Forum Klix.ba

JMGuti wrote: ↑06/09/2025 17:13

Mirza777 wrote: ↑06/09/2025 14:23
Da on je jedan od onih koji su dosli iz zapadnih zemalja kao i Tajfun, Masni, Ićo, Lalo, Nevzet brat rahmetli Izeta i ostala ekipa ratnika.

Zaboravio sam jos samo dodati da jedna bihacka ekipa, meni nepoznata, vec jedno izvjesno vrijeme radi dokumentarni film o tim ljudima. To sam saznao u razgovoru sa jednim od autora dokumentarnog serijala o ucescu Cazinjana i ulozi Cazina u ratu, koji se snima u 12 epizoda po sat vremena.

Chloe wrote: ↑06/09/2025 17:49

Mirza777 wrote: ↑06/09/2025 12:53

Spoiler

Show

armin071 wrote: ↑06/09/2025 01:29 @mirza777 prije svega hvala ti na temi i hvala ti što si nas sve podsjetio na rahmetli generala Nanića E sad su meni samo dvije stvari (ne)jasne, zna li se za gen. Nanića jesu li ga ubili naši po direktivi SDA ili je to Dudaković odradio na svoju ruku da sebi skloni konkurenta. I zna li se pouzdano za Šantića pošto je nedavno isplivao snimak u kojem on govori da treba potamaniti sve muslimane… Mislim to o napuštanju linija po tome su poznati, u Sarajevu je čitav vod kod Zemaljskog muzeja prebjegao kod četnika ostavili liniju i onda navečer na tv-u kod Đoge pričali o “zverstvima” koje su doživjeli u Sarajevu I pazi sada oni hoće spomenik “braniocima Sarajeva HVO”? ….. Ali ovo za Nanića ja sam ubjeđen da je to djelo ne lično možda Alije ali sigurno onih kosovaca kojima se okružio…..

Jedna od jačih tema i sa milinom je čitam, hvala ti još jednom….

Šantića znam jedino po tim famoznim videima i izjavama gdje je izjavljivao a upotpunosti Je radio na tome na što više našteti 5. Korpus. Iste njegove jedinice su drzale kotu Mrđa na Lohovskim Brdima za vrijeme Februarske Ofanzive kad je jedan vod cetnika promašio put ili se napio nisam siguran tacno i zavrsio gore pred jedinicama HVOa koji je cuvao Mrdju a ovi kad su ih vidjeti brze prije potegli nazad u grad. Jedina sreća je bila što su neke naše rezervne jedinice bile tu da preuzmu polozaje od hrvata. Moram napomenuti da se sjetim perioda iz Sane 95' da se pričalo i kod vojske i kod civila i komande da je trazeno od jedinica 101. pukovnije HVO-a Bihać da se ukljuci u Sanu 95 no medjutim oni su rekli da su jedinice HVOa na odmoru i da primaju zapovjedi iskljucivo iz Gruda.

Što se tiče rahmetli Generala i čitave te priče ja se lično nisam petljao u poslijeratne priče ja znam jednu stvar opšte poznatu i priča meni bliskih ljudi koji su bili u 505. Buzimskoj. Svi su mi govorili jednu stvar, nije to bio prvi put da je on uzeo pušku i otisao na prvu borbenu liniju. Isto to je uradio i za vrijeme Breze 94' i borbi na Kumarici gdje je skupa sa borcima dosao na 100 metara od neprijatelja i pucao na njega. Zalosno je sto se nekad priča o tim nekim stvarima, koliko znam i ta grupa što ga je ubila je i sama neutralisana.

Bol, tuga i neprihvatanje njegove smrti na samom kraju rata, nije i ne treba biti motiv za "teorije zavjere".

I Nanić, i Dudak su bili profesionalci, nisu bili konkurencija, nego saradnici. Da dolazi do razilaženja mišljenja dok se dođe do najboljeg rješenja, je sasvim normalno i u svakodnevnom životu, poslu pa i u ratu.

Te priče, treba presjecati, a nadam se da će njegovo suđenje završiti uskoro, da se bar na tu temu stavi tačka.

Chloe wrote: ↑06/09/2025 17:35

desni wrote: ↑06/09/2025 01:24 Uloga Ibrahima Đedovića?
Ko je njega doveo u Kladušu?
Je li bio u rodbinsko-tazbinskim odnosima sa Abdićima?

Spoiler

Show

[OVO JE DRUG IBRAHIM ĐEDOVIĆ
(Abdićev ministar odbrane Autonomne pokrajine zapadna Bosna).
- poslije proglašenja Autonomije 1993.godine,
- napad na Ustavni poredak Bosne i Hercegovine,
- ovaj isti je u Americi sakupljao novac za lažno svjedočenje protiv pripadnika 505.viteške brigade ( snimak na You Tube),
- zbog njegovog angažmana su nepravedno osuđena naša ratna braća
- pokojnom Đedoviću aminaju malobrojni njegovi interesni drugovi...
Molim Vas pogledajte i podsjetimo se na napad izroda na državu Bosnu i Hercegovinu.
Bitno je da se dijeli dalje...
Svjedok istine - Sehudin Aleševi/quote]

Ibrahim Đedović je jedan od mnogih koji su u Kladušu došli u vrijeme ekspanzije Agrokomerca raditi.
Nema manje općine na USK- a da i danas ima građana iz cijele BiH.

70 % tih da strane, je bilo iz Fikreta Abdića. Jedan od najgorih upravnika zatvora je bio npr. iz Goražda.

Mirza777 wrote: ↑06/09/2025 18:42

Chloe wrote: ↑06/09/2025 17:35

desni wrote: ↑06/09/2025 01:24 Uloga Ibrahima Đedovića?
Ko je njega doveo u Kladušu?
Je li bio u rodbinsko-tazbinskim odnosima sa Abdićima?

Spoiler

Show

Ibrahim Đedović je jedan od mnogih koji su u Kladušu došli u vrijeme ekspanzije Agrokomerca raditi.
Nema manje općine na USK- a da i danas ima građana iz cijele BiH.

