TITOVI PODZEMNI BUNKERI

[Klon]

Više od 3.000 metara kvadratnih savremenog bunkera ukopano je duboko u utrobi planine Prenj, a u svrhu moguceg izbijanja 3. svjetskog rata, nuklaernog prepucavanja istočnog i zapadnog bloka u kojem bi prema mračnim scenarijima Jugoslavija bila kolateralna šteta ili neke treće nepodopštine trebao služiti kao sigurno utočište maršalu i njegovoj sviti. Tito je uložio 4,5 milijardi američih dolara. Novcem uloženim u bunker mogao se sagraditi gotovo cijeli koridor 5c, za koji danas BiH nema novca. Bunkeri su inace jedno od glavnih komunistickih obiljezja. Takvi slicni bunkeri su pravljeni u gotovo svim zemljama zahvacenim komunistickim virusom, a sve u cilju zastite vrhovnog komuniste.

---Evo ovi bunkeri su bili za Tita i njegove cuvare u slicaju atomskog udara, a gdje je skloniste za narod?!? Ma ko sisa srednju klasu, ta klasa treba samo da radi i da se nista ne pita, CK misli za sve!

A sta ti pretjerujes, ko fol komunizam lopovski sistem.
A Amerika sigurno nema ni jednog bunkera. samo komunjare prave bunkere.
Amerika godisnje trosi 372 Milijarde dollara za vojsku.

[sierra1712]

To je bio jedan gospodin!

Niko ne spori, samo je ipak trebao birati momenat i mjesto....

Slika samo dokazuje da je uz to bio i veliki zavodnik:).koji ne bira vrijeme ni mjesto ..mnoge su poklekle pred njegovim sarmom:)

[sierra1712]

Više od 3.000 metara kvadratnih savremenog bunkera ukopano je duboko u utrobi planine Prenj, a u svrhu moguceg izbijanja 3. svjetskog rata, nuklaernog prepucavanja istočnog i zapadnog bloka u kojem bi prema mračnim scenarijima Jugoslavija bila kolateralna šteta ili neke treće nepodopštine trebao služiti kao sigurno utočište maršalu i njegovoj sviti. Tito je uložio 4,5 milijardi američih dolara. Novcem uloženim u bunker mogao se sagraditi gotovo cijeli koridor 5c, za koji danas BiH nema novca. Bunkeri su inace jedno od glavnih komunistickih obiljezja. Takvi slicni bunkeri su pravljeni u gotovo svim zemljama zahvacenim komunistickim virusom, a sve u cilju zastite vrhovnog komuniste.

---Evo ovi bunkeri su bili za Tita i njegove cuvare u slicaju atomskog udara, a gdje je skloniste za narod?!? Ma ko sisa srednju klasu, ta klasa treba samo da radi i da se nista ne pita, CK misli za sve!

A sta ti pretjerujes, ko fol komunizam lopovski sistem.
A Amerika sigurno nema ni jednog bunkera. samo komunjare prave bunkere.
Amerika godisnje trosi 372 Milijarde dollara za vojsku.

slazems brate....to sad ko ovi na vlasti nisu lopovi?????

[Vodenjak]

Sad kad znamo na sta je Tito utrosio USA kredite, dajte mi recite na sta ovi novi krediti, dobiveni u demokraciji, odose?

na ovo pitanje neces dobiti nikakav odgovor. nikada. a trenutna situacija je da sve drzave nastale raspadom YU imaju vanjskog duga maltene koliko i sama YU tamo 1990-e. ne znam kako je u hrvatskoj, ali ja nemam pojma (niti cu ikada skontati) gdje su te pare nestale u BiH?

Hrvatska ti ima otprilike jednako duga koliko i predratna Jugoslavija. Pitali su pred par godina tadasnjeg premijera Racana kako to da Hrvatska duguje 20 milijardi dolara, a ima pet puta manje stanovnika od SFRJ 1990, a on je lakonski odgovorio: "Nije to bas tako, znate, nije ni dolar sto je bio 1990."

Hrvatska je duzna ca 30 milijardi dolara!

http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/6288.xls

Sto se tice duga SFRJ, samo jedan mali citat:

Radi se o drugom po redu prokletniku s nasih prostora (poslije Broza, je li...) Anti Markovicu.

Dakle:

