Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
Cistiji i bezopasniji izvori energije????????
Kod nas, tj na Balkanu uopste! Mi smo previse siromasni za to. I kad bi se nasao neko da izgradi , racimo, solarnu elektranu, ko bi mu tu energiju poslije kupio. Bila bi uzasno skupa. Vise bi se isplatilo uvoziti.
A i uslovi nam nisu bas neki za to. Jedino ako neko nece sam za sebe da isagradi vetrenjacu -ima i toga.
Pa zar nije nacistije, od nama dostupnog, da gradimo hidro elektrane, naravno opet kazem, treba izabrati pametno rijeku. Nisam ni ja za unistavanje rijeka kao sto je Tara, zivotom bi je branila. Ali cistije ne moze. Nuklearnu mozda, i teko smo svi ozraceni-HVALA VAM BRACO AMERI, pa nam jos malo nuklearnog otpada ne bi naskodilo UZAS.
Ali sta drugo da se radi. Ako nam treba en. moramo i da je proizvodimo, zato bolje izgraditi jednu branu, unistiti jednu rijeku , nego graditi termo, dizel, parnu elektranu. Mnogo bi vise naskodila prirodi. Zagadila bi vodu, vazduh, zemljiste... i sta onda ?
"zato bolje izgraditi jednu branu, unistiti jednu rijeku "
ne unistavas samo "jednu rijeku" nego citav biotop.
Jedna od veliih zabluda je da brane na manjim rijekama prave manje stete, nije tacno jer vecina endemicnih vrsta nastanjuje bas te manje rijeke.
Kako god okrenes brana pravi vise stete nego koristi - dugorocno gledano.
ajkulica wrote:Pa zar nije nacistije, od nama dostupnog, da gradimo hidro elektrane, naravno opet kazem, treba izabrati pametno rijeku. Nisam ni ja za unistavanje rijeka kao sto je Tara, zivotom bi je branila. Ali cistije ne moze. Nuklearnu mozda, i teko smo svi ozraceni-HVALA VAM BRACO AMERI, pa nam jos malo nuklearnog otpada ne bi naskodilo UZAS.
Ali sta drugo da se radi. Ako nam treba en. moramo i da je proizvodimo, zato bolje izgraditi jednu branu, unistiti jednu rijeku , nego graditi termo, dizel, parnu elektranu. Mnogo bi vise naskodila prirodi. Zagadila bi vodu, vazduh, zemljiste... i sta onda ?
Ne bi ti skodilo da procitas makar laicke opise podrucja u kojima su izgradjene hidroelektrane, kakav je zivot bio prije i poslije izgradnje HE, koliko se promijenila klima na tom podrucju, koliko je biljnih i zivotinjskih vrsta nestalo, koliko su ljudi postali podlozni raznim bolestima koje nisu bile karakteristicne za ta podrucja i slicno. Vrlo plitko razmisljanje.
Draga neupucena , citala sam ja mnogo vise nego sto ti mislis. Znam ja dobro sta bi se sve desilo, zato i govorim o pravilnom izboru rijeke. Zar nije bolje od dva zla izabrati manje...
Kako bi ti upalila tvoj racunar, rucak skuvala(ako ga kuvas), sijalicu najobicniju ukljucila...neko mora da proizvede tu struju. Opet ponavljam, ne treba graditi nista ako vam ne treba energija, ali ako treba to je najcistiji nacin za dobijanje iste-naravno nama dostupan. Razumijes sto ocu da kazem, a ako ne-sto cu ti ja. Pozabavi se malo strucnom tematikom
Kako se uništava Drina...
Vlada BPK krenula je sa davanjem koncesija za izgradnju mini centrala na Drini... Posljednja je Osanica... Pa je tu i Ustikolina.. A još uz vodu , Buk Bijela oko koje su , s pravom frku digli zaštitnici Tare..
U isto vrijeme u vladi kantona pričaju ( seru bolje rečeno ) o razvoju turizma , prodaju maglu pod sloganom " Drina i Prača - nove turističke destinacije " , pričaju o " vodenom ćiri "...
Mini centrale i splavaranje , rafting ...riječni - jezerski turizam - niako ne idu u isti koš... Ali , neukom narodu ovdašnji politički manipulanti lako prodaju m za bubrege..
ajkulica wrote:Draga neupucena , citala sam ja mnogo vise nego sto ti mislis. Znam ja dobro sta bi se sve desilo, zato i govorim o pravilnom izboru rijeke. Zar nije bolje od dva zla izabrati manje...