70 % tih da strane, je bilo iz Fikreta Abdića. Jedan od najgorih upravnika zatvora je bio npr. iz Goražda.

Tačno, taj smet ibrahim djedovic je ako me sjecanje dobro sluzi bio iz Kalesije. On je bio njihov ministar odbrane i jedan od glavnih ljudi u privodjenju i zatvaranju civila u logore u Kladusi.

Porodice Foht wrote: ↑06/09/2025 18:51

Mirza777 wrote: ↑06/09/2025 18:42

Chloe wrote: ↑06/09/2025 17:35

Ibrahim Đedović je jedan od mnogih koji su u Kladušu došli u vrijeme ekspanzije Agrokomerca raditi.
Nema manje općine na USK- a da i danas ima građana iz cijele BiH.

70 % tih da strane, je bilo iz Fikreta Abdića. Jedan od najgorih upravnika zatvora je bio npr. iz Goražda.

Tačno, taj smet ibrahim djedovic je ako me sjecanje dobro sluzi bio iz Kalesije. On je bio njihov ministar odbrane i jedan od glavnih ljudi u privodjenju i zatvaranju civila u logore u Kladusi.

Cuo sam da je taj Djedovic bio govno i zlocinac, ali zar on nije vec odavno u vjecnim lovistima?

Dugarry wrote: ↑06/09/2025 18:51 Mene zanima kakva je situacija bila pred Oluju? Srpska i autonomaska ofanziva koja je trajala od novembra 1994 sve do Oluje je natjerala ABiH na povlacenje, ali koliko je kriticno bilo stanje pred Oluju? Koliko mogu da skontam, bilo je kriticno.

Stvar koja me zanima je i zasto su Srbi toliko navalili da zauzmu bihacki okrug. Vjerujem da bi napravili genocid, i kako bi tu u budcnosti bila teritorija sa njihovim muslimanima koje bi oni kontrolisali. Da li su i Hrvati imali umjesane prste? Da li jesu i mozda je zato nastradao Santic.

Danguba wrote: ↑06/09/2025 21:03 Gledajte ''Cuvari domovine'' na USK.(ko ima mogucnost).

desni wrote: ↑06/09/2025 01:24 Uloga Ibrahima Đedovića?
Ko je njega doveo u Kladušu?
Je li bio u rodbinsko-tazbinskim odnosima sa Abdićima?

Svjedok istine - Sehudin Aleševi/quote]

Ibrahim Đedović je običan čovjek. Rođen je 26.10.1961. godine u Kikačima, općina Kalesija, u skromnoj radničkoj porodici, kao jedno od sedmero djece. Osnovnu školu završio je u Kikačima i Tojšićima, a srednju vojnu školu je završio u Sarajevu.
Na Vojnoj akademiji kopnene vojske u Beogradu diplomirao je 1983., magistrirao vojne znanosti u Centru visokih vojnih škola u Beogradu 1990. godine. Sa samo 29 godina starosti postao je najmlađi magistar vojnih nauka u bivšoj Jugoslaviji.

PROFESIONALNA KARIJERA I PRIVATNI ŽIVOT

Profesionalnu karijeru je započeo radeći na Aerodromu Petrovac u Skoplju u Republici Makedoniji gdje je radio sve do 1991. godine. Početkom ratnih sukoba na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine dolazi u Sarajevo gdje se stavlja na raspolaganje tadašnjim bosanskim vlastima koje nisu pokazale interes za njega, a nedugo zatim na poziv tadašnjeg člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Fikreta Abdića, dolazi u Veliku Kladušu i zapošljava se u Agrokomercu u kojem je uz kraće prekide bio zaposlen od 1991. do 1995. godine, najprije kao direktor RJ „Transport“, a zatim kao zamjenik generalnog direktora Agrokomerca d.d. Velika Kladuša.
U periodu od aprila 2000., pa do jula 2007. godine bio je zaposlen u Parlamentu Bosne i Hercegovine, a od jula 2007. godine zaposlen je u Preduzeću „Ben-Mal Group“, čiji je osnivač, vlasnik i direktor. Od 1988. godine u braku je sa suprugom Nisvetom, dr. veterinarske medicine. Ima dvije kćerke, Mirelu i Lejlu, studentice ekonomije.


POLITIČKA KARIJERA

Politička karijera Ibrahima Đedovića počinje još 1993. godine nastankom političkog pokreta, dijela uglavnom muslimanskog stanovništva na području tadašnjeg Bihaćkog okruga koji je kasnije (1996.) i službeno registriran kao Demokratska narodna zajednica Bosne i Hercegovine. Ibrahim Đedović, jedan od osnivača i generalni sekretar do 2005. godine, kada je na stranačkim izborima izabran za predsjednika Glavnog odbora DNZ BiH.

Na prvim poslijeratnim izborima u Bosni i Hercegovini 1996. godine voljom građana (kao izbjeglica) biva izabran za poslanika u Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, gdje je obnašao i dužnost predsjednika poslaničkog kluba.
U ime pomirenja i nastojanja da pokuša dati svoj doprinos smirivanju odnosa u to vrijeme, prihvata kandidaturu, a potom kao izabrani predstavnik naroda iz izbjegličkog šatora u Gašincima, uz lične garancije Alije Izetbegovića i Visokog predstavnika Karla Bildta, 16.12.1996. godine putuje na sjednicu Parlamenta FBiH.

Daljnja dešavanja u vezi sa političkom karijerom Ibrahima Đedovića su materijal za rubriku „Vjerovali ili ne“. Unatoč svim garancijama, suprotno Ustavu i međunarodnim konvencijama, mimo svih pravila i bez prethodne saglasnosti Parlamenta, 07. maja 1997. godine biva uhapšen, a zatim i optužen za djela, za koja je zaprijećena dvostruka smrtna kazna.

U pritvoru boravi od 07.05.1997. godine pa sve do 27.03.2000. godine, gdje mu je 11 puta mijenjana optužnica, sastavljena od 27 tačaka optužbe, da bi na kraju bio oslobođen svih optužbi, uz konstataciju u presudi o krajnje humanom i zakonitom postupanju tokom ratnih sukoba u svakoj prilici i prema svakome.

