Forum Klix.ba

ovo moze preci u bezveznu prepirku. to mi nije cilj. ti imas svoje misljenje, ja svoje. ziv bio:)

Tako je, zato se upristoji.
Hajde da skratimo pricu. Daj ime novina u kojima radis, i daj imena urednika dnevnika na SVT-u koji nemaju visoku skolu.

JBT wrote:

p.s.s na svedskim vijestim nema "spikera" imas novinare koji par dana citaju vijesti par dana rade priloge, a neki cak i uredjuju. kao sto rekoh, ne pravi se pametniji no sto jesi. ispadas smijesan.

Znaci, nemas nista protiv toga da ti dnevnik na drzavnoj televiziji uredjuje konobar?

naravno da je problem ako je konobar direktno iz kafane sjeo u urednicku stolicu. ja govorim o ljudima koji su se poslu naucili kroz dugogodisnji rad. znaci ako je konobar u jednom periodu svog zivota skontao da zeli biti novinar, pa zavrsio neki kurs novinarstva, pa poceo honorarno raditi za mali list u svom gradicu, pa nakon par godina presao u veci gradi i veci list i samim tim poceo pisati o "tezim" temama, pa mu onda u tom listu dali da bude sef neke male redakcije, pa se on pokazao kao dobar, pa dobije posao sefa deska u jos vecim novinama, pa se i tamo pokaze dobar i onda ga skontaju s televizije i ponude mu urednicko mjesto. tada ne bih imao nista protiv.

JBT wrote:

ovo moze preci u bezveznu prepirku. to mi nije cilj. ti imas svoje misljenje, ja svoje. ziv bio:)

Tako je, zato se upristoji.
Hajde da skratimo pricu. Daj ime novina u kojima radis, i daj imena urednika dnevnika na SVT-u koji nemaju visoku skolu.

polacu ti na pp ime novine za koju radim
ako moze

naravno da je problem ako je konobar direktno iz kafane sjeo u urednicku stolicu. ja govorim o ljudima koji su se poslu naucili kroz dugogodisnji rad. znaci ako je konobar u jednom periodu svog zivota skontao da zeli biti novinar, pa zavrsio neki kurs novinarstva, pa poceo honorarno raditi za mali list u svom gradicu, pa nakon par godina presao u veci gradi i veci list i samim tim poceo pisati o "tezim" temama, pa mu onda u tom listu dali da bude sef neke male redakcije, pa se on pokazao kao dobar, pa dobije posao sefa deska u jos vecim novinama, pa se i tamo pokaze dobar i onda ga skontaju s televizije i ponude mu urednicko mjesto. tada ne bih imao nista protiv.

U kojim ti to novinama radis, i koga znas da je prosao taj put?

EDUCATION/TRAINING:
* Bachelor’s degree or higher in Communications, Television or Liberal Arts.
* Background in TV production essential, with at least three years of on-air promotion experience.


Danas, ja se nadam da su ti objasnili na tvom fakultetu da Bachelor's degree (koji je jedan od dvije mogucnosti) je otprilike ekvivalent naseg maturskog, znaci u rangu srednje skole

Naravno da je obrazovanje vazno jer ti zasigurno daje dobar temelj, ali je dugogodisnje iskustvo u vecini zapadnih zemalja cesto jos i bitnije da bi mogao dobiti odredjeni posao.

John Major, britanski dugogodisnji Prime Minister, npr. nije imao zavrsen fakultet.

poslao sam ti pp
znam ih masu. pa neces se ti valjda raspraljvati sa mnom u vezi svedskih medija. boze lijepi...
znam recimo za urednika aftonbladeta, anders gerdin. on je ja mislim samo srednju skolu zavrsio. bivsi urednik aftonbladeta, jedan od najmocnijih ljudi u svedskim medijima, je isto tako srednju zavrsio, ako je i zavrsio. svi su oni poceli raditi za male lokalne novine. dvojica gore navedenih su poceli kao sportski novinari i radili su prelom stranica.
gerdin je prvo bio sef sportske rubrike, pa zabavne.
sada je na celu najtiraznijeg lista u skandinaviji.