Kako bi ti upalila tvoj racunar, rucak skuvala(ako ga kuvas), sijalicu najobicniju ukljucila...neko mora da proizvede tu struju. Opet ponavljam, ne treba graditi nista ako vam ne treba energija, ali ako treba to je najcistiji nacin za dobijanje iste-naravno nama dostupan. Razumijes sto ocu da kazem, a ako ne-sto cu ti ja. Pozabavi se malo strucnom tematikom
sreco moja...negradimo mi brane zato sto NAMA treba energija nego zato da je mozemo izvoziti u susjedne zemlje po abnormalno niskim cijenama i tako obogatiti pojedince...ako neznas o cemu pricam pojasnicu ti...BiH trenutno proizvodi dovoljno elektricne energije za sve potrebe gradjana iste drzave a ostatak izvozimo u hrvatsku po niskim cijenama koju hrvati preprodaju dalje po duplo skupljim cijenama..ako to nisi znala onda bi se TI trebala informisati malo...nije tesko...imas RACUNALO pa dok "kuvas" rucak pogledaj malo, procitaj nesto...nije tesko...a kad budes imala slobodnog vremena otidji malo na Neretvu, recimo, i pogledaj prirodu oko nje...probaj rafting, npr. pa onda pricaj kako nije velika stvar unistiti "jednu rijeku" i "pametno" izabrati istu...
ajkulica wrote:Draga neupucena , citala sam ja mnogo vise nego sto ti mislis. Znam ja dobro sta bi se sve desilo, zato i govorim o pravilnom izboru rijeke. Zar nije bolje od dva zla izabrati manje... Kako bi ti upalila tvoj racunar, rucak skuvala(ako ga kuvas), sijalicu najobicniju ukljucila...neko mora da proizvede tu struju. Opet ponavljam, ne treba graditi nista ako vam ne treba energija, ali ako treba to je najcistiji nacin za dobijanje iste-naravno nama dostupan. Razumijes sto ocu da kazem, a ako ne-sto cu ti ja. Pozabavi se malo strucnom tematikom
A kako ce talijani, austrijanci, slovenci "upaliti" svoje racunare ?
Zasto oni ne biraju od dva zla manje?
Ne, "neko mora da proizvede struju", a to ce biti "glupi" Bosanci.
Neka oni unistavaju svoju prirodu, svoje zdravlje, a mi cemo svoje Soce, Alpe i ostale ljepote cuvati,
zastititi, proglasiti ih nacionalnim parkovima i u njima uzivati,dovoditi cemo turiste i naplacivati ulaznice....
... "Pa zašto taj novac ISTRABENZ ne usmjeri u izgradnju brana na Soči - šta li ga to vuče Neretvi?". Jer, Soča je visokog hidroenergetskog potencijala, Slovenija je sve više u deficitu električne energije, ...
Ne! Soča se ne smije pregrađivati jer je tako regulisano Zakonom o zaštiti rijeke Soče.
...I dok u Bosni (ne i u Hercegovini) niču punionice i fabrike vode crpeći je pumpama iz velike dubine, u isto vrijeme obilna vrela besprijekorno čiste pitke vode uz Neretvu nemaju tu šansu: ona su osuđena da se nađu na dnu novih akumulacija zarad proizvodnje električne energije tako potrebne industriji turizma Slovenije, Austrije,...
ajkulica wrote:Cistiji i bezopasniji izvori energije????????
Kod nas, tj na Balkanu uopste! Mi smo previse siromasni za to. I kad bi se nasao neko da izgradi , racimo, solarnu elektranu, ko bi mu tu energiju poslije kupio. Bila bi uzasno skupa. Vise bi se isplatilo uvoziti.
A i uslovi nam nisu bas neki za to. Jedino ako neko nece sam za sebe da isagradi vetrenjacu -ima i toga.
Pa zar nije nacistije, od nama dostupnog, da gradimo hidro elektrane,...?
Ako smo mi previse siromasni, nisu talijani, austrijanci, slovenci...
Neka se navedena gospoda investitori odmaknu od nasih rijeka,
vjetar cemo im rado prepustiti. Koliko su zainteresovani za:
Primjecujem da odje niko nikog ne slisa sto zbori. Od pocetka velim - ako vam treba en da je najbezbolniji nacin da se izgradi HE, najmanje zagadjuje, zar ne! Jeste da se unisti rijeka- al sta bi uradila TE. A ako vam vec ne treba en posaljite te politicare u kurac i sjasite sa teme !!!!!!!!!!!!!!!!