Cijelo vrijeme boravka u pritvoru i sudskog procesa protiv njega imao je snažnu podršku građana tako da je 1998. godine izabran kao poslanik u Parlamentu BiH, a isto se desilo i u izbornim procesima 2000. i 2002. godine.

Sve to pokazuje da je veza sa ljudima najznačajnija veza koju čovjek može imati i najbolja ocjena nečije vrijednosti.

Svo vrijeme zatočeništva niko od zvaničnika parlamenata čiji je bio član, NIKADA ga nije posjetio u pritvoru, niti se interesirao šta se desilo sa čovjekom koji je uhapšen u parlamentu i odveden u pritvor. Ovo je posebno značajno, ako znamo šta se sve dešava i koliko interesovanje danas vlada, kada su u pitanju takvi slučajevi. Nažalost, danas je to odraz političkog licemjerja i zloupotrebe ljudskih sudbina u dnevnopolitičke svrhe.

KOMPETENCIJE

Danas Ibrahim Đedović živi i radi u Velikoj Kladuši, kao privatni poduzetnik. Zapošljava 50 radnika, koji za razliku od „državnog prosjeka“, redovno primaju plaću i žive od svoga rada. To i jeste osnova njegova izbornoga programa – svako radi svoj posao i svako živi od svoga rada.

Chloe wrote: ↑06/09/2025 17:35

Ibrahim Đedović je jedan od mnogih koji su u Kladušu došli u vrijeme ekspanzije Agrokomerca raditi.
Nema manje općine na USK- a da i danas ima građana iz cijele BiH.

70 % tih da strane, je bilo iz Fikreta Abdića. Jedan od najgorih upravnika zatvora je bio npr. iz Goražda.

Još početkom agresije na BiH 1992. u Veliku Kladušu su s punim kamionima namještaja došli iz bivše JNA oficiri Ibrahim Đedović, rodom iz Kalesije, Hamdija Mašić iz Rogatice i pukovnik Mehmed Koštić iz Banje Luke.

Upućeni tvrde da je još tada, njihovim dolaskom, Abdić imao jasno razrađenu strategiju stvaranja svoje buduće vojske. Komandant tzv. NO APZB, koja je brojala šest brigada, bio je Asim Delić, rezervni oficir. U vojnom pogledu Fikretova vojska bila je slabo ustrojena.

Čauševića je na mjestu komandanta 3. brigade zamijenio Asim Bašagić Zenga, koji je za ratne zasluge u odbrani Hrvatske dobio orden “Zrinjskog i Frankopana”.

U septembru 1992. Zenga je pješice došao u Cazin da se bori u Armiji RBiH. I, onda, godinu kasnije, Izviđačko-diverzantsku četu 503. brigade Armije BiH iz Cazina odvodi kod Abdića.

Danguba wrote: ↑06/09/2025 23:16

Chloe wrote: ↑06/09/2025 17:35

Ibrahim Đedović je jedan od mnogih koji su u Kladušu došli u vrijeme ekspanzije Agrokomerca raditi.
Nema manje općine na USK- a da i danas ima građana iz cijele BiH.

70 % tih da strane, je bilo iz Fikreta Abdića. Jedan od najgorih upravnika zatvora je bio npr. iz Goražda.

Upravo tako.

Profesionalnu karijeru je započeo radeći na Aerodromu Petrovac u Skoplju u Republici Makedoniji gdje je radio sve do 1991. godine. Početkom ratnih sukoba na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine dolazi u Sarajevo gdje se stavlja na raspolaganje tadašnjim bosanskim vlastima koje nisu pokazale interes za njega, a nedugo zatim na poziv tadašnjeg člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Fikreta Abdića, dolazi u Veliku Kladušu i zapošljava se u Agrokomercu u kojem je uz kraće prekide bio zaposlen od 1991. do 1995. godine, najprije kao direktor RJ „Transport“, a zatim kao zamjenik generalnog direktora Agrokomerca d.d. Velika Kladuša

desni wrote: ↑07/09/2025 01:29

Danguba wrote: ↑06/09/2025 23:16

Chloe wrote: ↑06/09/2025 17:35

Ibrahim Đedović je jedan od mnogih koji su u Kladušu došli u vrijeme ekspanzije Agrokomerca raditi.
Nema manje općine na USK- a da i danas ima građana iz cijele BiH.

70 % tih da strane, je bilo iz Fikreta Abdića. Jedan od najgorih upravnika zatvora je bio npr. iz Goražda.

Upravo tako.

Izgleda da nije došao baš u vrijeme ekspanzije Agrokomerca sudeći po citatu sa linka koji si postavio

Profesionalnu karijeru je započeo radeći na Aerodromu Petrovac u Skoplju u Republici Makedoniji gdje je radio sve do 1991. godine. Početkom ratnih sukoba na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine dolazi u Sarajevo gdje se stavlja na raspolaganje tadašnjim bosanskim vlastima koje nisu pokazale interes za njega, a nedugo zatim na poziv tadašnjeg člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Fikreta Abdića, dolazi u Veliku Kladušu i zapošljava se u Agrokomercu u kojem je uz kraće prekide bio zaposlen od 1991. do 1995. godine, najprije kao direktor RJ „Transport“, a zatim kao zamjenik generalnog direktora Agrokomerca d.d. Velika Kladuša

Chloe wrote: ↑07/09/2025 09:41

desni wrote: ↑07/09/2025 01:29

Danguba wrote: ↑06/09/2025 23:16

Upravo tako.