Edin H. wrote:EDUCATION/TRAINING:
* Bachelor?s degree or higher in Communications, Television or Liberal Arts.
* Background in TV production essential, with at least three years of on-air promotion experience.

Danas, ja se nadam da su ti objasnili na tvom fakultetu da Bachelor's degree (koji je jedan od dvije mogucnosti) je otprilike ekvivalent naseg maturskog, znaci u rangu srednje skole

jos jedan "strucnjak" sto se prosipa ko riza
BS je 4-godisnji fakultet, da se razumijemo. univerzitetska diploma 4-godisnjih studija. "higher" moze biti samo MA (magistarski) ili PhD (doktorat) u datim oblastima.

srednjoskolska diploma je HS (High School) ili GED (ekvivalentni test ako nisi isao u srednju). ne lupajte bolje vam je.

major nije magistarski
u svedskoj ides tri godine da bi dobila bachelor
ccc

callmethebreeeze wrote:major nije magistarski
u svedskoj ides tri godine da bi dobila bachelor
ccc

o cemu ti?

u USA postoje 2-godisnje diplome (associate degree, AA) ili 4-godisnje (bachelor's degree, BS ili BA), magistarski (master's degree, MA ili MS), i doktorat (PhD) za ove oblasti. i gotovo. fino pise sta treba za posao -- univerzitetska diploma (4 godine ovdje) MINIMUM. ne provaljujte se svega vam. "major" je oblast koju studiras; znaci mozes biti "major" iz novinarstva ili komunikacija za ovaj posao.

evo definicija za bachelors:

A bachelor?s degree is the traditional degree given by American undergraduate colleges and universities. It normally requires at least four years but not more than five years of full-time college-level coursework. The two most common classes of bachelor?s degrees awarded by US schools are the bachelor of science degree (also called the B.S.) and the bachelor of arts degree (also called the B.A.). Some schools offer only the B.A. degree, even for science majors (such as a B.A. in biology). Other schools offer both the B.A. and the B.S. Bachelor degrees are what most students pursue when enrolling in a US university or college. People with a bachelors degree earn substantially more than those who don't. More and more jobs and careers today require applicants to posses an accredited bachelor degree. Some would argue that a bachelor degree is the first step to success.

ok, onda je drugacije ovdje. ako ja zavrsim 3 godine faksa, najmanje godina i po mora biti iz jednog predmeta, i onda dobijam zvanje fil kand
sto oni na svedskom prevode kao bachelor

ako zavrsim cetiri godine s tim da su dvije godine iz isto predmeta
onda dobijam naziv fil mag sto se prevodi kao major

tako je ovdje.

Så arbetar vi på SVT Text och svt.se/nyheter
Publicerad 12 april 2005 - 10:53
Uppdaterad 19 april 2005 - 15:02

SVT Text och svt.se/nyheter ingår i avdelningen Nyheter och Samhälle och är placerad i tv-huset i Stockholm.

Redaktion

Medarbetare och kontaktuppgifterRedaktionen är bemannad dygnet runt alla dagar om året och arbetar både med publiceringen av nyheter på text-tv och på svt.se/nyheter. Basen för nyhetsrapporteringen på webben är till största delen telegrammen på text-tv som byggs ut och förses med webbspecifikt material, exempelvis videoinslag, bilder, chattar och fördjupningar. Men det finns även material som bara lämpar sig för publicering på internet och då arbetar webbjournalisterna oberoende av text-tv.

Medarbetarna är utbildade journalister och är uppdelade på tre grupper. En grupp arbetar med nyheterna på text-tv och en grupp är specialiserade webbjournalister. Den tredje gruppen journalister arbetar både med nyheterna på text-tv och webben. Under dagtid leds arbetet av en text-tv-redaktör och en webbredaktör.