A i vi se svi hvatate za pojedine rijeci, izvlacite ih iz konteksta tako da gube smisao. Pod "pametno izabrati rijeku" sam mislila bas to. Izabrat rijeku cijim ce se pregradjivanjem najmanje stete nanijeti-jel to jasno sad.
Jos nesto, dzabe se vi koprcate, ako je neko "visi " odlucio da sagradi HE ili sta vec on ce to da uradi. Mislila sam da se ovdje raspravlja o necem drugom a ne o politici . Posto to nije moja sfera interesovanja, a i nisam upucena u BiH politiku niti zeli da budem, ja vas uz puno postovanje pozrdavljam i napustam , pa sami odlucite treba li vam en ili ne? I cuvajte tu Neretvu, nisam imala tu cast da je vidim , ali jesam Taru. Mi smo je branili, za sada odbranili pa i vi probajte isto, mozda upali. Cinite nesto po tom pitanju ne mlatrite samo praznu slamu-bez uvrede.
ADIO
ajkulica wrote:Primjecujem da odje niko nikog ne slisa sto zbori. Od pocetka velim - ako vam treba en da je najbezbolniji nacin da se izgradi HE, najmanje zagadjuje, zar ne! Jeste da se unisti rijeka- al sta bi uradila TE. A ako vam vec ne treba en posaljite te politicare u kurac i sjasite sa teme !!!!!!!!!!!!!!!!
A i vi se svi hvatate za pojedine rijeci, izvlacite ih iz konteksta tako da gube smisao. Pod "pametno izabrati rijeku" sam mislila bas to. Izabrat rijeku cijim ce se pregradjivanjem najmanje stete nanijeti-jel to jasno sad.
Jos nesto, dzabe se vi koprcate, ako je neko "visi " odlucio da sagradi HE ili sta vec on ce to da uradi. Mislila sam da se ovdje raspravlja o necem drugom a ne o politici . Posto to nije moja sfera interesovanja, a i nisam upucena u BiH politiku niti zeli da budem, ja vas uz puno postovanje pozrdavljam i napustam , pa sami odlucite treba li vam en ili ne? I cuvajte tu Neretvu, nisam imala tu cast da je vidim , ali jesam Taru. Mi smo je branili, za sada odbranili pa i vi probajte isto, mozda upali. Cinite nesto po tom pitanju ne mlatrite samo praznu slamu-bez uvrede.
ADIO
Ni TE nije nesto ako se poredi sa nuklearkom. Hocemo li graditi TE, manja je steta?
I nije samo Neretva u pitanju. "Investitori" su bacili oko na BiH rijeke.
Otpor gradnji medju gradjanima postoji, ali posto je sve ovo i politika, onda se i ona
mora uzeti u obzir, a ne "zabijati glavu u pijesak".
Necu puno pametvat zavrsio sam nekada davno skolu za izgradnju brana i hidro postrojenja obisao sam ko balavac neke od njih i svasta naucio o njima. Svaka brana ima rok trajanja i vrijeme isplativosti dakle branama se ne rijesava vjecno problem EL energoje za razliku od termo elektrane koja moze da radi na plin ugalj naftu al bogami i na hidrogen i metan ( obnovljive izvore koji se mogu dobii iz otpada.) Osim toga kod ans strategija iygradnje brana je bila prilagodjena teskoj industriji kao sto su aluminij zenica i slicno odatle sada izlaze i trzisni viskovi jer je nekadasnji sistem bio mnogo veci potrosac. Sto se tice energije vjetra uopste nije skupa izgradnja niti je neisplativa. I mi glupani smo jedna od rijetkih zemalja u evropi koja ima konstantno strujanje vjetra kroz kanjon neretve. Ako bi se igdje na balkanu isplatilo graditi vjetroelektrane onda je to kanjon neretve. Jedini problem sa vjetroelektranama su krupne velike ptice koje su ugrozene elisama. Takve ptice su uglavnom orlovui i sokolovi u americi kod nas takvih ptica soro da i nema barem koliko ja znam nema ih u kanjonu netretve. Ove elektrane se grade brzo i postavljaju se malte ne montazno. U razvoju je novi sistem vjetroelektrana sa drugacijim elisama koje ce imati vecu efikasnost i do 30 % mislim da bi bilo mudro da se do tada strpimo malo i sacekamo novija tehnoloska rijesenja Struje nam nefali a na raftingu sasvim ljepo mozemo zaraditi.U ostalom nismo li vec nekoliko puta dokazali da smo malo preglupi za globalne industrijske projekte
schnjufko wrote: mislim da bi bilo mudro da se do tada strpimo malo i sacekamo novija tehnoloska rijesenja Struje nam nefali a na raftingu sasvim ljepo mozemo zaraditi.U ostalom nismo li vec nekoliko puta dokazali da smo malo preglupi za globalne industrijske projekte
"Primjecujem da odje niko nikog ne slisa sto zbori. Od pocetka velim - ako vam treba en da je najbezbolniji nacin da se izgradi HE, najmanje zagadjuje, zar ne! Jeste da se unisti rijeka- al sta bi uradila TE. A ako vam vec ne treba en posaljite te politicare u kurac i sjasite sa teme !!!!!!!!!!!!!!!!