Izgleda da nije došao baš u vrijeme ekspanzije Agrokomerca sudeći po citatu sa linka koji si postavio

Profesionalnu karijeru je započeo radeći na Aerodromu Petrovac u Skoplju u Republici Makedoniji gdje je radio sve do 1991. godine. Početkom ratnih sukoba na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine dolazi u Sarajevo gdje se stavlja na raspolaganje tadašnjim bosanskim vlastima koje nisu pokazale interes za njega, a nedugo zatim na poziv tadašnjeg člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Fikreta Abdića, dolazi u Veliku Kladušu i zapošljava se u Agrokomercu u kojem je uz kraće prekide bio zaposlen od 1991. do 1995. godine, najprije kao direktor RJ „Transport“, a zatim kao zamjenik generalnog direktora Agrokomerca d.d. Velika Kladuša

Znam da je bio neki direktor u AC, a smetnula s uma da je bio vojno lice. Nisam znala da je bio Fikretov zamjenik.

Kako god, većina je ljudi sa cijelog područja x-yu je dolazila/došla u VK zbog Agrokomerca.
Početkom agresije na BiH, dolazile su i izbjeglice, i danas žive i rade ovdje.
Zanimljivije mi je bilo analizirati kako i zašto su se ljudi sa strane opredjeljivali za ili protiv Fikreta.

Mirza777 wrote: ↑05/09/2025 20:34 Ljudi se snalazili kako su mogli i umjeli, malo ljudi van Krajine ali i u Krajini zna da su ispod citave duzine Bihaća od sela Pokoj do Zeljave bile cijevi kroz koje je kerozin isao do aerodroma Zeljava. Kasarna Pokoj je bilo skladiste kerozina i ono je odma po pocetku rata ostalo u našim rukama. Ne sjecam se tacno koliko je ostalo kerozina ali to je sve dato komandi Korpusa na koristenje. Bilo je pojedinih "majstora" sto su kerozin u auta sipali i zna se sta se desavalo poslije. Uglavnom na razne nacine se dolazilo.

Sto se Cazina kao grada tiče on je nešto kao Visoko ili Srebrenik, rata nije osjetio. Jedine borbe u Cazinu su bile pocetak autonomije oktobra 93' kad je zauzet Cazin fakticki na 24h i ponovo novembra 94 kad je avion pao kod Incela. Ni Cazin ni Kladusa nisu nesto osjetili rata.

Sjecam se da sam 93 u ljeto bio na odmoru 7 dana i da sam otisao u Cazin a tamo kao da je druga dimenzija, Bihać svako malo sirene za uzbunu, granate padaju a Cazin kao evropski grad, bazeni otvoreni bili, pijace pune robe ( doduse iz agrokomerca), naroda na cesti. Apsolutno kao da rata nije bilo.

JMGuti wrote: ↑07/09/2025 15:19

Mirza777 wrote: ↑05/09/2025 20:34 Ljudi se snalazili kako su mogli i umjeli, malo ljudi van Krajine ali i u Krajini zna da su ispod citave duzine Bihaća od sela Pokoj do Zeljave bile cijevi kroz koje je kerozin isao do aerodroma Zeljava. Kasarna Pokoj je bilo skladiste kerozina i ono je odma po pocetku rata ostalo u našim rukama. Ne sjecam se tacno koliko je ostalo kerozina ali to je sve dato komandi Korpusa na koristenje. Bilo je pojedinih "majstora" sto su kerozin u auta sipali i zna se sta se desavalo poslije. Uglavnom na razne nacine se dolazilo.

Sto se Cazina kao grada tiče on je nešto kao Visoko ili Srebrenik, rata nije osjetio. Jedine borbe u Cazinu su bile pocetak autonomije oktobra 93' kad je zauzet Cazin fakticki na 24h i ponovo novembra 94 kad je avion pao kod Incela. Ni Cazin ni Kladusa nisu nesto osjetili rata.

Sjecam se da sam 93 u ljeto bio na odmoru 7 dana i da sam otisao u Cazin a tamo kao da je druga dimenzija, Bihać svako malo sirene za uzbunu, granate padaju a Cazin kao evropski grad, bazeni otvoreni bili, pijace pune robe ( doduse iz agrokomerca), naroda na cesti. Apsolutno kao da rata nije bilo.

Da samo malo nadopunim, da ne bi došlo do neke zabune, ratna dejstva u samom centru Cazina i bližoj okolini gotovo da nisu postojala, to je istina. Rijetko su i granate padale, mada su najčešće na udaru bili Incel, Željezara i drugi proizvodni pogoni koji su činili žilu kukavicu namjenske vojne industrije u ovom kraju (60% namjenske proizvodnje je bilo u Cazinu). Međutim, dijelovi Cazina, pogotovo potez od Tržačkih Raštela preko Tržca do Šturlića i malo istočnije Krivaja, Čajići, Liskovac, Skokovi itd., a pogotovo za vrijeme autonomije, tu su se vodile teške bitke.

Prve cazinske vojne žrtve, Zudo Rošić i Irfo Merdanović, položile su živote u odbranu domovine 92. godine u junu u mjestu Mutnik, nedaleko od Tržačkih Raštela, kad su četnici napali iz smjera Gate prema Raštelima, Mutniku i Pjanićima.

Ipak, najveće bitke u Cazinu vodile su se upravo protiv autonomaša, a ne četnika.

Cazin je dao doprinos, ne samo u odbrani - vojno, već i u svakom drugom segmentu. Popunjavali su sve brigade na prostoru bihaćke regije, doslovno nije bilo brigade u kojoj nije bilo Cazinjana. Već u aprilu 92' više od 10 hiljada krupskih i otočkih izbjeglica našlo je sigurnost u cazinskim domovima, gdje ih je većina tu i ostala do završetka samog rata, a neki i dan danas. Namjensku industriju sam već spomenuo. U Cazinu je u toku rata odrađeno više od 8 hiljada operativnih zahvata na ranjenicima - vojnim licima i civilima, uz veliku podršku bihaćkih doktora i medicinskih lica.

Iako je slovio za najmirniju sredinu u ovom dijelu BiH, stvaranjem autonomije i dolaskom Bužimljana, pogotovo njihove vojne policije u Cazin, to mjesto postalo je noćna mora za mnoge njegove žitelje, a o tome ću posebno malo kasnije.

