka.

Jedna od najbitnijih stvari je baza podataka i ako se desi da Vam je životinja pobegla i ako je neko nađe vrlo brzo će Vam se vratiti dragi ljubimac.

Cober je napisao/la:
Šuplja. Prvo aplikacija mikročipa nije nikakav novitet i primjenjuje se godinama i kod nas, ali...

Ostalo bi trebalo tako biti ali nažalost kod nas definitivno u praksi nije. Pokušaj dati neki broj u prvoj veterinarskoj stanici i tražiti da ti nađu vlasnika. Ne mogu. Ne mogu jer nemaju bazu podataka niti centralni registar. Ime i prezime vlasnika nalazi se upisano na knjižici koja ima isti broj, i u svesci lokalne evidencije gdje se olovkom upišu podaci o vlasniku i broj koda, ali čak ni to nije sortirano u bazi podataka nego kako im redom šta dođe, definitivno ne postoji nikakva centralna evidencija, tako da je to još jedna pronevjera i ubleha na kojoj nam uzimaju pare a ne pružaju adekvatnu uslugu, tj. vođenje centralnog registra sa zajedničkim pristupom a neophodnog za identifikaciju, jer uvođenje takvog sistem znatno košta. Znači, teoretski, ali samo teoretski je moguće, da u slučaju da uopće imaju skener za očitavanje bar koda, (a do nedavno uglavnom većina veterinarskih stanica je samo injektirala čip ali skener nije imala), samo u istoj stanici koja je čipovala psa ručnim listanjem "notesa ili sveski sa evidencijom" i to ukoliko postoji dobra volja i vrijeme i strpljenje uposlenika sjedne i čita sve brojeve kodova koji koji su neselektivno i bez ikakvog šifrarnika upisivani godinama.

Dakle kod nas apsolutno nije moguće odvesti nađenog psa u prvu ili bilo koju veterinarsku stanicu da ti pronađu i daju podatke o vlasniku.

[opet ja]

http://www.sarajevo-x.com/forum/viewtop ... p#p2248463

Isto tako ti podaci ulaze u nacionalnu bazu podataka.

Jedna od najbitnijih stvari je baza podataka i ako se desi da Vam je životinja pobegla i ako je neko nađe vrlo brzo će Vam se vratiti dragi ljubimac.

Cober je napisao/la:
Šuplja. Prvo aplikacija mikročipa nije nikakav novitet i primjenjuje se godinama i kod nas, ali...

Ostalo bi trebalo tako biti ali nažalost kod nas definitivno u praksi nije. Pokušaj dati neki broj u prvoj veterinarskoj stanici i tražiti da ti nađu vlasnika. Ne mogu. Ne mogu jer nemaju bazu podataka niti centralni registar. Ime i prezime vlasnika nalazi se upisano na knjižici koja ima isti broj, i u svesci lokalne evidencije gdje se olovkom upišu podaci o vlasniku i broj koda, ali čak ni to nije sortirano u bazi podataka nego kako im redom šta dođe, definitivno ne postoji nikakva centralna evidencija, tako da je to još jedna pronevjera i ubleha na kojoj nam uzimaju pare a ne pružaju adekvatnu uslugu, tj. vođenje centralnog registra sa zajedničkim pristupom a neophodnog za identifikaciju, jer uvođenje takvog sistem znatno košta. Znači, teoretski, ali samo teoretski je moguće, da u slučaju da uopće imaju skener za očitavanje bar koda, (a do nedavno uglavnom većina veterinarskih stanica je samo injektirala čip ali skener nije imala), samo u istoj stanici koja je čipovala psa ručnim listanjem "notesa ili sveski sa evidencijom" i to ukoliko postoji dobra volja i vrijeme i strpljenje uposlenika sjedne i čita sve brojeve kodova koji koji su neselektivno i bez ikakvog šifrarnika upisivani godinama.

Dakle kod nas apsolutno nije moguće odvesti nađenog psa u prvu ili bilo koju veterinarsku stanicu da ti pronađu i daju podatke o vlasniku.

zasto me ovo ne cudi i sad se ja pitam zasto uopste cipovati psa?

[Cholina_Lokica]

apsolutno ni za sta ja svog psa nisam ni cipovala, koji ce mi klinac kad nema nikakve fajde, a van drzave ga ne vodim tako da nema uopce potrebe

[jasnac]

Pozdrav svima,

razgovarajuci sa suprugom oko primjene ovog Zakona, dosli smo na ideju da napravimo bazu podataka u koju ce se evidentirati kodovi sa mikrocipa psa i podaci o tom psu i njegovom vlasniku (i moji psi imaju mikrocipove i ja gledam njihov bar kod u knjizici).
Mi smo spremni ovo uraditi bez bilo kakve naknade (ako znamo da ce sutra ovo pomoci nekome da pronadje svog ljubimca), samo je problem kako organizovati nadlezne institucije?
Mislili smo da pravo dodavanja i izmjene imaju samo administratori, veterinarske stanice/fakulteti i udruzenja za zastitu zivotinja. Naravno, baza ce biti smjestena na nasem serveru i bice omogucen web pristup. Obicni korisnici ce moci popuniti online formular, i mi cemo dodati njihovog ljubimca u bazu (na ovaj nacin ne bi mogli garantovati ispravnost podataka, ali se nadamo da ce ih koristiti samo pravi vlasnici zivotinja). Ako ste za, ovdje mozemo otvoriti raspravu o tome sta bi trebalo i na koji nacin da se organizujemo.

edit: mislimo i na mace