A i vi se svi hvatate za pojedine rijeci, izvlacite ih iz konteksta tako da gube smisao. Pod "pametno izabrati rijeku" sam mislila bas to. Izabrat rijeku cijim ce se pregradjivanjem najmanje stete nanijeti-jel to jasno sad.
Jos nesto, dzabe se vi koprcate, ako je neko "visi " odlucio da sagradi HE ili sta vec on ce to da uradi. Mislila sam da se ovdje raspravlja o necem drugom a ne o politici . Posto to nije moja sfera interesovanja, a i nisam upucena u BiH politiku niti zeli da budem, ja vas uz puno postovanje pozrdavljam i napustam , pa sami odlucite treba li vam en ili ne? I cuvajte tu Neretvu, nisam imala tu cast da je vidim , ali jesam Taru. Mi smo je branili, za sada odbranili pa i vi probajte isto, mozda upali. Cinite nesto po tom pitanju ne mlatrite samo praznu slamu-bez uvrede.
ADIO "
Ovi izgleda ne posustaju, sve kao da je vec rijeseno. Da su makar ove projekte vezali za auto-put (projekat koji izgleda, nije ni blizu toliko interesantan za strane investitore kao energetski potencijali BiH, za koje se nude milijarde eura) nego ce nas otrovati ni zasta
U igri ostali "Public Power Corporation", "Enel", "BMG/Kaztransgas", AES, "Statkraft", EVN, "Verbund", CEZ, ENBW, "Atel" i APET od 37 ponuda pristiglih na javni oglas za izgradnju osam novih energetskih objekata u FBiH
Povjerenstvo od predstavnika Federalnog ministarstva energije, Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede HZ HB, jučer je na sastanku u Visokom izabralo 11 kompanija koje su ušle u uži krug izbora najpovoljnijeg ponudjača. Osnovni kriterij odabira bio je da se radi o kompanijama čija je prošlogodišnja dobit u poslovanju bila veća od 100 milijuna eura.
Taj uvjet ispunjavaju «Public Power Corporation» Grčka, «Enel» Italija, «BMG/Kaztransgas» Švicarska i Kazahstan, AES Velika Britanija, «Statkraft» Norveška, austrijske EVN i «Verbund», CEZ Češka , ENBW Njemačka, «Atel» Švicarska, kao i APET grupa Austrija.
Poziv je objavljen za gradnju hidroelektrana Ustikolina, Vranduk, Rmanj manastir, Vrilo, termoelektrana Tuzla i Kakanj, te rudnika i termoelektrana Bugojno i Kongora.
Osim 11 navedenih kompanija, na razgovor će biti pozvani i predstavnici Elektroprivrede Hrvatska – HEP, a zbog specifičnosti izgradnje HE Vrilo i TE Kongora u Tomislavgradu.
- Pošto HEP ima HE Buško Blato, koja je u Hrvatskoj, a čije je jezero stacionirano u BiH, izgradnjom ovih objekata povećao bi se kapacitet Buškog blata. Naime, voda iz rijeke Šujice, izgradnjom HE Vrilo, oticala bi u Buško jezero i povećao bi se njegov kapacitet, a tim i kapacitet HE, dok bi se jezero koristilo za rashladnu i tehnološku vodu za TE. U tom pravcu moramo uključiti i HEP – pojasnio nam je Hećo.