Mirza777 wrote: ↑06/09/2025 19:29

Dugarry wrote: ↑06/09/2025 18:51 Mene zanima kakva je situacija bila pred Oluju? Srpska i autonomaska ofanziva koja je trajala od novembra 1994 sve do Oluje je natjerala ABiH na povlacenje, ali koliko je kriticno bilo stanje pred Oluju? Koliko mogu da skontam, bilo je kriticno.

Stvar koja me zanima je i zasto su Srbi toliko navalili da zauzmu bihacki okrug. Vjerujem da bi napravili genocid, i kako bi tu u budcnosti bila teritorija sa njihovim muslimanima koje bi oni kontrolisali. Da li su i Hrvati imali umjesane prste? Da li jesu i mozda je zato nastradao Santic.

Za vrijeme Oluje stanje je bilo takvo da se išlo na sve ili ništa. Najgori period za nas je zapravo tada bio prošao jer je u uspjeh Oluje spasila operacija Sprzena Zemlja.

Operacija Sprzena Zemlja, samo ime kaze, ne znam da je postojala stvar koja tad nije bačena na 5. Korpus, apsolutno znam samo da nuklearna bomba nije pala ostalo je sve palo. Tada su se borbe svugdje vodile no medjutim glavni pravac napada je bio preko Bugar- Gata - Šturlić - Krivaja doći do Cazina i presjeci i zauzeti Bihać. Strašna ofanziva, U njoj nisam bio jer sam par sedmica prije bio ranjen pa sam bio u bolnici. Tu je palo ne znam ni ja šta od kalibara, bojnog otrova, raketa, ma nema šta nije. Uspjeli su probiti prvu liniju i stići do Krivaje no medjutim tu su zaustavljeni gdje uništen jedan tenk a drugi to jest M 84 zarobljen. Tad su napadali svi, Četnici tzv SAO Krajine, četnici tzv RSa, autonomasi. Sve je gorilo, od Vrnograca, Grljevca pa do Krivaje i Grabeza. Na Bugaru su helikopteri Gazele dolijetale iz hrvatske naoruzane maljutkama i kad ispali komplet od 4 maljutke vrati se, napuni i ponovo puca i tako citav dan. Poslije rata pronazili smo sajle preko kojih su se navodile te rakete pune njive ih bile. Tad je napadao i Licki i Banijski i Kordunski i Korpus specijalnih snaga na te rejone. Izginulo ih je ne znam ni sam koliko ali zaustavljanjem tog napada omogućena je Oluja.

Što se tiče razloga, prvobitno jer su oni u SAO Krajini znali da ce biti ofanzia na njihovu teritoriju i pod hitno su morali očistiti Krajinu koja im je 3 ipo godine stvarala belaja za ledjima. Jednostavno pobiti sve i rijesiti problem, osloboditi 30-40 hiljada vojnika koji su drzali Krajinu u okruzenju i nastaviti dalje.

Poznati su dokumenti koji potvrdjuju da je srpski plan bio nakon rata ako bi 5. Korpus bio pobijedjen istu stvar uraditi i sa autonomasima, samo bi ga iskoristili dok se Korpus ne porazi a onda i njih pobiti. To su originalni dokumenti iz rata potvrdjivali da je to bio plan.

Šantić je i sam bio veliki saveznik fikreta abdica, moram napomenuti da je on bio dalji rodjak mate bobana predsjednika tzv herceg bosne i da je on zbog njega i postao komandant hvo bihać.

Dugarry wrote: ↑07/09/2025 17:10

Mirza777 wrote: ↑06/09/2025 19:29

Dugarry wrote: ↑06/09/2025 18:51 Mene zanima kakva je situacija bila pred Oluju? Srpska i autonomaska ofanziva koja je trajala od novembra 1994 sve do Oluje je natjerala ABiH na povlacenje, ali koliko je kriticno bilo stanje pred Oluju? Koliko mogu da skontam, bilo je kriticno.

Stvar koja me zanima je i zasto su Srbi toliko navalili da zauzmu bihacki okrug. Vjerujem da bi napravili genocid, i kako bi tu u budcnosti bila teritorija sa njihovim muslimanima koje bi oni kontrolisali. Da li su i Hrvati imali umjesane prste? Da li jesu i mozda je zato nastradao Santic.

Za vrijeme Oluje stanje je bilo takvo da se išlo na sve ili ništa. Najgori period za nas je zapravo tada bio prošao jer je u uspjeh Oluje spasila operacija Sprzena Zemlja.

Operacija Sprzena Zemlja, samo ime kaze, ne znam da je postojala stvar koja tad nije bačena na 5. Korpus, apsolutno znam samo da nuklearna bomba nije pala ostalo je sve palo. Tada su se borbe svugdje vodile no medjutim glavni pravac napada je bio preko Bugar- Gata - Šturlić - Krivaja doći do Cazina i presjeci i zauzeti Bihać. Strašna ofanziva, U njoj nisam bio jer sam par sedmica prije bio ranjen pa sam bio u bolnici. Tu je palo ne znam ni ja šta od kalibara, bojnog otrova, raketa, ma nema šta nije. Uspjeli su probiti prvu liniju i stići do Krivaje no medjutim tu su zaustavljeni gdje uništen jedan tenk a drugi to jest M 84 zarobljen. Tad su napadali svi, Četnici tzv SAO Krajine, četnici tzv RSa, autonomasi. Sve je gorilo, od Vrnograca, Grljevca pa do Krivaje i Grabeza. Na Bugaru su helikopteri Gazele dolijetale iz hrvatske naoruzane maljutkama i kad ispali komplet od 4 maljutke vrati se, napuni i ponovo puca i tako citav dan. Poslije rata pronazili smo sajle preko kojih su se navodile te rakete pune njive ih bile. Tad je napadao i Licki i Banijski i Kordunski i Korpus specijalnih snaga na te rejone. Izginulo ih je ne znam ni sam koliko ali zaustavljanjem tog napada omogućena je Oluja.

Što se tiče razloga, prvobitno jer su oni u SAO Krajini znali da ce biti ofanzia na njihovu teritoriju i pod hitno su morali očistiti Krajinu koja im je 3 ipo godine stvarala belaja za ledjima. Jednostavno pobiti sve i rijesiti problem, osloboditi 30-40 hiljada vojnika koji su drzali Krajinu u okruzenju i nastaviti dalje.

