Bosanski jezik - sta je ispravno?

[broj dva]

cuj sta da radis... samo kazes da je uciteljica donekle u pravu, i da je hljeb isto tako ispravno kao i kruh, zavisno od regije gdje zivis u bosni. za pantalone, mislim, ali nisam siguran da je to vise ulicna rijec nego zvanica, mozda grijesim...

trebao bi samo reci djetetu da postoje vise varijana (hljeb/kruh, hiljadu/tisucu itd...)

i ja imam problema kako da ucim kcerku bosanski ispravno, s obzirom da ga i sam ne pricam onako kako treba... nije laka stvar, ali djeca su pametna pa ce shvatiti sve tri (cetiri) varijante neke rijeci...

imas na prvoj stranici da je ispravno oboje
imas pravopis.ba mozes tamo provjeriti
kakva ulicna rijec "pantalone"
uciteljica tvrdi da "hljeb" i "pantalone" nisu dio bosanskog jezika sto nije istina, vec se radi o nametanju lokalnog dijalekta kao opste norme tj standarda

Nema te osobe koja moze odrediti sta je dio jezika a sta nije, jezik je zivo bice koje raste i mjenja se (i koje moze umrijeti), samo grupe koje aktivno koriste jezim mogu kroz koristenje i nekoristenje odrediti sta je dio jezika. Tako da sve dok postoje insani koji razumiju rijec hljeb ili pantalone te su rijeci dio jezika.
Moze se pricati o nekim knjizevnim normama ali to ostaje samo knjizevna norma a vecina govornika / korisnika jezika nisu knjizevnici i nisu bas optereceni normama.,,

[Ateista]

Znam da je uvodni post star, ja bih na mjestu postavljaca teme ragovao, ako nista razgovarao sa nastavnicom. Hajde da je to neka druga rijec za koju neko moze da ne zna, ali svako zna za izraze hljeb i kruh, a pogotovo bi trebao neko ko je nastavnik jezika. Zbog toga sam siguran da je u pitanju iskljucivo nametanje svog kao ispravno, da koristi tu poziciju nastavnika da nametne njeno, neka vrsta provokacije. Potpuno je nebitno koji izraz od ta dva ona koristi, ali govoriti za bilo koji od ta dva da je pogresan je cisto nametanje, i to je nesto sto bi po meni trebalo rijesiti u startu.

[dr_Evil]

Hljeb je srpska varijanta, kruh hrvatska. Riječ "pantalone" potiče od talijanske riječi "pantaloni", koja označava muške hlače. Talijani su ovu riječ preuzeli iz venecijanske kulture, gdje je postala popularna zahvaljujući liku iz commedia dell'arte. U commedia dell'arte (talijanska narodna komedija 16. i 17. vijeka), jedan od ključnih likova bio je Pantalone. On je bio stereotip venecijanskog trgovca, često prikazan u karakterističnim dugim hlačama. Te hlače su postale poznate kao "pantaloni", a ime je preuzeto od lika. Kroz trgovinu i kulturnu razmjenu, riječ "pantaloni" se proširila iz Italije u druge dijelove Evrope, uključujući Francusku ("pantalon") i Englesku ("pantaloons"), a kasnije i u druge jezike, uključujući bosanski.

Blago nama - sa nama! I treba snimati viceve o nama

[HelaS]

Hahah
Kao sto rekoh iz Posavine sam (Brcko) a sjesam se da je i moja nena rahmetli za to govorila IBRICIC/IBRIK ali isto tako znala je reci KANA!

prema zvaničnom Bosankom jeziku pravilno je i pantalone, ali pošto je i HR zvanični jezik u BiH, koristimo i i njihov naziv Hlače ......itd ...

Ne postoji zvaničan "Bosanski jezik", postoji takav kolokvijalan

[Dobrinjac-u-Pragu]

...

[PreWiBa]

Hahah
Kao sto rekoh iz Posavine sam (Brcko) a sjesam se da je i moja nena rahmetli za to govorila IBRICIC/IBRIK ali isto tako znala je reci KANA!

prema zvaničnom Bosankom jeziku pravilno je i pantalone, ali pošto je i HR zvanični jezik u BiH, koristimo i i njihov naziv Hlače ......itd ...

Ne postoji zvaničan "Bosanski jezik", postoji takav kolokvijalan

Kako ne postoji? Cuj ne postoji zvanican bosanski jezik, i to reci u 2025.