Redaktionen har ett nära samarbete med Rapport, Aktuellt, SVT 24, samhällsredaktionerna och de regionala nyhetsredaktionerna för att kunna erbjuda besökarna det bästa av nyhetsutbudet inom SVT. Övriga nyhetskällor är nyhetsbyråerna TT, AP och Reuters. Vi använder oss även av svenska och utländska medier som har snabb uppdatering av sina nyheter på internet.

Sta ovo boldirano znaci?

General degrees in Sweden:

Högskoleexamen (University Diploma) requiring at least 80 Sw. credits (usually two years of study).
Kandidatexamen (Bachelor of) requiring at least 120 Sw. credits (three years of study) with 60 Sw. credits in the major subject including a thesis of at least 10 Sw. credits.
Magisterexamen (Master of) There are two types of Master degrees
- A magisterexamen med ämnesbredd (a broad degree) , shall be obtained by a student who already holds a degree of at least 120 Sw. credits or an equivalent foreign degree, after completing course requirements totalling at least 40 Sw. credits with specialisation, to be determined more precisely by the institution of higher education concerned. The student shall have completed an independent project (degree project) of at least 10 credit points within the framework of course requirements.

- A magisterexamen med ämnesdjup (a depth degree). Master of (Magisterexamen med ämnesdjup), shall be obtained after completing the course requirements of at least 160 Sw. credits. Advanced studies are required in the main subject at the 80-credit point level, with passing grades. The student shall have completed an independent project (degree project) of at least 20 Sw. credits or two such projects of at least 10 Sw. credits each. This project (these projects) shall be part of the main subject studied. Credit may be given for 40 Sw. credits from doctoral studies in the main subject

Both a Swedish Bachelors and Masters degree can make a student eligible for postgraduate/research study.

Comment: The Swedish government has, in 2005, proposed a new higher education programme and degree structure that will facilitate international comparison, mainly in view of Sweden’s participation in the Bologna process which encompasses 45 European countries. The reform, is expected to be fully implemented by July 2007. Higher education in Sweden will then be divided into three cycles. The proposed future structure will retain the broad one-year “magisterexamen”, eliminate the depth “magisterexamen”, and add a new two-year “masterexamen” requiring a previous “kandidatexamen” or foreign equivalent (bachelor degree).

evo na engleskom

It normally requires at least four years but not more than five years of full-time college-level coursework

College level - kao sto ti rekoh, sama si objasnila, elem ekvivalent naseg maturskog, nivo srednje skole.

Premda su ocigledno razliciti sistemi, pa su stvari malo isprepletane.

Pa je li ti stvarno poredis americke college sa nasim fakultetima (koji su ipak uglavnom, bar bile ozbiljne institucije)

JBT wrote:

Så arbetar vi på SVT Text och svt.se/nyheter
Publicerad 12 april 2005 - 10:53
Uppdaterad 19 april 2005 - 15:02

SVT Text och svt.se/nyheter ingår i avdelningen Nyheter och Samhälle och är placerad i tv-huset i Stockholm.

Redaktion

Medarbetare och kontaktuppgifterRedaktionen är bemannad dygnet runt alla dagar om året och arbetar både med publiceringen av nyheter på text-tv och på svt.se/nyheter. Basen för nyhetsrapporteringen på webben är till största delen telegrammen på text-tv som byggs ut och förses med webbspecifikt material, exempelvis videoinslag, bilder, chattar och fördjupningar. Men det finns även material som bara lämpar sig för publicering på internet och då arbetar webbjournalisterna oberoende av text-tv.

Medarbetarna är utbildade journalister och är uppdelade på tre grupper. En grupp arbetar med nyheterna på text-tv och en grupp är specialiserade webbjournalister. Den tredje gruppen journalister arbetar både med nyheterna på text-tv och webben. Under dagtid leds arbetet av en text-tv-redaktör och en webbredaktör.