Poznati su dokumenti koji potvrdjuju da je srpski plan bio nakon rata ako bi 5. Korpus bio pobijedjen istu stvar uraditi i sa autonomasima, samo bi ga iskoristili dok se Korpus ne porazi a onda i njih pobiti. To su originalni dokumenti iz rata potvrdjivali da je to bio plan.

Šantić je i sam bio veliki saveznik fikreta abdica, moram napomenuti da je on bio dalji rodjak mate bobana predsjednika tzv herceg bosne i da je on zbog njega i postao komandant hvo bihać.

Hvala na odgovoru!

Samo da nesto razjasnim, ja pricam o periodu pred oluju.

Operacije Pauk i Sprzena zemlja su trajala skoro godinu dana, i Srbi su bacili sve sto mogu da slome 5. korpus. Specijalne jedinicie iz Srbije, Autonomasi, RSK, VRS. Sve...

Koliko sam mogao upratiti, pred Oluju bilo je pitanje pada Buzima ali i Cazina. Zato pitam, da li je situacija bila toliko kriticna i da li bi ovi zauzeli pomenuta mjesta da nije dosla Oluja?

Druga stvar je ta sto se ja ne slazem da im je bio motiv zauzimanje tog dijela BiH, kako bi mogli braniti RSK. Barem danas, kad raspolazemo sa dosta informacija, cinjenica je da su oni davnih dana prodali RSK, i da su se dogovorili sa Tudjmanom da to uzme. Znaci, to nije bio njihov motiv.

Uvijek me je interesovali, zasto su toliko bili zaintereseovani da zauzmu to podrucje, gdje nikad zivjeli nisu, pogotovo kad je rijec o periodu kada se znalo da rat nece jos dugo potrajati i da ta teritorija nece pripasti njima. To se vec tada znalo! Zasto nisu koristili snagu na drugim podrucjima, gdje im se trebalo braniti, mozda na Vozuci ili sta ti ja znam.

Mislim da je ta akcija imala veci cilj, a to je da se to podrucje ocisti od Bosnjaka. Znaci genocid, raseljavanje, a kada nastupi mir taj dio bi bio kontrolisan od strane Abdica, ustvari bi to kontrolisali Srbi i Hrvati i mozda naseljavali svojim narodom. Tako da bi se Krajina za sva vremena eliminisala kao kost u grlo i jednim i drugim.

Dugarry wrote: ↑07/09/2025 17:10

Mirza777 wrote: ↑06/09/2025 19:29

Dugarry wrote: ↑06/09/2025 18:51 Mene zanima kakva je situacija bila pred Oluju? Srpska i autonomaska ofanziva koja je trajala od novembra 1994 sve do Oluje je natjerala ABiH na povlacenje, ali koliko je kriticno bilo stanje pred Oluju? Koliko mogu da skontam, bilo je kriticno.

Stvar koja me zanima je i zasto su Srbi toliko navalili da zauzmu bihacki okrug. Vjerujem da bi napravili genocid, i kako bi tu u budcnosti bila teritorija sa njihovim muslimanima koje bi oni kontrolisali. Da li su i Hrvati imali umjesane prste? Da li jesu i mozda je zato nastradao Santic.

Za vrijeme Oluje stanje je bilo takvo da se išlo na sve ili ništa. Najgori period za nas je zapravo tada bio prošao jer je u uspjeh Oluje spasila operacija Sprzena Zemlja.

Operacija Sprzena Zemlja, samo ime kaze, ne znam da je postojala stvar koja tad nije bačena na 5. Korpus, apsolutno znam samo da nuklearna bomba nije pala ostalo je sve palo. Tada su se borbe svugdje vodile no medjutim glavni pravac napada je bio preko Bugar- Gata - Šturlić - Krivaja doći do Cazina i presjeci i zauzeti Bihać. Strašna ofanziva, U njoj nisam bio jer sam par sedmica prije bio ranjen pa sam bio u bolnici. Tu je palo ne znam ni ja šta od kalibara, bojnog otrova, raketa, ma nema šta nije. Uspjeli su probiti prvu liniju i stići do Krivaje no medjutim tu su zaustavljeni gdje uništen jedan tenk a drugi to jest M 84 zarobljen. Tad su napadali svi, Četnici tzv SAO Krajine, četnici tzv RSa, autonomasi. Sve je gorilo, od Vrnograca, Grljevca pa do Krivaje i Grabeza. Na Bugaru su helikopteri Gazele dolijetale iz hrvatske naoruzane maljutkama i kad ispali komplet od 4 maljutke vrati se, napuni i ponovo puca i tako citav dan. Poslije rata pronazili smo sajle preko kojih su se navodile te rakete pune njive ih bile. Tad je napadao i Licki i Banijski i Kordunski i Korpus specijalnih snaga na te rejone. Izginulo ih je ne znam ni sam koliko ali zaustavljanjem tog napada omogućena je Oluja.

Što se tiče razloga, prvobitno jer su oni u SAO Krajini znali da ce biti ofanzia na njihovu teritoriju i pod hitno su morali očistiti Krajinu koja im je 3 ipo godine stvarala belaja za ledjima. Jednostavno pobiti sve i rijesiti problem, osloboditi 30-40 hiljada vojnika koji su drzali Krajinu u okruzenju i nastaviti dalje.

Poznati su dokumenti koji potvrdjuju da je srpski plan bio nakon rata ako bi 5. Korpus bio pobijedjen istu stvar uraditi i sa autonomasima, samo bi ga iskoristili dok se Korpus ne porazi a onda i njih pobiti. To su originalni dokumenti iz rata potvrdjivali da je to bio plan.

Šantić je i sam bio veliki saveznik fikreta abdica, moram napomenuti da je on bio dalji rodjak mate bobana predsjednika tzv herceg bosne i da je on zbog njega i postao komandant hvo bihać.

Hvala na odgovoru!