O razgovoru sa Mišelom Kamdesusom, tadašnjim direktorom MMF-a

"Iskoristio sam razgovor s generalnim direktorom MMF-a da mu objasnim reformu koju ću objaviti, kako sam rekao, u roku od dva-tri mjeseca. O njoj nitko nije znao, jer ni jedna reforma, posebno njen stabilizacijski dio, ako je unapred ispričate, nema šansi uspjeti. Jedna od pretpostaki uspjeha jest iznenađenje. I tako, on je mene dugo ispitivao, tražio objašnjenja, a kad sam mu sve ispričao, uzeo je papir na kojem sam radio bilješke. Rekao je 'Evo, ispod ovog se potpisujem. Ovo je najbolji, najhrabriji program koji priprema jedan socijalistička zemlja. Reći ću svojim ljudima da sve što vi zatražite mora imati prioritet'. On, naravno, nije mopgao reći svojim ljudima što ću ja spremati, ali im je prenio da me podrže u svemu što radim. Tada smo, de facto, ugovorili sve one stand-by aranžmane i podršku MMF-a.
- Jesu li se tako rješavali i jugoslavenski dugovi?
Ne, dijela dugova sam se već prije rješio. U idućih godinu i pol otplaćeno je sve što je dospjelo na otplatu. Za to mi nisu trebali krediti. Čak bih rekao da je podrška MMF-a proizašla upravo iz tih naših uspjeha u rješavanju duga. Prije toga nismo imali nikakcu podršku, apsolutno nikakvu, Iz svojih ogromnih rezervi vratili smo sve dugove i kamate, i ništa nismo ostali dužni. U roku od godinu i pol smanjili smo dugove Jugoslavije sa 21 i pol na 12,2 milijarde dolara. I za to vrijeme formirali smo devizne rezerve od 10,5 milijardi. Nažalost, kako vidim, Hrvatska je danas ponovo u dugovima kakve je nekad imala Jugoslavija".

A evo, vala, i ovaj citat:

Iz današnje perspektive taj projekt zaista izgleda kao potpuno uzaludan napor i to danas nije čak ni povod za razgovor. Tako Marković danas podsjeća na činjenicu da nakon tzv. monetarnog udara iz Srbije u januaru 1991. nijedna od republika nije zapravo podržala saveznu vladu da sanira stanje, iako se, u suštini, radilo o njihovim sredstvima. Saveznu su državu, a time i Markovića, zapravo svi htjeli što prije otpremiti sa scene.



http://www.ekonomist.co.yu/magazin/em182/glo/glo1.htm

[mIRCerka]

.....ovo je fakat nepravda.... ....jadni Aljo morao u trezor....

--Pa tako je i bilo u stvari! Ali ovdje nije rijec o Aliji! Vec o Titovim bunkerima za "NAROD I BRATSTVO"!!
Jer u slucaju da samo Tito prezivi napad, bratstvo ce prezivjeti. A narod ionako treba samo da kima glavom na tu mrtvu recenicu na papiru, pa nije ni bitno imali tog naroda ili je narod sravnjen sa atomkom.

zasto se u proslost vracamo samo u prosli vijek??? zasto se ne bavimo i Eugenom Savojskim, njegovim unistavanjem Sarajeva, onda Osmanlijama i njihovim poduhvatima, pa da dodjemo do Rimljana koje treba sram i stid da bude sto su pravili banje u ovoj zemlji


zasto niko ne postavi pitanje zasto cijelu Bijelu Kucu evakuiraju cim se ukaze neka opasnost???

brojko, shvati jednu stvar, PREDSJEDNIK se uvijek stiti jer on predstavlja mozak drzave...kakav god da je mozak....

i da, vezano je i za Aliju, jer je i on uvijek putovao u blindiranim vozilima, imao pancir i sljem....
zasto moj tata na prvoj liniji nije imao taj ye8eni pancir???

zasto....
1000 zasto - 1000 zato....

[avicena]

AIM, Sarajevo, 07.12. 2001. U vrijeme kada štrajkovi u seriji potresaju Bosnu i Hercegovinu, nezaposlenost dostiže stopu od 40 posto, a ispod granice siromaštva živi dvije trećine stanovništva (istraživanje Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja - IBHI), ljudi često s nostalgijom prizivaju 1990. godinu. Ta Antina godina (Ante Marković, predsjednik SIV-a, u decembru 1989. započeo opsežne reforme u ex Jugoslaviji), iz ugla decembra 2001. godine urezala se u sjećanja savremenika kao godina lagodnog života.

No, kao u svakoj priči o prošlosti, previše je pretjerivanja i uljepšavanja, i u usmenim pričama je teško razlučiti šta je fikcija a šta stvarnost. Današnji sagovornici najčešće pretjeruju s visinom plaće - svi s kojima je novinar AIM-a razgovorao tvrde da su zarađivali po više hiljada maraka - koja je glavno mjerilo ličnog standarda. Zato uporedimo opšti doživljaj o zlatnoj godini i suhe statističke podatke.

U Novu '90. startovalo se s ekonomskom reformom i kursom dinara 1:7 u odnosu na njemačku marku, koji se zadržao cijelu godinu. Počela su nicati mala preduzeća; fri-šopovi su otvarani u svakom sokaku; pijace su preplavljene južnim voćem i švajcarskom čokoladom; "samsung" televizori su prodavali u prodavnicama prehrambenom robom. Tehnička roba i uvozni automobili su postali veoma dostupni. Prvi put u poslijeratnoj Jugoslaviji građani su neograničeno podizali devize sa svojih štednih uloga (do kraja jeseni), nikad turističke agencije nisu nudile više paket - aranžmana za putovanja u egzotične zemlje i nikad se više nije putovalo. Povratna avionska karta ljubljanske "Adrie", čiji je avion dva puta sedmično letio na relaciji Sarajevo - Istambul, koštala je 190 dolara, a dolar se mijenjao za marku u omjeru 1: 1,5. U ljetnom periodu tražila se karta preko veza za let ove kompanije. Cijela zemlja se pretvorila u veliki fri-šop; šverc je uzimao primat proizvodnji, para se prosula kao nikad do tada i svi su imali iluziju da dobro žive. Viski je postao domaće piće ("džoni voker" se na sarajevskim pijacama prodavao za 16 DEM), a zahvaljujući čekovima, koji su praktično omogućili "trinaestu" platu, mnogi su osjetili lakoću potrošnje.