Redaktionen har ett nära samarbete med Rapport, Aktuellt, SVT 24, samhällsredaktionerna och de regionala nyhetsredaktionerna för att kunna erbjuda besökarna det bästa av nyhetsutbudet inom SVT. Övriga nyhetskällor är nyhetsbyråerna TT, AP och Reuters. Vi använder oss även av svenska och utländska medier som har snabb uppdatering av sina nyheter på internet.

Sta ovo boldirano znaci?

o znaci da su skolovani novinari, sto opet ne znaci da su zavrsili fax, sad mi vec pocinjes ici na neku stvar. mozda su zavrsili jednogodisnji kurs na folkhögskolan, (narodni univerzitet). ja sam recimo zavrsio jedan takav kurs i imam zvanje novinara. znaci nemaju akademsku diplomu, ali su novinari. mada je vjerovati da su mnogi zavrsili fax, pogotovo kada je mladja generacija u pitanju, jer je nezaposlenost medju novinarima velika.

ne znam sta hoces da kazes, ja samo repliciram ovom paceniku edinu H, koji misli da je americki BS ekvivalent nase srednje skole i tvrdi da to nije univerzitetska diploma. i dalje stoji, da radis na PBS-u, treba ti minimum BS/BA. a naravno, kao i svaka dobra kuca, zaposljavaju u PBS-u preko ljeta ili na odredjeno vrijeme ili pola radnog vremena dobre studente, ili omogucavaju praksu (internship) da bi studenti imali i radno iskustvo.

po meni, ovo je jedini ispravan model. kombinacija obrazovanja i rada, nemojte mi vise suplje price. americki PBS je najkvalitetnija kuca u USA, to svako zna, iako je "drzavna".

Edin H. wrote: College level - kao sto ti rekoh, sama si objasnila, elem ekvivalent naseg maturskog, nivo srednje skole.

idi se ubij
poslije ovog bisera inteligencije i poznavanja obrazovnog sistema, ja da sam ti, nikad vise ne bih dosla na ovaj forum pod ovim nickom

danas wrote:ne znam sta hoces da kazes, ja samo repliciram ovom paceniku edinu H, koji misli da je americki BS ekvivalent nase srednje skole i tvrdi da to nije univerzitetska diploma. i dalje stoji, da radis na PBS-u, treba ti minimum BS/BA. a naravno, kao i svaka dobra kuca, zaposljavaju u PBS-u preko ljeta ili na odredjeno vrijeme ili pola radnog vremena dobre studente, ili omogucavaju praksu (internship) da bi studenti imali i radno iskustvo.

po meni, ovo je jedini ispravan model. kombinacija obrazovanja i rada, nemojte mi vise suplje price. americki PBS je najkvalitetnija kuca u USA, to svako zna, iako je "drzavna".

necu nista da kazem izuzev da se pojam bachelor ocito razlicito tumaci na svedskom i engleskom.

slazem da je obrazovanje i rad dobitna kombinacija, ali obrazovati se mozes na vise nacina. kada su mediji u pitanju ja i dalje tvrdim da je rad vazniji od akademske diplome. to govorim na osnovu 7-godisnjeg radnog iskustva po svedskim novinama. tacka.

Nemoj se nervirati.
Inace, za mene je skolovan novinar u BiH, i koji zadovoljava nivo novinarstva koji ja pratim, onaj novinar koji je zavrsio Fakultet politickih nauka na odsjeku za zurnalistiku. Mada novinar moze biti i neko ko ima neku drugu VSS spremu uz odredjeno radno iskustvo. Bar kad se radi o informativno-politickom programu na drzavnoj televiziji.
I sam kazes da se nivo u Svedskoj dize. Vjerovatno zbog pravila EU.
Novinarstvo tog nivoa se ne moze izuciti na kursevima. Moze se samo nadograditi kursevima.
Aftonbladet, koliko sam upoznat, je vecernja novina. Na granici sa zutom stampom i nije pod upravom drzavnog aparata.
Ispravi me ako grijesim.

