Religija je opijum za narod

[GOLFER]

Ako je neko bio varalica i lopov, i onda dosao tobe ili se ''pomuslimanio' ja mu vala nisam duzan vjerovati, necu ga dirati ali necu mu ni dati priliku da me pokrade, tj bit cu oprezan kada je on i moja imovina u pitanju, i tako je kod vecine naroda siguran sam.

A sto se tice tog istrazivanja, pa nema SAVRSENIH muslimana, ljudi su grijesni a Bog je milostiv... I kada kazem da je Islam preprekaza sve te bolesti drustva prvenstveno mislim da Islam ima cvrste i jasne temelje koji jasno razdvajaju dobro od loseg i jasno naredjuju sta se smije a sta ne. Pa nije isto ako neko pije i svjestan grijeha ili ako pije i prica kako to nije grijeh u smislu ''grijeh ne ulazi na usta nego izlazi iz njih''.

Nikada se ne mogu pomiriti islam i homoseksualizam/alkoholizma/pornografija itd... mogu samo pojedini (muslimani) konzumirati nesto od toga ali to ostaje sve na individui, cim se primjeti javno sa islamskog stanovistva to dobija ostru kritiku i to ce tako uvjek biti...

[piupiu]

Eh, evo ga, stigao odmor u kapitalisticke krajeve, pa rekoh da se malo ozbiljnije potrudim oko ove teme.

Dakle, stadoh negdje kod opijuma kao opijata koji ublazava bol. Nije ovo nikakav podsmjesljiv komentar, nego nesto sto sa filozofoskog i egzistencijalistickog stanovista ima puno smisla (komentar za mog podforumskog druga Arzuhala, koji ce me ovdje 'pozvati na odgovornost' -- i u kjerkegorskom, i sartrovskom i kamijevskom smislu, s tim sto je Marksov komentar vjerovatno vise naginje kamijevskom poimanju religije, a ja donekle imam problem s kjerkegorskim pristupom onog trenutka kad ga postavim naspram institucionalizaranja religije).

Religija, kao uporiste ljudske slobode od usuda ljudskog postojanja ovdje i sada, je u isto vrijeme i poriv da se suocimo sa svojom sustinom i eticki i duhovno je uoblicimo, koliko je i poriv da tu sustinu izdignemo iznad njenog bolnog trodimenzionalnog ogranicenja u zemaljskom postojanju (dakle, da ublazimo bol).

Ja bih na Marksov postulat gledala sa dvije strane -- i kao njegov odgovor Hegelu i poziv na istancaniju filozofiju postojanja (koja stremi ka prakticnom oslobodjenju ljudskog bica od nehumanosti), i kao njegov generalni otpor diktatu institucionaliziranih sistema elite. On se nikada nije bavio religijom kao 'istinom' ili 'neistinom' (to uopste nije bitno u njegovom filozofskom opusu), samo ga je zanimalo kako od idealistickog pristupa svijetu upraviti covjecanstvo prema pristupu koji ce se zasnivati na mogucnosti da covjek zivi humanim zivotom ovdje i sada.

U tom smislu, mislim da je on na religiju mogao gledati kao na nesto sto svojim ublazavanjem egzistencijalne boli smanjuje 'revolucionarni duh' covjecanstva, odnosno umanjuje kolektivni poriv da svijet ucinimo boljim za sve nas, na ovome svijetu, dok smo fizicki tu, ali na aktivniji nacin nego sto je u njegovom okruzenju i vremenu u kojem je zivio cinila religija kao institucija. Ne treba zaboraviti, takodje, da on zivi u vremenu gdje su religijske institucije jos uvijek ozbiljni centri politicke moci, i da je njegova filozofija prije svega politicka i ekonomska. Dakle, ja ne bih rekla da se on bavio religijom kao takvom (na kraju balade, on dolazi iz porodice rabina!), mislim da se vise bavio funkcijom (cak ne mislim da se pretjerano bavio instrumentalizacijom) religije u cementiranju ljudske potlacenosti kao neceg neminovnog (opet ponavljam, sa filozofskog stanovista).

U tom smislu se poprilicno slazem s njim, jer sam pristalica kolektivne odgovornosti za poboljsanje svijeta ovdje i sada, i meni, kao ateisti, religije cesto djeluju fatalisticki. Ta kjerkegorska unutarnja sloboda zahtijeva svjesnog pojedinca unutar religijskog filozofijskog sistema, a institucija religije tu cesce sjedi kao zapreka, nego kao 'inicijator' te slobode, po mom skromnom misljenju. Onog trenutka kada religija postane nepatvoreni i neposredni odnos s Bogom (kao "svim"), fatalizam i 'opijajuce' dejstvo religije nestaju, i ostavljaju slobodnog covjeka. Jedini problem je sto se takav odnos rijetko nalazi na zemlji i sto ja licno ne vjerujem u posrednike, pa samim tim ni u to da postojece religije djeluju u smjeru oslobodjenja. Utoliko se slazem s Marksovim komentarom.