Danas je, me]utim, teško razuvjeriti ljude da nisu tada zarađivali hiljade maraka. Zvanična statistika pokazuje da je prosječna plata u Bosni i Hercegovini iznosila 3.171 dinar (453 DEM). Najbolje su prolazili zaposleni u bankama i osiguravajućim društvima i sektoru obojenih metala (oko hiljadu DEM), dobro su zarađivali zaposleni u Elektroprivedi (5.077 dinara) ili naftnoj industriji i trgovini derivatima (5.950 dinara). Najslabije su zarađivali, kao i danas, radnici u građevinarstvu, trgovini i tekstilnoj industriji (2298 dinara). Potvrdila se izreka da "igla hlada ne pravi". Toliko danas zarađuju jedino zaposleni u Konfekciji "Borac" - Travnik, dok su druge tekstilne fabrike u BiH na koljenima. Radnici sarajevskog "Alhosa", koji je u međuvremenu privatiziran, u septembru i oktobru 2001 nisu "dobacili" ni do 100 DEM.

Istovremeno, statistika kaže da je te, 1990. godine štednja (dinarska i devizna) građana u BiH premašivala 24 milijarde dinara (preko tri milijarde DEM). U sarajevskom "Oslobođenju" se uveliko reklamira prodaje "mazde" na 36 rata. Uz učešće od 30.000 dinara, mjesečna rata iznosila je 2.600 dinara. Markovićeva vlada saopštava da devizne rezerve zemlje početkom septembra te godine iznose 10,13 milijardi dolara, ali inflacija polako grabi. Od 3. septembra litar "supera" je 8,30 din, a dizel skače sa 6,30 na 6, 90 dinara. Od 29. oktobra dnevne novine sustižu današnju cijenu od 1 DEM (7 dinara). Mnogo se govori i piše o lošoj strukturi privrede (posebno u BiH), Željezara Zenica je već na koljenima, novine pišu kako na području Sarajeva do kraja godine otkaz čeka 8.000 radnika.

Da bi slika bila potpunija (i poređenje jednostavnija) pogledajmo cijene hrane, nekih industrijskih roba i komunalnih troškova koje nudi statistički godišnjak za 1990. Riža (jedan kilogram) košta - 38,67; brašno (tip 500) - 5,17; polubijeli hljeb (tip 850) -7,17; krompir - 7,7; grah - 31,75; jabuke-14,77; limun -18,61; junetina (šnicla) - 56,81; teletina (s kostima) - 69,80; piletina - 31,67; školjka (30 komada) jaja - 50,1; mlijeko - 6,93; ulje - 18,14; šećer - 12,68; kafa - 108,34; vino (litar) - 23,68; rakija ljuta - 56,46; vinjak - 76,65; cigarete, sarajevska "drina" - 8,50. Robe široke potrošnje imaju sljedeće cijene: muške čarape - 37,78; ženske hula-hop - 33,24, muška košilja (pamuk 100 posto) - 409; muške cipele (kožni đon) - 698; ženske salonke - 486; električni šporet - 5121; mašina za veš - 7526; frižider - 4352; cement (vreća 50 kg) - 72,5; ćumur (lignit) tona -561; mazut - 3,19. Cijene komunalnih usluga su:bile sljeće: voda (m3) - 2,13; smetljarina (m2) - 0,37; centralno grijanje (m2) - 4,73); kino ulaznica - 13,44; gradski prijevoz (karta) - 4,68; struja (viša tarifa) - 0, 84; telefonski impuls - 0,22.

Prosječne, statistički izražene plaće su približno iste sada i prije deset godina (oko 430 DEM za oktobar 2001. u Federaciji), ali je hrana danas nešto jeftinija. Razlika je u tome što je prije deset godina u Bosni i Hercegovini primalo platu rekordnih milion i sto hiljada zaposlenih i što je manipulacija čekovima omogućavala praktično "trinestu" platu. Lako je razumjeti visoku ličnu potrošnje u toj godini. Sudeći prema proizvodnim pokazateljima, industrijska proizvodnja iznosi realno 30 posto one iz 1990, a današnja visina plaća je ekonomski neopravdana, kao i nekadašnji čekovi, bez pokrića. Kad bi se poredili realni ekonomski pokazatelji, (fizički obim proizvodnje i ostvareni dohodak) plate danas zaposlenih ne bi mogle preći 30 posto prosjeka iz 1990. Znači, oko 135 maraka! Nema te vlade i tog političara u BiH, uprskos zagovaranja čistih računa i kapitalizma, koji će tražiti "stezanje kaiša", jer bi dosljedna ekonomska racionalizacija proizvela pravu narodnu pobunu.