1. Konzorcij Ingra Zagreb (Končar, Dalekovod, Institut za građevinarstvo Zagreb, Konstruktor Split i Rafako Poljska),
2. EFT Danska, kompanija u vlasništvu srbijanskog biznismena Vuka Hamovića,
3. Tehel BiH, kompanija u vlasništvu Ante Markovića,
4. Terna Grčka, novčani dio ponude 500 milijuna eura,
5. Vatech Austrija,
6. Public Power Corporation S.A. i Contoru LLC iz Grčke, novčani dio ponude 600 milijuna eura,
7. Enel Italija,
8. Aksa Turska, novčane ponude TE Tuzla 555 milijuna dolara, TE Kakanj 375 milijuna dolara, Rudnik uglja i TE Bugojno 600 milijuna dolara i Rudnik uglja i TE Kongora 550 milijuna dolara,
9. Farab Iran, novčani dio ponude do 45 milijuna eura,
10. BMG/Kaztransgas iz Švajcarske i Kazahstana, novčani dio ponude odnosi se na gradnju novog blok modula snage 370 MW u TE Tuzla (332 milijuna dolara), TE Kakanj (242 milijuna dolara), TE Bugojno (prva faza 717 milijuna dolara, druga faza 622 milijuna dolara),
11. Investicijsko posredništvo Vitina, novčani dio ponude: 2.152.000.000 dolara za financijsko posredovanje,
12. Intrade energija BiH,
13. EGL Švicarska,
14. Hydropol Češka, novčani dio ponude 150 milijuna eura,
15. IEG Island,
16. HSE Slovenija, uz mogućnost investiranja do 2,5 milijarde eura,
17. Penta Češka za HE Ustikolina (92.160.000 eura), HE Vranduk (47.620.000 eura), HE Rmanj Manastir (69.300.000 eura) i HE Vrilo (42.000.000 eura),
18. AES Velika Britanija,
19. Statkraft Norveška,
20. Konzorcij BiH 1,
21. Konzorcij BiH 2,
22. Almy BiH, novčani dio ponude 20 miliona KM,
23. HEP Hrvatska,
24. Karden Kajmansko otočje,
25. EVN Austrija,
26. Strabag Austrija,
27. Verbund Austrija, novčani dio ponude 3,5 milijarde eura,
28. Institur građevinarstva konzorcij (Institut, Konstruktorinžinjering Split, Dalekovod Zagreb, Zagrebačka banka), novčani dio ponude 400 miliona eura za realizaciju projekata u hidroenergetskom dijelu,
29. Petrol Slovenija,
30. CEZ Češka,
31. ENBW Njemačka, novčani dio ponude 600 milijuna eura,
32. Transelektro Mađarska,
33. Konzorcij (bez podataka),
34. Kelag Austrija,
35. Lehman Brothers SAD,
36. Atel Švajcarska,
37. APET Grupa (Apet, Vatech, Alstom, Siemens, Voith, Poyry, Alpine, Porr) Austrija, novčani dio ponude 2, 5 milijarde eura,
38. Una Water GBMH.
U gotovo svim slučajevima, investitori Bosni i Hercegovini nude cjelokupno financiranje proširenja i izgradnje novih elektroenergetskih kapaciteta, a zauzvrat traže dugoročno osiguran plasman svih viškova električne energije
A oni kojih se to najvise tice, sute.
Bas ih briga. A kada bude kasno,
´fatati ce se za glavu.
'Dobra je nama praaavo ova naša trava,
ne trebaju nama još uvijek ljudska prava.
Čoban nas dobro pazi,
jer hajvana haman mazi:
redovno nam vunu striže
i pomusti na vakat stiže.
Mi smo obične i priglupe ovce,
za vunu i mlijeko, ne tražimo novce.
Vlast je za Čobana, pravoga insana,
nije za ovce, tipičnog hajvana.'
Pa nemojte onda našoj djeci otimati zdravlje molim VAS.
Imamo dovoljno struje, EP rade odlično, struja se izvozi, stanite malo.
Ratovi se vode zbog pitke vode, a mi sta radimo
Puštamo da grade HE:
- u Privoru (mjestu podno Vranice), gdje Vrbas možeš piti najnormalnije i uvijek teče.
- na izvoru Neretve, ma nedajte
- u Prozoru, pa nedajte molim Vas
- na bezbroj planisnkih rijeka u dragoj nam BiH
Pa zašto Hrvati u Hrvatskoj ne dopuste da im se na plitvicama gradi HE???
Evo izgleda, "Dani" i "Slobodna Bosna" su se ukljucili u lobiranje za ove elektrane, svako za svog kandidata
____________________________________________
Slobodna Bosna: "Širokopojasna energetska afera"
Prije nekoliko mjeseci Hećo bez provedenog tendera i javnog oglašavanja sarajevskoj kompaniji Intrade–energija ustupio izgradnju dvije velike hidroelektrane na Neretvi – Glavatičevo i Ljubača, vrijedne 600 milijuna KM
Federalni ministar energije, industrije i rudarstva Vahid Hećo posredno je priznao kako se našao u središtu korupcijske afere teške 600 milijuna KM: prije nekoliko mjeseci Hećo je bez provedenog tendera i javnog oglašavanja sarajevskoj kompaniji Intrade – energija ustupio izgradnju dvije velike hidroelektrane na Neretvi – Glavatičevo i Ljubača – vrijedne 600 milijuna KM!