[PreWiBa]

Imas rjecnik i sta u njemu pise, to je standard.
S tim da svakodnevni govor nema veze s tim, svako ima pravo da govori kako zeli, to je samo vazno kada je pisana korespondencija u pitanju.

[Dozer]

Imas rjecnik i sta u njemu pise, to je standard.
S tim da svakodnevni govor nema veze s tim, svako ima pravo da govori kako zeli, to je samo vazno kada je pisana korespondencija u pitanju.

Ako pricas o Senahidovom rjecniku, onda...mrka kapa... Samoproglaseni jezikoslovac koji je izdavao 3x rjecnik, pri cemu je sam sebe ispravljao u X primjera.
"Hlopta" je najbolji, koja je bila u prvom i drugom, pa iscezla, cini mi se, u trecem izdanju.
Onda imamo "uredu" (za nesto sto je OK), "upravu" (za nesto/nekoga kada kaze/uradi nesto sto je ispravno, tacno), "nacrno" (rad bez dozvole ili prijave), itd., gdje su izmisljena nekakva besmislena spajanja rijeci samo kako bi se bosanski, kao, razlikova od srpskog i hrvatskog, pri cemu nema nikakvih objasnjenja zasto je to tako i koje je gramaticko pravilo za ovakvo pisanje. Besmisleno. I nakaradno.

Govor...ne bih se slozio. Mozda po Vuku, ono - "citaj kako pise, pisi kako govoris", ali to je mozda vazilo nekada kada je bilo 2% pismenih, danas je to budalastina. Ako postoji pravopis, i gramatika tog pravopisa, valjda je logicno da se onda i govori tako? Naravno da uvijek postoje lokalni izrazi za milion stvari, ali to je ono sto cini razliku izmedju pismenog i nepismenog.

[dr_Evil]

Imas rjecnik i sta u njemu pise, to je standard.
S tim da svakodnevni govor nema veze s tim, svako ima pravo da govori kako zeli, to je samo vazno kada je pisana korespondencija u pitanju.

Ako pricas o Senahidovom rjecniku, onda...mrka kapa... Samoproglaseni jezikoslovac koji je izdavao 3x rjecnik, pri cemu je sam sebe ispravljao u X primjera.
"Hlopta" je najbolji, koja je bila u prvom i drugom, pa iscezla, cini mi se, u trecem izdanju.
Onda imamo "uredu" (za nesto sto je OK), "upravu" (za nesto/nekoga kada kaze/uradi nesto sto je ispravno, tacno), "nacrno" (rad bez dozvole ili prijave), itd., gdje su izmisljena nekakva besmislena spajanja rijeci samo kako bi se bosanski, kao, razlikova od srpskog i hrvatskog, pri cemu nema nikakvih objasnjenja zasto je to tako i koje je gramaticko pravilo za ovakvo pisanje. Besmisleno. I nakaradno.

Govor...ne bih se slozio. Mozda po Vuku, ono - "citaj kako pise, pisi kako govoris", ali to je mozda vazilo nekada kada je bilo 2% pismenih, danas je to budalastina. Ako postoji pravopis, i gramatika tog pravopisa, valjda je logicno da se onda i govori tako? Naravno da uvijek postoje lokalni izrazi za milion stvari, ali to je ono sto cini razliku izmedju pismenog i nepismenog.

Pa dobro Dozer majka mu stara valjda je jezik ziva materija i treba da odrazava ono kako vecina stanovnika govori. Razumijem poentu "nacrno" ali helem ako susjedi mogu reci da rade u fusu?! onda valjda i mi mozemo spojiti "nacrno".

A za sluzbenost, znas i sam kakve su prepreke na razini drzave, razni univerziteti imaju institute za Bosanski, helem mogli su realno to malo i da spoje

[Dozer]

Sve znam, ali, brate... Kad nesto ne ide, i kad prelazi u budalastinu, onda to treba tako i nazvati, a ne forsirati kao ispravno i pravilo.

[stubrijez]

Imas rjecnik i sta u njemu pise, to je standard.
S tim da svakodnevni govor nema veze s tim, svako ima pravo da govori kako zeli, to je samo vazno kada je pisana korespondencija u pitanju.