callmethebreeeze wrote:

danas wrote:ne znam sta hoces da kazes, ja samo repliciram ovom paceniku edinu H, koji misli da je americki BS ekvivalent nase srednje skole i tvrdi da to nije univerzitetska diploma. i dalje stoji, da radis na PBS-u, treba ti minimum BS/BA. a naravno, kao i svaka dobra kuca, zaposljavaju u PBS-u preko ljeta ili na odredjeno vrijeme ili pola radnog vremena dobre studente, ili omogucavaju praksu (internship) da bi studenti imali i radno iskustvo.

po meni, ovo je jedini ispravan model. kombinacija obrazovanja i rada, nemojte mi vise suplje price. americki PBS je najkvalitetnija kuca u USA, to svako zna, iako je "drzavna".

necu nista da kazem izuzev da se pojam bachelor ocito razlicito tumaci na svedskom i engleskom.

slazem da je obrazovanje i rad dobitna kombinacija, ali obrazovati se mozes na vise nacina. kada su mediji u pitanju ja i dalje tvrdim da je rad vazniji od akademske diplome. to govorim na osnovu 7-godisnjeg radnog iskustva po svedskim novinama. tacka.

mene uopste ne zanima razlika izmedju svedskog i USA obrazovnog sistema, samo kazem koju USA diplomu trazi USA TV-kuca. ukratko, traze 4-godisnji fakultet najmanje.

a kada su mediji u pitanju, kada vidim nase polu-pismene novinare na FTV, mislim ponekad da im ni 100 fakulteta ne bi mogli pomoci, to su takvi uhljupi...

Prije svega pripazi malo na svoj jezik jer ces dobiti pp, pa cemo onda malo stvari ozbiljnije raspraviti.

Tvoj je problem sto pokusavas porediti mnogobrojne besmislene americke college (gdje diplome dobijas dopisnim kursom preko Interneta poput Bisere Turkovic, samo daj novac), sa ozbiljnim univerzitetima (inace ako te bas interesuje nas sistem se ne zasniva na anglo-saksonskom nego na austro-ugarskom sistemu).

A ti ga prevodi kako hoces.

Hajde neka i ja saznam da je college ekvivalent univerziteta

slazem da je obrazovanje i rad dobitna kombinacija, ali obrazovati se mozes na vise nacina. kada su mediji u pitanju ja i dalje tvrdim da je rad vazniji od akademske diplome. to govorim na osnovu 7-godisnjeg radnog iskustva po svedskim novinama. tacka.

Pa mi imamo novinare sa VSS i sa duzim radnim stazom od nasih srednjoskolaca urenika koji nisu urednici dnevnika i kojima su ovi srednjoskolci sefovi.
Vidis da smo zahebaniji od Svedjana.

Edin H. wrote:Prije svega pripazi malo na svoj jezik jer ces dobiti pp, pa cemo onda malo stvari ozbiljnije raspraviti.

Tvoj je problem sto pokusavas porediti mnogobrojne besmislene americke college (gdje diplome dobijas dopisnim kursom preko Interneta poput Bisere Turkovic, samo daj novac), sa ozbiljnim univerzitetima (inace ako te bas interesuje nas sistem se ne zasniva na anglo-saksonskom nego na austro-ugarskom sistemu).

A ti ga prevodi kako hoces.

Hajde neka i ja saznam da je college ekvivalent univerziteta

edine, prosipas se...

4-godisnju diplomu (BS ili BA) moze dodijeliti i college (obrazovna institucija viseg obrazovanja na kojoj se moze dobiti samo ova diploma) ili univerzitet (veca institucija po obimu, na kojoj se moze nastaviti i MA i PhD program, ali koja takodje primarno daje BS ili BA). to je obicna fakultetska diploma -- undergraduate degree. postoj elitni koledzi kao sto postoje elitni univerziteti. smith college, vassar college, bard college, swarthmore college, wellesley college -- su svi 4-godisnji fakulteti!

a valjda ljudi za PBS-a (i bilo ko ko je vidio amerike) zna koji je faks dobar a koji ne, pa mu ne moze bisera turkovic muda prodavati za bubrege. valjas totalne nebuloze. salji koliko hoces PP-ova, ovo sto tvrdis je jednostavno netacno.