[kojeime]

.

[fatamorgana]

Piu piu dobar post. Ako se ne varam Marx je jedno vrijeme zivio i u Engleskoj i to u periodu prve industrijske
revolucije, ovo pisem po sjecanju, davno sam to citao. Marx je, ako se ne varam, imao problema u Njemackoj
pa je zbog toga bio prisiljen jedno vrijeme da zivi u Engleskoj.
On je licno vidio krajnje nehumanu ekspoataciju radnika, zena i djece, koji su zivjeli u uslovima zivota gorim
od robova, bez adekvatne nadnice( da,nadnice jer nisu postojale "plate", ako radis zaradis, ako si bolestan bace
te na ulicu), bez ikakve zdravstvene zastite i bez ikakvih ljudskih prava.
Tako mu je i dosla plemenita ideja, da shvati, prouci i objasni kako ljudska bica bivaju nemilosrdno eskploatisana od drugih ljudskih bica.
Po meni,znaci, nije bio znatno manje pravedan, nego sto su to bili Muhamed, Isus etc...
Nisam Marxista, ali razumijem drustveni kontekst u kome je Marx razvio svoju SOCIJALNU misao.
Ne bi ni u Rusiji imala toliki odziv oktobarska revolucija da nisu postojali milioni obespravljnih i potlacenih.
Isto tako u Marxovo vrijeme institucionalna religija, bar na zapadu je bila nazadnjacka, reakcionarna i uglavnom
protivna svakom napretku i modernizaciji drustva, kao sto je to nazalost i danas, ne samo na zapadu vec i u vecem dijelu svijeta.

[piupiu]

Piupiu, postovanje.

Hvala.

[madner]

Previse rijeci i premalo uvreda u jedinici recenice.

Kako zamisljas da sa ovim provociramo druge kada circa 73% nije skontala poruku?

[piupiu]

Piu piu dobar post. Ako se ne varam Marx je jedno vrijeme zivio i u Engleskoj i to u periodu prve industrijske
revolucije, ovo pisem po sjecanju, davno sam to citao. Marx je, ako se ne varam, imao problema u Njemackoj
pa je zbog toga bio prisiljen jedno vrijeme da zivi u Engleskoj.
On je licno vidio krajnje nehumanu ekspoataciju radnika, zena i djece, koji su zivjeli u uslovima zivota gorim
od robova, bez adekvatne nadnice( da,nadnice jer nisu postojale "plate", ako radis zaradis, ako si bolestan bace
te na ulicu), bez ikakve zdravstvene zastite i bez ikakvih ljudskih prava.
Tako mu je i dosla plemenita ideja, da shvati, prouci i objasni kako ljudska bica bivaju nemilosrdno eskploatisana od drugih ljudskih bica.
Po meni,znaci, nije bio znatno manje pravedan, nego sto su to bili Muhamed, Isus etc...
Nisam Marxista, ali razumijem drustveni kontekst u kome je Marx razvio svoju SOCIJALNU misao.
Ne bi ni u Rusiji imala toliki odziv oktobarska revolucija da nisu postojali milioni obespravljnih i potlacenih.
Isto tako u Marxovo vrijeme institucionalna religija, bar na zapadu je bila nazadnjacka, reakcionarna i uglavnom
protivna svakom napretku i modernizaciji drustva, kao sto je to nazalost i danas, ne samo na zapadu vec i u vecem dijelu svijeta.

Pa, da, samo sto ja takodje mislim da je Marxov pristup religiji vise filozofski, i da je kasnija 'dogmatizacija' njegovog razmisljanja primarno politicke prirode. Treba uzeti u obzir i da je on pripadao generaciji idejnih nasljednika prosvjetiteljstva, i da je, u tom kontekstu posmatran, njegov stav prema religiji vjerovatno prilagodjen duhu vremena.

Sto se Oktobarske revolucije tice, treba se samo sjetiti da je ropstvo u Rusiji ukinuto tek 1861.-e i da je fatalizam duboko ukorijenjen u rusku psihu, tako da bi o tome mogli otvoriti posebnu raspravu.

[piupiu]

Previse rijeci i premalo uvreda u jedinici recenice.

Kako zamisljas da sa ovim provociramo druge kada circa 73% nije skontala poruku?

[callmethebreeeze]

Previse rijeci i premalo uvreda u jedinici recenice.

Kako zamisljas da sa ovim provociramo druge kada circa 73% nije skontala poruku?