Pitanje je, otkuda se nameću pare i forsira potrošnja? Dva su moguća odgovara: poslije Daytona, u BiH je ubrizgano oko 5 milijardi dolara donatorske pomoći (posredno preko humanitarnih organizacija višestruko više), a potrošnju i socijalni mir dodatno obezbjeđuje visoka potrošnja velikog broja stranaca u BiH. Prema procjeni Međunarodne krizne grupe (ICG), samo u Sarajevu stranci mjesečno troše preko 10 miliona DEM, od čega najviše koristi imaju restorani i stambeni rentijeri. Lokalno osoblje u međunarodnim organizacijama, također je značajan faktor potrošnje i socijalnog mira, i njihovo oporezivanje je tek na početku.

Zlatna '90-ta i turobna 2001. razlikuju se na sto načina, ali imaju jednu zajedničku karakteristiku: život na veresiju i sklonost da se troši više nego se proizvodi. Ekonomisti tvrde da bi uprskos sjaju '90-te, Bosna i Hercegovina nastavila kliziti prema dubokoj ekonomskoj krizi, prije svega zbog nepovoljne strukure privrede. U knjizi "BH ekonomija u kliničkoj smrti", dr Meho Bašić, navodi podatak da su u deceniji koja je predhodila ratu, bruto investicije u BiH godišnje padale 7,3 posto, ali je paradoks da je zaposlenost rasla po stopi od 3 posto, što je rezultat političkih mjera.

Prisak na potrošnju se ne smanjuje (ratni vetarani ne pristaju na restrikcije), a narod sa sjetom uzdiše: Kako smo živjeli devedesete! Najveća je razlika što je devedeseta odvarala nadu, a 2001. budi apatiju.

Emir HABUL (AIM, Sarajevo)

http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive ... bs-sar.htm

[Vodenjak]

AIM, Sarajevo, 07.12. 2001. U vrijeme kada štrajkovi u seriji potresaju Bosnu i Hercegovinu, nezaposlenost dostiže stopu od 40 posto, a ispod granice siromaštva živi dvije trećine stanovništva (istraživanje Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja - IBHI), ljudi često s nostalgijom prizivaju 1990. godinu. Ta Antina godina (Ante Marković, predsjednik SIV-a, u decembru 1989. započeo opsežne reforme u ex Jugoslaviji), iz ugla decembra 2001. godine urezala se u sjećanja savremenika kao godina lagodnog života.

No, kao u svakoj priči o prošlosti, previše je pretjerivanja i uljepšavanja, i u usmenim pričama je teško razlučiti šta je fikcija a šta stvarnost. Današnji sagovornici najčešće pretjeruju s visinom plaće - svi s kojima je novinar AIM-a razgovorao tvrde da su zarađivali po više hiljada maraka - koja je glavno mjerilo ličnog standarda. Zato uporedimo opšti doživljaj o zlatnoj godini i suhe statističke podatke.

U Novu '90. startovalo se s ekonomskom reformom i kursom dinara 1:7 u odnosu na njemačku marku, koji se zadržao cijelu godinu. Počela su nicati mala preduzeća; fri-šopovi su otvarani u svakom sokaku; pijace su preplavljene južnim voćem i švajcarskom čokoladom; "samsung" televizori su prodavali u prodavnicama prehrambenom robom. Tehnička roba i uvozni automobili su postali veoma dostupni. Prvi put u poslijeratnoj Jugoslaviji građani su neograničeno podizali devize sa svojih štednih uloga (do kraja jeseni), nikad turističke agencije nisu nudile više paket - aranžmana za putovanja u egzotične zemlje i nikad se više nije putovalo. Povratna avionska karta ljubljanske "Adrie", čiji je avion dva puta sedmično letio na relaciji Sarajevo - Istambul, koštala je 190 dolara, a dolar se mijenjao za marku u omjeru 1: 1,5. U ljetnom periodu tražila se karta preko veza za let ove kompanije. Cijela zemlja se pretvorila u veliki fri-šop; šverc je uzimao primat proizvodnji, para se prosula kao nikad do tada i svi su imali iluziju da dobro žive. Viski je postao domaće piće ("džoni voker" se na sarajevskim pijacama prodavao za 16 DEM), a zahvaljujući čekovima, koji su praktično omogućili "trinaestu" platu, mnogi su osjetili lakoću potrošnje.

Danas je, me]utim, teško razuvjeriti ljude da nisu tada zarađivali hiljade maraka. Zvanična statistika pokazuje da je prosječna plata u Bosni i Hercegovini iznosila 3.171 dinar (453 DEM). Najbolje su prolazili zaposleni u bankama i osiguravajućim društvima i sektoru obojenih metala (oko hiljadu DEM), dobro su zarađivali zaposleni u Elektroprivedi (5.077 dinara) ili naftnoj industriji i trgovini derivatima (5.950 dinara). Najslabije su zarađivali, kao i danas, radnici u građevinarstvu, trgovini i tekstilnoj industriji (2298 dinara). Potvrdila se izreka da "igla hlada ne pravi". Toliko danas zarađuju jedino zaposleni u Konfekciji "Borac" - Travnik, dok su druge tekstilne fabrike u BiH na koljenima. Radnici sarajevskog "Alhosa", koji je u međuvremenu privatiziran, u septembru i oktobru 2001 nisu "dobacili" ni do 100 DEM.