Za dokaze da je riječ o krajnje sumnjivom poslovnom aranžmanu, pobrinuo se sam ministar Hećo koji je upravo objavio spisak 11 inostranih kompanija koje su prošle predkvalifikacije za izgradnju još osam hidro i termoelektrana u FBiH. Osnovni kvalifikacioni kriterij za odabir 11 od prijavljenih 37 zainteresiranih inostranih kompanija, prema riječima minstra Heće, bio je ostvarena neto dobit u protekloj godini od najmanje 100 miliona eura. No, dvije hidroelektrane na Neretvi (Glavatičevo i Ljubača) Hećo je dao nereferentnoj kompaniji «Intrade – energija» čija je prošlogodišnja dobit iznosila krajnje skromnih 290 eura i koja upošljava samo tri radnika.
GDJE JE POGRIJEŠIO MINISTAR HEĆO
Privatna kompanija «Intrade – energija» tražila je mnogo više – svih osam termo i hidroelektrana a sve na temelju samoinicijativne ponude koja je, istina, predviđena Zakonom o koncesijama, ali pod uvjetom da je prethodno urađena odgovarajuća ekonomska studija na osnovi koje bi se mogao utvrditi rok trajanja koncesije i visina ukupne investicije. No, ministru Heći to je bilo očito suvišno («u budžetu nema para za izradu studije») pa je dvije vrijedne hidroelektrane na Neretvi dodijelio «na povjerenje» prepustivši zainteresiranoj kompaniji «Intrade – energija» da sama odredi visinu investicije i dužinu koncesionog roka! To je bilo isto kao kada bi neki prodavač automobila zainteresiranom kupcu prepustio da sam procijeni vrijednost automobila i odredi prodajnu cijenu»
Privatna kompanije «Intrade – energija» bila je na dobrom putu da po istom principu dobije koncesiju i za preostalih osam hidro i termoelektrana i to bi se nesumnjivo desilo da im doslovno u posljednji tren konce nije pomrsila privatna kompanija Tehel na čelu s Antonom Markovićem, koja je također Federalnoj vladi dostavila samoincijativnu ponudu i to za sve hidro i termoelektrane koje je već bila «zapikala» kompanija «Intrade – energija». Nakon prispjele ponude Ante Markovića, stvar se nenadano zakomplicirala jer je Zakonom izričito predviđeno da se u slučaju postojanja najmanje dvije ili više samoincijativnih ponuda koncesionar bira na javnom tenderu. Ministar Hećo je međutim eskivirao ovu izričitu zakonsku odredbu: izdvojio je dvije najatraktivnije hidroelektrane na Neretvi i bez tendera ih dodijelio privatnoj kompaniji «Intrade – energija» dok je za preostale bio prisiljen raspisati javni tender.
Krajem juna ove godine ministar Hećo u razogovoru za BH dane nije mogao skriti gorčinu prema Anti Markoviću čija ga je samoincijativna ponuda očito spriječila da bez tendera sve raspoložive lokacije za izgradnju hidro i termoelektrana dodijeli kompaniji «Intrade – energija». «Rekao sam na jednom sastanku, na kojem je bio prisutan i gospodin Marković, da je to nekorektan način. Ima objekata koje mnogi mogu, ako to žele, samoincijativno da ponude na izgradnju, ova država ima mogućnosti u elektroenergetskom sektoru, pa bujrum, neka izađu na teren i neka naprave program, to se može zaokružiti dodjelom koncesija», izjavio je u Danima ministar Hećo, ne ponudivši nikakvo objašnjenje zbog čega smatra da je Markovićeva ponuda «nekorektna» za razliku od identične ponude «Intrade – energije» koja je za ministra Heću očito sasvim korektna.
Kako smo uspjeli doznati, Hećo je zapravo posumnjao da je neko iz njegovog ministarstva neovlašteno kopirao ponudu kompanije «Intrade – energija» i ilegalno je dostavio Anti Markoviću nagovorivši ga da hitno dostavi «vlastitu» samoincijativnu ponudu kako bi na taj način ministar Hećo bio primoran da koncesionara odabere raspisivanjem javnog tendera. Hećo je od podređenih u svome ministarstvu ultimativno zahtijevao da pokrenu istragu i otkriju nepoznatog počinioca koji mu je pokvario već dogovoreni deal s kompanijom «Intrade – energija». No, cijeli je slučaj uskoro dospio pred ostale ministre Vlade Federacije BiH koji su od ministra Heće izričito zahtijevali da postupi po zakonu i da koncesionara izabere na javno raspisanom tenderu. Hećo je međutim svoje kolege ministre uspio ubijediti da se dvije hidrocentrale na Neretvi – Glavatičevo i Ljubača – izdvoje iz mase ostalih centrala i da ih bez tendera dodijeli kompaniji «Intrade – energija».