'i jedno tri-cetiri filozofa.

[piupiu]

'i jedno tri-cetiri filozofa.

'ebi ga, poslo me, pa nadrobila ... primljeno K znanju ...

[callmethebreeeze]

'i jedno tri-cetiri filozofa.

'ebi ga, poslo me, pa nadrobila ... primljeno K znanju ...

meni je ovo super:

"s tim sto je Marksov komentar vjerovatno vise naginje kamijevskom poimanju religije, a ja donekle imam problem s kjerkegorskim pristupom onog trenutka kad ga postavim naspram institucionalizaranja religije"

nacitana? ko, je l' ja? ma, kakvi.

[piupiu]

'i jedno tri-cetiri filozofa.

'ebi ga, poslo me, pa nadrobila ... primljeno K znanju ...

meni je ovo super:

"s tim sto je Marksov komentar vjerovatno vise naginje kamijevskom poimanju religije, a ja donekle imam problem s kjerkegorskim pristupom onog trenutka kad ga postavim naspram institucionalizaranja religije"

nacitana? ko, je l' ja? ma, kakvi.

Ma, jok, to ti je staro skolstvo, uvijek imala peticu iz marksizma, a pala na prijemnom iz viska vrijednosti ... Od tada stalno ponavljam gradivo. Uostalom, sad ce doci Arzuhal i razvalit mi argument kamencic po kamencic.

[madner]

'i jedno tri-cetiri filozofa.

'ebi ga, poslo me, pa nadrobila ... primljeno K znanju ...

meni je ovo super:

"s tim sto je Marksov komentar vjerovatno vise naginje kamijevskom poimanju religije, a ja donekle imam problem s kjerkegorskim pristupom onog trenutka kad ga postavim naspram institucionalizaranja religije"

nacitana? ko, je l' ja? ma, kakvi.

U stilu, nije da se hvalim ALI sam stvarno naj...

[piupiu]

U stilu, nije da se hvalim ALI sam stvarno naj...

Zamezi li se sta, ...

[nista novo]

Bas umijete svaku temu napraviti tako dosadnu kao sto je i matksizam

[callmethebreeeze]

U stilu, nije da se hvalim ALI sam stvarno naj...

Zamezi li se sta, ...

svaka ti cast, ja osim kamija nisam ni jednog od ovih citao onako u formatu knjige. a ni od kamija nisam citao ove filozfske radove. imam nijet kjerkegora procitati, kupio sam u sarajevu neku knjizicu, nema ni dvaes' stranica, taman da mogu reci da sam i njega citao.

[Chmoljo]

ako ste opijeni to ne znači da možete chatati...

[callmethebreeeze]

ako ste opijeni to ne znači da možete chatati...

ja mislim da je opijum religija za narod.

[Chmoljo]

dobro, ja sam rasol, ali nemojte chatati

[Ahmmed]

Eh, evo ga, stigao odmor u kapitalisticke krajeve, pa rekoh da se malo ozbiljnije potrudim oko ove teme.

Dakle, stadoh negdje kod opijuma kao opijata koji ublazava bol. Nije ovo nikakav podsmjesljiv komentar, nego nesto sto sa filozofoskog i egzistencijalistickog stanovista ima puno smisla (komentar za mog podforumskog druga Arzuhala, koji ce me ovdje 'pozvati na odgovornost' -- i u kjerkegorskom, i sartrovskom i kamijevskom smislu, s tim sto je Marksov komentar vjerovatno vise naginje kamijevskom poimanju religije, a ja donekle imam problem s kjerkegorskim pristupom onog trenutka kad ga postavim naspram institucionalizaranja religije).

Religija, kao uporiste ljudske slobode od usuda ljudskog postojanja ovdje i sada, je u isto vrijeme i poriv da se suocimo sa svojom sustinom i eticki i duhovno je uoblicimo, koliko je i poriv da tu sustinu izdignemo iznad njenog bolnog trodimenzionalnog ogranicenja u zemaljskom postojanju (dakle, da ublazimo bol).

Ja bih na Marksov postulat gledala sa dvije strane -- i kao njegov odgovor Hegelu i poziv na istancaniju filozofiju postojanja (koja stremi ka prakticnom oslobodjenju ljudskog bica od nehumanosti), i kao njegov generalni otpor diktatu institucionaliziranih sistema elite. On se nikada nije bavio religijom kao 'istinom' ili 'neistinom' (to uopste nije bitno u njegovom filozofskom opusu), samo ga je zanimalo kako od idealistickog pristupa svijetu upraviti covjecanstvo prema pristupu koji ce se zasnivati na mogucnosti da covjek zivi humanim zivotom ovdje i sada.