Istovremeno, statistika kaže da je te, 1990. godine štednja (dinarska i devizna) građana u BiH premašivala 24 milijarde dinara (preko tri milijarde DEM). U sarajevskom "Oslobođenju" se uveliko reklamira prodaje "mazde" na 36 rata. Uz učešće od 30.000 dinara, mjesečna rata iznosila je 2.600 dinara. Markovićeva vlada saopštava da devizne rezerve zemlje početkom septembra te godine iznose 10,13 milijardi dolara, ali inflacija polako grabi. Od 3. septembra litar "supera" je 8,30 din, a dizel skače sa 6,30 na 6, 90 dinara. Od 29. oktobra dnevne novine sustižu današnju cijenu od 1 DEM (7 dinara). Mnogo se govori i piše o lošoj strukturi privrede (posebno u BiH), Željezara Zenica je već na koljenima, novine pišu kako na području Sarajeva do kraja godine otkaz čeka 8.000 radnika.

Da bi slika bila potpunija (i poređenje jednostavnija) pogledajmo cijene hrane, nekih industrijskih roba i komunalnih troškova koje nudi statistički godišnjak za 1990. Riža (jedan kilogram) košta - 38,67; brašno (tip 500) - 5,17; polubijeli hljeb (tip 850) -7,17; krompir - 7,7; grah - 31,75; jabuke-14,77; limun -18,61; junetina (šnicla) - 56,81; teletina (s kostima) - 69,80; piletina - 31,67; školjka (30 komada) jaja - 50,1; mlijeko - 6,93; ulje - 18,14; šećer - 12,68; kafa - 108,34; vino (litar) - 23,68; rakija ljuta - 56,46; vinjak - 76,65; cigarete, sarajevska "drina" - 8,50. Robe široke potrošnje imaju sljedeće cijene: muške čarape - 37,78; ženske hula-hop - 33,24, muška košilja (pamuk 100 posto) - 409; muške cipele (kožni đon) - 698; ženske salonke - 486; električni šporet - 5121; mašina za veš - 7526; frižider - 4352; cement (vreća 50 kg) - 72,5; ćumur (lignit) tona -561; mazut - 3,19. Cijene komunalnih usluga su:bile sljeće: voda (m3) - 2,13; smetljarina (m2) - 0,37; centralno grijanje (m2) - 4,73); kino ulaznica - 13,44; gradski prijevoz (karta) - 4,68; struja (viša tarifa) - 0, 84; telefonski impuls - 0,22.

Prosječne, statistički izražene plaće su približno iste sada i prije deset godina (oko 430 DEM za oktobar 2001. u Federaciji), ali je hrana danas nešto jeftinija. Razlika je u tome što je prije deset godina u Bosni i Hercegovini primalo platu rekordnih milion i sto hiljada zaposlenih i što je manipulacija čekovima omogućavala praktično "trinestu" platu. Lako je razumjeti visoku ličnu potrošnje u toj godini. Sudeći prema proizvodnim pokazateljima, industrijska proizvodnja iznosi realno 30 posto one iz 1990, a današnja visina plaća je ekonomski neopravdana, kao i nekadašnji čekovi, bez pokrića. Kad bi se poredili realni ekonomski pokazatelji, (fizički obim proizvodnje i ostvareni dohodak) plate danas zaposlenih ne bi mogle preći 30 posto prosjeka iz 1990. Znači, oko 135 maraka! Nema te vlade i tog političara u BiH, uprskos zagovaranja čistih računa i kapitalizma, koji će tražiti "stezanje kaiša", jer bi dosljedna ekonomska racionalizacija proizvela pravu narodnu pobunu.

Pitanje je, otkuda se nameću pare i forsira potrošnja? Dva su moguća odgovara: poslije Daytona, u BiH je ubrizgano oko 5 milijardi dolara donatorske pomoći (posredno preko humanitarnih organizacija višestruko više), a potrošnju i socijalni mir dodatno obezbjeđuje visoka potrošnja velikog broja stranaca u BiH. Prema procjeni Međunarodne krizne grupe (ICG), samo u Sarajevu stranci mjesečno troše preko 10 miliona DEM, od čega najviše koristi imaju restorani i stambeni rentijeri. Lokalno osoblje u međunarodnim organizacijama, također je značajan faktor potrošnje i socijalnog mira, i njihovo oporezivanje je tek na početku.

Zlatna '90-ta i turobna 2001. razlikuju se na sto načina, ali imaju jednu zajedničku karakteristiku: život na veresiju i sklonost da se troši više nego se proizvodi. Ekonomisti tvrde da bi uprskos sjaju '90-te, Bosna i Hercegovina nastavila kliziti prema dubokoj ekonomskoj krizi, prije svega zbog nepovoljne strukure privrede. U knjizi "BH ekonomija u kliničkoj smrti", dr Meho Bašić, navodi podatak da su u deceniji koja je predhodila ratu, bruto investicije u BiH godišnje padale 7,3 posto, ali je paradoks da je zaposlenost rasla po stopi od 3 posto, što je rezultat političkih mjera.