Samo da nesto razjasnim, ja pricam o periodu pred oluju.

Operacije Pauk i Sprzena zemlja su trajala skoro godinu dana, i Srbi su bacili sve sto mogu da slome 5. korpus. Specijalne jedinicie iz Srbije, Autonomasi, RSK, VRS. Sve...

Koliko sam mogao upratiti, pred Oluju bilo je pitanje pada Buzima ali i Cazina. Zato pitam, da li je situacija bila toliko kriticna i da li bi ovi zauzeli pomenuta mjesta da nije dosla Oluja?

Druga stvar je ta sto se ja ne slazem da im je bio motiv zauzimanje tog dijela BiH, kako bi mogli braniti RSK. Barem danas, kad raspolazemo sa dosta informacija, cinjenica je da su oni davnih dana prodali RSK, i da su se dogovorili sa Tudjmanom da to uzme. Znaci, to nije bio njihov motiv.

Uvijek me je interesovali, zasto su toliko bili zaintereseovani da zauzmu to podrucje, gdje nikad zivjeli nisu, pogotovo kad je rijec o periodu kada se znalo da rat nece jos dugo potrajati i da ta teritorija nece pripasti njima. To se vec tada znalo! Zasto nisu koristili snagu na drugim podrucjima, gdje im se trebalo braniti, mozda na Vozuci ili sta ti ja znam.

Mislim da je ta akcija imala veci cilj, a to je da se to podrucje ocisti od Bosnjaka. Znaci genocid, raseljavanje, a kada nastupi mir taj dio bi bio kontrolisan od strane Abdica, ustvari bi to kontrolisali Srbi i Hrvati i mozda naseljavali svojim narodom. Tako da bi se Krajina za sva vremena eliminisala kao kost u grlo i jednim i drugim.

Mirza777 wrote: ↑07/09/2025 17:59

Dugarry wrote: ↑07/09/2025 17:10

Mirza777 wrote: ↑06/09/2025 19:29

Za vrijeme Oluje stanje je bilo takvo da se išlo na sve ili ništa. Najgori period za nas je zapravo tada bio prošao jer je u uspjeh Oluje spasila operacija Sprzena Zemlja.

Operacija Sprzena Zemlja, samo ime kaze, ne znam da je postojala stvar koja tad nije bačena na 5. Korpus, apsolutno znam samo da nuklearna bomba nije pala ostalo je sve palo. Tada su se borbe svugdje vodile no medjutim glavni pravac napada je bio preko Bugar- Gata - Šturlić - Krivaja doći do Cazina i presjeci i zauzeti Bihać. Strašna ofanziva, U njoj nisam bio jer sam par sedmica prije bio ranjen pa sam bio u bolnici. Tu je palo ne znam ni ja šta od kalibara, bojnog otrova, raketa, ma nema šta nije. Uspjeli su probiti prvu liniju i stići do Krivaje no medjutim tu su zaustavljeni gdje uništen jedan tenk a drugi to jest M 84 zarobljen. Tad su napadali svi, Četnici tzv SAO Krajine, četnici tzv RSa, autonomasi. Sve je gorilo, od Vrnograca, Grljevca pa do Krivaje i Grabeza. Na Bugaru su helikopteri Gazele dolijetale iz hrvatske naoruzane maljutkama i kad ispali komplet od 4 maljutke vrati se, napuni i ponovo puca i tako citav dan. Poslije rata pronazili smo sajle preko kojih su se navodile te rakete pune njive ih bile. Tad je napadao i Licki i Banijski i Kordunski i Korpus specijalnih snaga na te rejone. Izginulo ih je ne znam ni sam koliko ali zaustavljanjem tog napada omogućena je Oluja.

Što se tiče razloga, prvobitno jer su oni u SAO Krajini znali da ce biti ofanzia na njihovu teritoriju i pod hitno su morali očistiti Krajinu koja im je 3 ipo godine stvarala belaja za ledjima. Jednostavno pobiti sve i rijesiti problem, osloboditi 30-40 hiljada vojnika koji su drzali Krajinu u okruzenju i nastaviti dalje.

Poznati su dokumenti koji potvrdjuju da je srpski plan bio nakon rata ako bi 5. Korpus bio pobijedjen istu stvar uraditi i sa autonomasima, samo bi ga iskoristili dok se Korpus ne porazi a onda i njih pobiti. To su originalni dokumenti iz rata potvrdjivali da je to bio plan.

Šantić je i sam bio veliki saveznik fikreta abdica, moram napomenuti da je on bio dalji rodjak mate bobana predsjednika tzv herceg bosne i da je on zbog njega i postao komandant hvo bihać.

Hvala na odgovoru!

Samo da nesto razjasnim, ja pricam o periodu pred oluju.

Operacije Pauk i Sprzena zemlja su trajala skoro godinu dana, i Srbi su bacili sve sto mogu da slome 5. korpus. Specijalne jedinicie iz Srbije, Autonomasi, RSK, VRS. Sve...

Koliko sam mogao upratiti, pred Oluju bilo je pitanje pada Buzima ali i Cazina. Zato pitam, da li je situacija bila toliko kriticna i da li bi ovi zauzeli pomenuta mjesta da nije dosla Oluja?

Druga stvar je ta sto se ja ne slazem da im je bio motiv zauzimanje tog dijela BiH, kako bi mogli braniti RSK. Barem danas, kad raspolazemo sa dosta informacija, cinjenica je da su oni davnih dana prodali RSK, i da su se dogovorili sa Tudjmanom da to uzme. Znaci, to nije bio njihov motiv.

Uvijek me je interesovali, zasto su toliko bili zaintereseovani da zauzmu to podrucje, gdje nikad zivjeli nisu, pogotovo kad je rijec o periodu kada se znalo da rat nece jos dugo potrajati i da ta teritorija nece pripasti njima. To se vec tada znalo! Zasto nisu koristili snagu na drugim podrucjima, gdje im se trebalo braniti, mozda na Vozuci ili sta ti ja znam.