PODMUKLA PRIVATIZACIJA
O tome je viočki predstavnik Stranke za BiH u Vladi Federacije, ministar Hećo ponešto rekao u intervjuu «Danima» čiji je urednik Senad Pećanin neskriveno lobira za interese «Intrade – energije». Hećo je Pećaninu potvrdio da je «Intrade – energija» dobila koncesiju za objekte na Neretvi jer su oni već dosta toga uradili i mislim da su najozbiljniji partner koji se javio...
«Mi ih na neki način nemamo ni pravo isključiti iz procesa razgovora oko dodjele koncesije», izjavio je Hećo u Danima požalivši se na pritiske onih koji misle «kako sve to treba staviti na tržište, otvoriti se maksimalno, dati koncesije itd». Nasuprot tome, Hećo je skloniji varijanti da «krenemo s jednim pilot – projektom dodjele koncesije jednoj domaćoj firmi koja će biti pod našom kontrolom da bi se naši pravnici, ekonomisti i tehničari naučili dodjeljivati koncesije, jer mi nismo još spremni u pravom smislu učestvovati u tom poslu».
Pilot – projekat vrijedan 600 miliona KM (!?) povjeren je kompaniji «Intrade – energija» koja, kako smo rekli, ima samo tri zaposlena, ostvarenu dobit od 290 eura i do sada nigdje i nikada nije gradila centrale ni približne veličini onima na Neretvi.
Ali, Hećina priča o navodnoj potrebi da «krenemo s jednim pilot projektom» kako bi se «naši pravnici, ekonomisti i tehničari naučili dodjeljivanju koncesije» najobičnija je demagogija. Ne sačekavši iskustva «pilot – projekta, nekoliko sedmica kasnije Hećo je raspisao javni tender i pozvao zainteresirane investitore za izgradnju osam preostalih hidro i termocentrala. Odaziv na tender premašio je sva očekivanja: prijavilo se čak 37 inostranih kompanija iz 18 država svijeta! Među njima i nekoliko samih energetskih špiceva – multinacionalnih kompanija koje raspolažu golemim kapitalom te impresivnim graditeljskim referencama u oblasti energetike. Među njima, Komisija federalnog Ministarstva energije, industrije i rudarstva identificirala je čak 11 koje su u protekloj 2005. godini ostvarile neto dobit višu od 100 miliona eura!
Interes inostranih investitora za energetski sektor BiH sasvim je razumljiv i gotovo ga je suvišno objašnjavati. U najkraćem, u narednih pet godina Evropa će se suočiti s drastičnim manjkom električne energije što će neminovno, kao i u slučaju nafte, proizvesti do sada nezabilježen porast cijena električne energije. Cijelom energetskom sektoru makroekonomisti predviđaju blistavu perspektivu posebno u onim državama poput BiH, koje raspolažu golemim energetskim potencijalnima ekološki prihvatljive energije kao što su hidro i vjetroelektrane.
Uprkos suprotnim nastojanjima ministra Heće koji se grčevito borio protiv, kako sam kaže, «otvaranja» «tržišta» i «masovnih koncesija», Vlada Federacije BiH blagovremeno je prepoznala golemi neiskorišteni potencijal o čemu najrječitije svjedoče pristigle ponude 37 inostranih kompanija spremnih da u proizvodnju električne energije u BiH investiraju blizu 3 milijarde eura.
Kako je Ante Marković postao međunarodni mešetar
U posljednjem broju magazina «Dani» gazda te novine Senad Pećanin okomio se na Slobodnu Bosnu optužujući je da su u svojim ranijim tekstovima glorificirali ulogu kompanije «Tehel» i Ante Markovića kojeg Pećanin naziva «običnim mešetarom».
Preko zlosretnog Pećanina «Slobodnoj Bosni» očito replicira višestruko sporni biznismen «Intrade – energije» Nihad Spahalić kome je Marković pokvario gotovo izvjestan deal s ministrom Hećom da bez tendera, na osnovu samoincijativne ponude, pored dvije hidrocentrale na Neretvi, dobije i sve druge centrale koje je ranije «zapikao».