JBT wrote:Nemoj se nervirati.
Inace, za mene je skolovan novinar u BiH, i koji zadovoljava nivo novinarstva koji ja pratim, onaj novinar koji je zavrsio Fakultet politickih nauka na odsjeku za zurnalistiku. Mada novinar moze biti i neko ko ima neku drugu VSS spremu uz odredjeno radno iskustvo. Bar kad se radi o informativno-politickom programu na drzavnoj televiziji.
I sam kazes da se nivo u Svedskoj dize. Vjerovatno zbog pravila EU.
Novinarstvo tog nivoa se ne moze izuciti na kursevima. Moze se samo nadograditi kursevima.
Aftonbladet, koliko sam upoznat, je vecernja novina. Na granici sa zutom stampom i nije pod upravom drzavnog aparata.
Ispravi me ako grijesim.

ovako, eu nema nikakve veze sa nivoom obrazovanja. stvar je u tome da je svedska pocetkom 90-ih zapala u veliku ekonomsku krizu i samim tim je nestalo na stotine hiljade tzv poslova za mlade. uprkos poboljsanju situacije tih poslova vise nema, to u kombinaciji, sa expanzijom visokoskolskog sektora, svako selo sad ima fax jer je vlada skontala da im je bolje da mladi studiraju, nego da bleje okolo, je dovelo da vise raje studira.

konkretno kada je novinarstvo u pitanju, vecina mojih prijatelja koji rade kao novinari imaju bar par godina na faxu, neki zato sto nisu znali sta ce se sa sobom prije nego su skontali da ce biti novinari, drugi, poput mene, koji uvijek znali da ce biti novinari, pa su studirali politicke nauke, kao ja, recimo.

medjutim imam i te kako puno vrsnjaka koji rade kao novinari a da nisu ni vidjeli faxa, ali su zato puno putovali, bavili se politickim radom, radili u ngo-s i tako stekli to neko poznavanje prirode i drustva.

ja znam puno novinara u bih, cak i na sefovskim pozicijama koji tvrde da rado zaposljavali ljude koji znaju raditi, a ne one koji su zavrsili fax.
ja nisam nikada bio na fpn-u ali po prici tih koji rade kao novinari i onih koji studiraju, taj fax ne valja qrcu. ubi ih teorija, a nigdje prakse.
covjece, ja sam za godinu imao sest sedmica prakse, svake sedmice smo pravili skolske novine. pravili smo radio-programe. skoro svake sedmice su nam predavanja drzali etablirani novinari. i svi su stalno podvlacili, da je bitno iskustvo.
evo ti jos jedan primjer, iz tog mog razreda, gdje nas bilo 28, dvije osobe su imale fantasticne diplome. ni jedna od njih ne radi novinarski posao.

aftonbladet je vecernja novina, nije zuta stampa, ali im je sadrzaj naravno totalno drugaciji od novine gdje ja radim. medjutim to je izuzetno profesionalan produkt i recimo jedna od sefova na svt-u je prije prelaska na tv radila za aftonbladet. naveo sam ih kao primjer novine gdje glavni sef jedva da je gimnaziju zavrsio, a vodi novinu koja se prodaje u tirazu izmedju 400 000 i 500 000 primjeraka. dnevno.

ja sam gornji post napisao "iz prve" . ispricavam se zbog gresaka, nadam se da se moze skontati sta sam htio reci . sta cu, kad nisam fax zavrsio

Koliko si inteligentna nisi ni shvatila da nisam imao namjeru slati pp u vezi ove teme, nego u vezi tvoje kulture ophodjenja (blago receno).

Svaka cast tvome muzu/momku koji ti trpi.

Kakav god da si college pohadjala, imaju onih raznih kurseva sivenje, joga, aerobik (ili u tvome prevodu univerzitet) nisu te puno naucili.