Mislim da je ta akcija imala veci cilj, a to je da se to podrucje ocisti od Bosnjaka. Znaci genocid, raseljavanje, a kada nastupi mir taj dio bi bio kontrolisan od strane Abdica, ustvari bi to kontrolisali Srbi i Hrvati i mozda naseljavali svojim narodom. Tako da bi se Krajina za sva vremena eliminisala kao kost u grlo i jednim i drugim.

Interesantno i drago mi je što si napomenuo Buzim i Cazin. Stanje je u stvarnosti istina, bilo haoticno. Prethodnih mjeseci četnici i autonomasi napadali su kompletnu teritoriju od Buzima do Cazina. U ljeto do same operacije Sprzena Zemlja, teške su se borbe vodile u rejonu Brezove Kose što je fakticki sami ulaz na opštinu Cazina. Sa druge strane najugrozeniji period je bio upravo za vrijeme same Sprzene Zemlje kad su dosli do Krivaje gdje su zaustavljeni.

Sto se Buzima tiče Buzim je bio kritičniji od Cazina. Do tada su četnici sve snage usmjerili prema Buzimskoj opštini. Prethodnih mjeseci borbe su došle do samog Buzima. Vrnograč je bio fakticki pred padom u to vrijeme a padom Vrnograča ostaje cesta jedna do Buzima. Tad je već postojao plan evakuacije Buzima prema Bihaću ali o tome se ne zna puno jer hvala Bogu do toga nije ni doslo. Mjesecima su se tu vodile teške borbe za brdo Pehovo koje je uspjesno odbranjeno.

Dugarry wrote: ↑07/09/2025 18:08

Mirza777 wrote: ↑07/09/2025 17:59

Dugarry wrote: ↑07/09/2025 17:10

Hvala na odgovoru!

Samo da nesto razjasnim, ja pricam o periodu pred oluju.

Operacije Pauk i Sprzena zemlja su trajala skoro godinu dana, i Srbi su bacili sve sto mogu da slome 5. korpus. Specijalne jedinicie iz Srbije, Autonomasi, RSK, VRS. Sve...

Koliko sam mogao upratiti, pred Oluju bilo je pitanje pada Buzima ali i Cazina. Zato pitam, da li je situacija bila toliko kriticna i da li bi ovi zauzeli pomenuta mjesta da nije dosla Oluja?

Druga stvar je ta sto se ja ne slazem da im je bio motiv zauzimanje tog dijela BiH, kako bi mogli braniti RSK. Barem danas, kad raspolazemo sa dosta informacija, cinjenica je da su oni davnih dana prodali RSK, i da su se dogovorili sa Tudjmanom da to uzme. Znaci, to nije bio njihov motiv.

Uvijek me je interesovali, zasto su toliko bili zaintereseovani da zauzmu to podrucje, gdje nikad zivjeli nisu, pogotovo kad je rijec o periodu kada se znalo da rat nece jos dugo potrajati i da ta teritorija nece pripasti njima. To se vec tada znalo! Zasto nisu koristili snagu na drugim podrucjima, gdje im se trebalo braniti, mozda na Vozuci ili sta ti ja znam.

Mislim da je ta akcija imala veci cilj, a to je da se to podrucje ocisti od Bosnjaka. Znaci genocid, raseljavanje, a kada nastupi mir taj dio bi bio kontrolisan od strane Abdica, ustvari bi to kontrolisali Srbi i Hrvati i mozda naseljavali svojim narodom. Tako da bi se Krajina za sva vremena eliminisala kao kost u grlo i jednim i drugim.

Interesantno i drago mi je što si napomenuo Buzim i Cazin. Stanje je u stvarnosti istina, bilo haoticno. Prethodnih mjeseci četnici i autonomasi napadali su kompletnu teritoriju od Buzima do Cazina. U ljeto do same operacije Sprzena Zemlja, teške su se borbe vodile u rejonu Brezove Kose što je fakticki sami ulaz na opštinu Cazina. Sa druge strane najugrozeniji period je bio upravo za vrijeme same Sprzene Zemlje kad su dosli do Krivaje gdje su zaustavljeni.

Sto se Buzima tiče Buzim je bio kritičniji od Cazina. Do tada su četnici sve snage usmjerili prema Buzimskoj opštini. Prethodnih mjeseci borbe su došle do samog Buzima. Vrnograč je bio fakticki pred padom u to vrijeme a padom Vrnograča ostaje cesta jedna do Buzima. Tad je već postojao plan evakuacije Buzima prema Bihaću ali o tome se ne zna puno jer hvala Bogu do toga nije ni doslo. Mjesecima su se tu vodile teške borbe za brdo Pehovo koje je uspjesno odbranjeno.

Zanima me rat na cijelom podrucju BiH pa i Krajine. Uvijek me je interesivalo zasto je Milosevic toliko insistirao na tom zauzimanju Cazinske krajine. Mislim da su to zeljeli Srbi i Hrvati zajedno. To je moje misljenje. Na kraju Hrvati vise nisu mogli cekati i dosla Oluja. Istog dana je Milosevic povukao svoje snage.

Mirza777 wrote: ↑07/09/2025 18:12
Cinjenica je da Oluja jedni bez drugih ne bi uspjela. Da nismo slomili Sprzenu Zemlju i sa svojim snagama krenuli prema Hrvatskoj ne bi ni Hrvati dogurali ni pola koliko su uzeli. Moja jedinica je sama na Grabovcu dočekala Hrvate, to jeste na raskrsnici prema Rakovici.

Dugarry wrote: ↑07/09/2025 18:19

Mirza777 wrote: ↑07/09/2025 18:12
Cinjenica je da Oluja jedni bez drugih ne bi uspjela. Da nismo slomili Sprzenu Zemlju i sa svojim snagama krenuli prema Hrvatskoj ne bi ni Hrvati dogurali ni pola koliko su uzeli. Moja jedinica je sama na Grabovcu dočekala Hrvate, to jeste na raskrsnici prema Rakovici.

Tudjman i Milosevic su sve dogovorili par godina prije. RSK je bila osudjena na propast. Operacije na Bihac nije imala veze sa buducnosti RSK.