Prisak na potrošnju se ne smanjuje (ratni vetarani ne pristaju na restrikcije), a narod sa sjetom uzdiše: Kako smo živjeli devedesete! Najveća je razlika što je devedeseta odvarala nadu, a 2001. budi apatiju.

Emir HABUL (AIM, Sarajevo)

http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive ... bs-sar.htm

Upravo zbog opisanog stanja koje je bilo 1990. bile su neophodne reforme koje je pokrenuo Markovic sa svojom vladom!
Da ti bude jos jasnije, procjene tadasnje vlade su bile da ce samo za sanaciju tadasnje Jugobanke trebati 10 milijardi dolara!

To sto je Markoviceva vlada uradila 1990. godine bilo je samo otkljucavanje dobro zakapijanih, ko olovo teskih vrata kroz koja se ulazilo u svijet trzisne ekonomije.
I upravo to sto vrata vise nisu bila zakljucana, davalo je ljudima nadu da se vrijedi napregnuti i ista otvoriti!

Vrata danas nisu zakljucana.
Mjesto gdje su nekad ista bila danas je zazidano!

[avicena]

Da li si obratio pažnju na glagolska vremena u komentaru. Ma daj ba.....obrni okreni i jope!

[mostarac]

Svaka drzava svijeta je imala i ima takve objekte kao sto je onaj Titov bunker. To je ljudi moji logicno i to tako treba da bude. Zamislite drzavu u kojoj pola vlade na celu sa predsjednikom pogine prvi dan u naletu aviona, a druga polovica bude zarobljena. Ta drzava bi kapitulirala za 15 dana, kao sto je kraljevina i kapitulirala. Ti ljudi moraju imati adekvatne objekte iz kojih ce upravljati zemljom i eventualnim pokretom otpora. Niko ne moze reci da nam oni tada nisu trebali jer sa jedne strane smo granicili sa istocnim, a sa druge strane sa zapadnim blokom, koji su non-stop bili na ivici sukoba, a nas planirali ko kolateralnu stetu, ako do sukoba dodje. Atomska sklonista, koja su bila veoma moderna i opremljena su postojala u svakom gradu i nijedno novo naselje se nije moglo napraviti, a da u svom projektu nije imalo gradnju atomskog sklonista za njegove stanovnike. Dakle nije se mislilo samo na Tita i partiju, nego i na narod i na njegovu sigurnost. A zasto nase predsjednistvo sada nema takve objekte? Jednostavno jer ono ne upravlja zemljom, jer nema vlast, jer smo kolonija, jer smo protektorat, jer smo jebeni evropski i americki eksperiment, a Tito je gradio takve objekte da nam se to nikad ne desi i da budemo svoji na svome. nemojte misliti da Hrvatska nema takve objekte koje pravi u poslijeratnom periodu, pa i Slovenija. To je ljudi logicno i ne mogu da shvatim zasto se dize frka oko toga. Put od zarobljavanja vlade jedne drzave, do njene kapitulacije, je kraci nego put od dnevnog boravka do spavace sobe. Nego ovi isfrustrirani nacionalisti koji nemaju nikakvih argumenata hvataju se za bilo koju mogucnost ne bi li pljunuli na Tita i partiju da kazu kako su oni bili uzasni i grozni, a sve sa ciljem pranja smrdljivog obraza danasnjih imbecila i mentalno-subnormalnih tipova koje svojom voljom biramo da nam vladaju. Ne gospodo. Ne mozete izjednacavati njih i Tita, jer dok je bilo Tita bilo je i dzabe zdravstva, skolstva, bili su socijalni programi, bila su radna mjesta, socijalna sigurnost, niste morali izdvojiti 100.000 maraka za stan, nego ste ih trosili u pametnije svrhe, imali ste zastitu od drzave i policija i sudovi su radili svoj posao kvalitetno. Bilo je svega onoga sto danas nema, a to je poprilicno ugodnog zivota za sve postene gradjane. Bilo je manjka demokratije, ali ne mnogo. Cak i to se ispostavlja da je bio odlican potez, jer u ovim nasim vukojebinama demokratija nuzno u najkracem mogucem roku prerasta u anrhiju i bezvlasce.

[mosor1]

Hrvatska ti ima otprilike jednako duga koliko i predratna Jugoslavija. Pitali su pred par godina tadasnjeg premijera Racana kako to da Hrvatska duguje 20 milijardi dolara, a ima pet puta manje stanovnika od SFRJ 1990, a on je lakonski odgovorio: "Nije to bas tako, znate, nije ni dolar sto je bio 1990."

Hrvatska je duzna ca 30 milijardi dolara!

Malo pojasnjenje - u tih 30 ukljucen je i dug gradana Hrvatske stranim bankama (to je takoder vasa buducnost), jer su gotovo sve hrvatske banke po sumnjivim privatizacijskim kanalima prodane stranim konzorcijima.

[Vodenjak]

Da li si obratio pažnju na glagolska vremena u komentaru. Ma daj ba.....obrni okreni i jope!

No, hajmo reci da lose stojim s gramatikom...

[Zadig]

Pa sta sada ako je i imao te bunkere....i neka je vala potrosio sve para na iste.