U tom smislu, mislim da je on na religiju mogao gledati kao na nesto sto svojim ublazavanjem egzistencijalne boli smanjuje 'revolucionarni duh' covjecanstva, odnosno umanjuje kolektivni poriv da svijet ucinimo boljim za sve nas, na ovome svijetu, dok smo fizicki tu, ali na aktivniji nacin nego sto je u njegovom okruzenju i vremenu u kojem je zivio cinila religija kao institucija. Ne treba zaboraviti, takodje, da on zivi u vremenu gdje su religijske institucije jos uvijek ozbiljni centri politicke moci, i da je njegova filozofija prije svega politicka i ekonomska. Dakle, ja ne bih rekla da se on bavio religijom kao takvom (na kraju balade, on dolazi iz porodice rabina!), mislim da se vise bavio funkcijom (cak ne mislim da se pretjerano bavio instrumentalizacijom) religije u cementiranju ljudske potlacenosti kao neceg neminovnog (opet ponavljam, sa filozofskog stanovista).

U tom smislu se poprilicno slazem s njim, jer sam pristalica kolektivne odgovornosti za poboljsanje svijeta ovdje i sada, i meni, kao ateisti, religije cesto djeluju fatalisticki. Ta kjerkegorska unutarnja sloboda zahtijeva svjesnog pojedinca unutar religijskog filozofijskog sistema, a institucija religije tu cesce sjedi kao zapreka, nego kao 'inicijator' te slobode, po mom skromnom misljenju. Onog trenutka kada religija postane nepatvoreni i neposredni odnos s Bogom (kao "svim"), fatalizam i 'opijajuce' dejstvo religije nestaju, i ostavljaju slobodnog covjeka. Jedini problem je sto se takav odnos rijetko nalazi na zemlji i sto ja licno ne vjerujem u posrednike, pa samim tim ni u to da postojece religije djeluju u smjeru oslobodjenja. Utoliko se slazem s Marksovim komentarom.

hm...hm....Ovog čika Kjerkegora se baš, baš shvaća na brojne i različite načine Ja baš mislim da,osim te sitnice da si ateista , imaš onaj dobri kjerkegorski pristup filozofiji života

Slagao se ili ne, zadovoljstvo te je čitati

[statix]

Posto ste ovu rastavili na proste faktore, mogli bi sad onu:

"Sto manje jesi, to manje izrazavas svoj zivot-sto vise imas, zivot ti je otudjeniji."

Ovdje paradoksalno ocekujem zamjenu uloga, vjernike koji ce braniti Markosvu misao, i pojedine ateiste (npr. madner ) koji ce da sugerisu kako je to supljak...

[Ahmmed]

Posto ste ovu rastavili na proste faktore, mogli bi sad onu:

"Sto manje jesi, to manje izrazavas svoj zivot-sto vise imas, zivot ti je otudjeniji."

Ovdje paradoksalno ocekujem zamjenu uloga, vjernike koji ce braniti Markosvu misao, i pojedine ateiste (npr. madner ) koji ce da sugerisu kako je to supljak...

Pa, selektivnost nam je osobina, onako, generalno, kao vrsti

[madner]

Posto ste ovu rastavili na proste faktore, mogli bi sad onu:

"Sto manje jesi, to manje izrazavas svoj zivot-sto vise imas, zivot ti je otudjeniji."

Ovdje paradoksalno ocekujem zamjenu uloga, vjernike koji ce braniti Markosvu misao, i pojedine ateiste (npr. madner ) koji ce da sugerisu kako je to supljak...

Nisam ateista, ne moze niko rec da Bog ne postoji. Ne vidim zasto bi trebao vjerovat u to

Naravno da je supljak, covjek razradio teorije bez realnog dodira sa svijetom i ljudima, u dobu kada su predodjbe o ljudima bile strasno idealizirane.

[nista novo]

U novijoj povijesti je opijum religija za mnoge

[statix]

Posto ste ovu rastavili na proste faktore, mogli bi sad onu:

"Sto manje jesi, to manje izrazavas svoj zivot-sto vise imas, zivot ti je otudjeniji."

Ovdje paradoksalno ocekujem zamjenu uloga, vjernike koji ce braniti Markosvu misao, i pojedine ateiste (npr. madner ) koji ce da sugerisu kako je to supljak...

Nisam ateista, ne moze niko rec da Bog ne postoji. Ne vidim zasto bi trebao vjerovat u to

Naravno da je supljak, covjek razradio teorije bez realnog dodira sa svijetom i ljudima, u dobu kada su predodjbe o ljudima bile strasno idealizirane.

Moze se to protumaciti i kao sto si manje covjek, to vise imas ili bolje prolazis u danasnjim kapitaistickim drustvima.