Umjesto polemike s Pećaninom, pozivamo ga da sebi i svojim malobrojnim istomišljenicima objasni šta bi se desilo da se Marković nije pojavio sa samoincijativnom ponudom? Bi li ministar Hećo u tom slučaju uopće raspisivao tender koji se, vidimo, prijavilo 37 inostranih kompanija (!) ili bi koncesije i za preostale centrale, poput one dvije na Neretvi teške 600 miliona maraka, bile dodijeljene bez tendera – u četiri oka bez svjedoka?!
Kako je vrbovan ekspert Emir Avdić
Privatna kompanija «Intrade – energija» u vlasništvu je opskurnog trgovca oružjem Nihada Spahalića i zapravo je firma – kći njegove trgovinske kompanije Intrade d.o.o. Interes za energetski biznis Spahalić je probudio inžinjer Emir Avdić koji je posljednjih dvadesetak godina radio u Elektroprivredi BiH i to upravo na «poslovima i radnim zadacima» vezanim za izgradnju novih elektroenergetskih objekata. Prelaskom iz EPBiH u «Intrade», Avdić je sa sobom ponio obimnu dokumentaciju (studije i projekte) čija je izrada finansirana novcem EPBiH, na osnovu koje je kasnije preko privatne kompanije «Intrade – energija» podnio zahtjev za izdavanje koncesije na izgradnju centrala. Kao dugogodišnji uposlenik EPBiH, Avdić je raspolagao najvažnijim parametrima ekonomske isplativosti pojedinih hidroelektrana pa je prelaskom u privatnu kompaniju «Intrade – energija» odmah tipovao na najatraktivnije, poput HE Vranduk, Glavatičevo, Uskotlina...
Inače, dokumentacija EPBiH, koju za sada koristi samo «Intrade – energija», morala bi pod jednakim uvjetima biti dostupna i svim drugim potencijalnim investitorima.
POSAO STOLJEĆA
Pilot – projekat vrijedan 600 miliona KM (!?) povjeren je kompaniji «Intrade – energija» koja, kako smo rekli, ima samo tri zaposlena, ostvarenu dobit od 290 eura i do sada nigdje i nikadanije gradila centrale ni približno veličine onima na Neretvi.
Udruženje za zaštitu okoline Zeleni – Neretva oglasilo se priopćenjem za javnost u kojemu ta nevladina organizacija reagira na članak objavljen u tjedniku "Dani" pod nazivom "Najveća investicija u historiji BiH - 3,5 milijarde eura pred vratima BiH".
Zeleni upozoravaju kako se radi o bombastičnim najavama koji nemaju puno veze s istinom.
Iz ove nevladine organizacije podsjećaju na prošlogodišnji "Plan za izgradnju novih proizvodnih elektroenergetskih kapaciteta u FBiH", prvu cjelovitu studiju iz oblasti proizvodnje električne energije.
U tom planu kao najveće smetnje i prepreke za razvoj energetskog sektora ističu se nepostojanje energetska strategija BiH i FBiH, te nepostojanje ažuriranih planovi razvoja elektroprivreda s utvrđenom listom prioriteta.
"Šta je uzrok lutanjima u energetskoj sferi? Jasno je, odgovor se sam nameće. To je odsustvo strategije razvoja energetike prvenstveno na nivou BiH, ali i entiteta. Ako se tome doda i to da nema ni novog prostornog plana za FBiH onda je slika lutanja kompletna.
Deset godina poslije rata država koja najviše polaže na svoje energetske rezerve nije kadar sačiniti osnovni dokument kojim bi se definirala strategija razvoja, te iste oblasti kojom bi se definirale sve odrednice i regule", stoji dalje u priopćenju.
Zeleni upozoravaju kako se u takvom ambijentu stvara prostor da se najvrjedniji resursi prodaju u bescjenje.
"Nedavni najveći skup energetičara svijeta utvrdio je da će se potrebe za električnom energijom do 2030. godine udvostručiti. I umjesto da iz toga izvučemo pouku i definiramo pravac razvoja prvenstveno za vlastite potrebe, a tek potom i za druge strateške pravce naše se vlade ponašaju upravo tako kako budućim kupcima naših resursa odgovara.
Opće je poznato pravilo: tko brzo prodaje - jeftino prodaje", stoji, između ostalog, u priopćenju Udruženja za zaštitu okoline Zeleni – Neretva
UZAS.
, nego graditi termo, dizel, parnu elektranu. Mnogo bi vise naskodila prirodi. Zagadila bi vodu, vazduh, zemljiste... i sta onda ?