Kada cemo shvatiti da vlada, bilo koja vlada bilo koje zemlje nece trositi novac onako kako treba, nego ce vazda biti izleta kao sto je ovaj. Pa pogledajte koliko samo USA vlada trosi love na rat u iraku, koji nema nikakkvog smisla, dok su sve te pare mogli potrositi na svoje obrazovanje, infrastrukturu, nove tehnologije, zdravtsvo u zemlji bilo sta da njihovim gradjanima bude bolje, pa opet nisu....

Ko jos misli da drzava radi za svoje gradjane zajebo se debelo

[stanibal]

jao ljudi sto vi filozofirate,a atomsko skloniste(bend),mozda su i uzeli naziv znajuci za to skloniste,sve to rekli u jednoj pjesmi:Ne cvikaj generacijo,fino sve u 14 redova:

Nebo je olovno, vjetar kresti
Neki su vec pobjegli u gudure
Ti ne bjezi, stani, stani
Sjedi, jedi, sjedi, jedi.


Sto te panika hvata
Nece biti, nece biti treceg svjetskog rata.


Gospoda lazu, spiker kresti
Neki su zaglavili u psihozi
Ti ne bjezi, stani, stani
Sjedi, jedi, sjedi, jedi.


Sto te panika hvata
Nece biti, nece biti treceg svjetskog rata.


Necemo valjda biti mi ta nesretna generacija
Na kojoj ce se izvrsiti velika posljednja racija.


jos ako poslusate pjesmu,ekstra je!!!!!!!!!!!

[mosor1]

...niste morali izdvojiti 100.000 maraka za stan...

Ne znam kako je u BiH; u Hrvatskoj su ljudi po Markovicevom zakonu dobili pravo da otkupe stanove koje su u socijalizmu dobili od svojih poduzeca - stan mojih od cca 50 kvadrata kostao je tadasnjih cca 9000 DEM, plativo u mjesecnim obrocima u trajanju od 30 godina. Rate se jos placaju, a na racun (u devedesetima propalog) poduzeca u meduvremenu je zasjela Splitska banka (u stranom vlasnistvu), kao njegov vjerovnik. Za usporedbu, cijena kvadrata stana u Splitu sada je cca 1500 EUR, i raste.

Poduzeca danas vise ne grade stanove, jedina socijalno prihvatljiva kategorija su stanovi iz programa drustveno poticane stanogradnje, gdje stan placas po trzisnoj cijeni, ali na otplatu od 30 godina. Jos jedan paradoks u vremenu fakticnog bezakonja - drasticno je opala kvaliteta gradnje: cesto vidis zgrade iz 70-tih kvalitetnije izgradene od novogradnji.

[Toozla]

"Sa Slovenijom, s kojom smo u bivšoj državi dijelili najbliskije odnose, a sutra ćemo isto i u EU, trebamo razvijati odnose na načelima dobrosusjedstva i prijateljstva. Imamo puno više toga što nas zbližava, nego nekoliko točaka prijepora", naglasio je.

"Hrvatska ne traži tuđe, ali nećemo dati ni svoje", rekao je Sanader, a nakon što je ta rečenica izazvala smijeh u sabornici, dodao je - "pa nije ni drug Tito bio u svemu u krivu".

....Ivo Sanader na jucerasnjem zasjedanju HR sabora povodom odluke slovenskog parlamenta o proglašenju epikontinentalnog pojasa i zaštićene ekološke zone ......


.... prije pet godina nisu htjeli cuti njegovo ime......sad su ga stidljivo poceli citirati.....
....kamo dalje rodjace..... iz pjeska vire krunisane glave....sto to rade.....prde u prasinu...

[danas]

....kamo dalje rodjace.....

... iz pijeska vire krunisane glave...
...sta to rade... prde u prasinu...

[Toozla]

....kamo dalje rodjace.....

... iz pijeska vire krunisane glave...
...sta to rade... prde u prasinu...

....sjetio sam se pa sam dodao.....

[MRAVOJED]

mogu li ti hodnici da se preobraze u nekakav memorijalni centar spomenik onima kojima se u ratu gubi svaki trag možda tema masovne grobnice

[kekec]

Više od 3.000 metara kvadratnih savremenog bunkera ukopano je duboko u utrobi planine Prenj, a u svrhu moguceg izbijanja 3. svjetskog rata, nuklaernog prepucavanja istočnog i zapadnog bloka u kojem bi prema mračnim scenarijima Jugoslavija bila kolateralna šteta ili neke treće nepodopštine trebao služiti kao sigurno utočište maršalu i njegovoj sviti. Tito je uložio 4,5 milijardi američih dolara. Novcem uloženim u bunker mogao se sagraditi gotovo cijeli koridor 5c, za koji danas BiH nema novca. Bunkeri su inace jedno od glavnih komunistickih obiljezja. Takvi slicni bunkeri su pravljeni u gotovo svim zemljama zahvacenim komunistickim virusom, a sve u cilju zastite vrhovnog komuniste.

---Evo ovi bunkeri su bili za Tita i njegove cuvare u slicaju atomskog udara, a gdje je skloniste za narod?!? Ma ko sisa srednju klasu, ta klasa treba samo da radi i da se nista ne pita, CK misli za sve!

Bilo bi lijepo kada bi citirao izvor gornje navedenih podataka.
Ima tu malo nelogicnosti.
-Da li je stvarno utroseno 4,5 milijardi dolara. Ako jeste, imajuci u vidu kurs dolar-dinar kroz godine gradnje,
koliko bi to bilo danasnjih dolara ili KM?
-Ako se skloniste gradilo 25 godina, to znaci da se godisnje trosilo oko 180 miliona dolara.
Imajuci u vidu kurs, nije mnogo, pod uslovom i da je tacno.
-Skloniste ima oko 3000 kvm. Ako je suma bila 4,5 md dolara,
znaci da je jedan (1) kvm sklonista kostao 1,5 milion dolara. Realno ?

Kani se ti Tita i sklonista. Vidi se da si neupucen u tu problematiku.
Ako ti je vec do kritike, imas Vijece ministara, Predsjednistvo, Stranke-Partije...
A materijala i vise nego sto mozes zamisliti.

[kekec]

Niko ne spori, samo je ipak trebao birati momenat i mjesto....

Kao sto bi se trebale prilagati ORIGINALNE fotografije,
a ne FOTOMONTAZE.

[avicena]

Kao sto bi se trebale prilagati ORIGINALNE fotografije,
a ne FOTOMONTAZE.

http://polja.eunet.yu/polja420/420-ill.htm

[kekec]

Nisi ti taj koji je napravio fotomontazu.
Ali ako se pazljivije pogleda, vidi se da je to ipak MONTAZA.

[SD-6]

Više od 3.000 metara kvadratnih savremenog bunkera ukopano je duboko u utrobi planine Prenj, a u svrhu moguceg izbijanja 3. svjetskog rata, nuklaernog prepucavanja istočnog i zapadnog bloka u kojem bi prema mračnim scenarijima Jugoslavija bila kolateralna šteta ili neke treće nepodopštine trebao služiti kao sigurno utočište maršalu i njegovoj sviti. Tito je uložio 4,5 milijardi američih dolara. Novcem uloženim u bunker mogao se sagraditi gotovo cijeli koridor 5c, za koji danas BiH nema novca. Bunkeri su inace jedno od glavnih komunistickih obiljezja. Takvi slicni bunkeri su pravljeni u gotovo svim zemljama zahvacenim komunistickim virusom, a sve u cilju zastite vrhovnog komuniste.

---Evo ovi bunkeri su bili za Tita i njegove cuvare u slicaju atomskog udara, a gdje je skloniste za narod?!? Ma ko sisa srednju klasu, ta klasa treba samo da radi i da se nista ne pita, CK misli za sve!

ovo samo dokazuje ... kolika je tito bio čkopi ...svi koji su obazavaoci lika& djela doticnog predlazem da ga balzamuju i vode kuci svojoj ...ovo je bilo dobronamjerno bojim se da da ga serbi ne dislociraju na neko mnogo ruznije mjesto

[Blahy]

praktican savjet

[No_Comment]

Ja govorim upšte kroz povijest, pogledaj još jedanput kroz stoljeća:

http://www.euratlas.com/big/big1400.htm

Zanimljivo je i to bosansko/bošnjačko minimiziranje kulture i historije. Zmaj od Bosne koji se borio za autonomiju Bosne, sa 25 hiljada svojih vojnika porazio tursku vojsku.....nigdje ni spomena ni u jednom udžbeniku, po čemu je Matija Gubec bio značajniji......., a za maticu bosansku da i ne govorimo i jezik smo morali nazivati po komšijskim.

Otkuda ti to da je meni Tito davao da jedem i pijem. Radnički dinar je i tada bio mnogima krvav. Snalazilo se i tada svakako. Nemoj mi samo reći da na biroima nije bilo nezaposlenih ili da je bilo, ali su dobijali nekakvu naknadu......

Postoje nostalgičari na sve strane. Nedavno u Španiji nekoliko hiljada frankista nije dalo da se ukloni njegova bista u njegovom rodnom gradu. Staljinisti u Moskvi održavaju demonstracije.......Koliko bi stvarno daleko dogurali sa njegovim likom i djelom.

Pazi ti relacije:

Frankova Spanija - danasnja demokratska Spanija

Titova Jugoslavija - nekoliko prdacina od drzava!

Radnicki dinar jeste pocesto bio "krvav" kako kazes, ali zato casno i posteno zaradjen! I potrosen u miru i zadovoljstvu!

Danas ni radnika, ni novca, ni mira, ni zadovoljstva!

Istorije sto se tice, pomenuh negdje: Danas, ali DANAS, poslije Broza dakle, imamo toliko mjesta gdje se slavi pobjeda turske vojske nad braniocima Bosne u 15. vijeku!
Turskim se vojnicima prave spomenici, ta se mjesta u zakonu stavljaju u istu ravan sa spomenicima recimo na Tjentistu ili Mrakovici.
A tebi smeta sto niko nije slavio Zmaja od Bosne?
Uostalom, ja znam da sam ucio o istom u skoli i da tip nije bio totalni anonimus!

A ovo ko biva shto je napisano crnjim slovima...bi trebalo biti kao vaznije u textu za procitati...aha samo da obratim paznju...