Ako pricas o Senahidovom rjecniku, onda...mrka kapa... Samoproglaseni jezikoslovac koji je izdavao 3x rjecnik, pri cemu je sam sebe ispravljao u X primjera.
"Hlopta" je najbolji, koja je bila u prvom i drugom, pa iscezla, cini mi se, u trecem izdanju.
Onda imamo "uredu" (za nesto sto je OK), "upravu" (za nesto/nekoga kada kaze/uradi nesto sto je ispravno, tacno), "nacrno" (rad bez dozvole ili prijave), itd., gdje su izmisljena nekakva besmislena spajanja rijeci samo kako bi se bosanski, kao, razlikova od srpskog i hrvatskog, pri cemu nema nikakvih objasnjenja zasto je to tako i koje je gramaticko pravilo za ovakvo pisanje. Besmisleno. I nakaradno.

Govor...ne bih se slozio. Mozda po Vuku, ono - "citaj kako pise, pisi kako govoris", ali to je mozda vazilo nekada kada je bilo 2% pismenih, danas je to budalastina. Ako postoji pravopis, i gramatika tog pravopisa, valjda je logicno da se onda i govori tako? Naravno da uvijek postoje lokalni izrazi za milion stvari, ali to je ono sto cini razliku izmedju pismenog i nepismenog.

Pa dobro Dozer majka mu stara valjda je jezik ziva materija i treba da odrazava ono kako vecina stanovnika govori. Razumijem poentu "nacrno" ali helem ako susjedi mogu reci da rade u fusu?! onda valjda i mi mozemo spojiti "nacrno".

A za sluzbenost, znas i sam kakve su prepreke na razini drzave, razni univerziteti imaju institute za Bosanski, helem mogli su realno to malo i da spoje

Kako mogu oni mi je najjaci adut bosnjastva od samog nastanka... argument djece predskolskog uzrasta.

[Naslovnica]

Imas rjecnik i sta u njemu pise, to je standard.
S tim da svakodnevni govor nema veze s tim, svako ima pravo da govori kako zeli, to je samo vazno kada je pisana korespondencija u pitanju.

Ako pricas o Senahidovom rjecniku, onda...mrka kapa... Samoproglaseni jezikoslovac koji je izdavao 3x rjecnik, pri cemu je sam sebe ispravljao u X primjera.
"Hlopta" je najbolji, koja je bila u prvom i drugom, pa iscezla, cini mi se, u trecem izdanju.
Onda imamo "uredu" (za nesto sto je OK), "upravu" (za nesto/nekoga kada kaze/uradi nesto sto je ispravno, tacno), "nacrno" (rad bez dozvole ili prijave), itd., gdje su izmisljena nekakva besmislena spajanja rijeci samo kako bi se bosanski, kao, razlikova od srpskog i hrvatskog, pri cemu nema nikakvih objasnjenja zasto je to tako i koje je gramaticko pravilo za ovakvo pisanje. Besmisleno. I nakaradno.

Govor...ne bih se slozio. Mozda po Vuku, ono - "citaj kako pise, pisi kako govoris", ali to je mozda vazilo nekada kada je bilo 2% pismenih, danas je to budalastina. Ako postoji pravopis, i gramatika tog pravopisa, valjda je logicno da se onda i govori tako? Naravno da uvijek postoje lokalni izrazi za milion stvari, ali to je ono sto cini razliku izmedju pismenog i nepismenog.

Pa dobro Dozer majka mu stara valjda je jezik ziva materija i treba da odrazava ono kako vecina stanovnika govori. Razumijem poentu "nacrno" ali helem ako susjedi mogu reci da rade u fusu?! onda valjda i mi mozemo spojiti "nacrno".

A za sluzbenost, znas i sam kakve su prepreke na razini drzave, razni univerziteti imaju institute za Bosanski, helem mogli su realno to malo i da spoje

'naći treba ostati nepismen, govoriti konpir, tebzija, dacka, labavo, trajvan, tretuar...

[dr_Evil]

Ako pricas o Senahidovom rjecniku, onda...mrka kapa... Samoproglaseni jezikoslovac koji je izdavao 3x rjecnik, pri cemu je sam sebe ispravljao u X primjera.
"Hlopta" je najbolji, koja je bila u prvom i drugom, pa iscezla, cini mi se, u trecem izdanju.
Onda imamo "uredu" (za nesto sto je OK), "upravu" (za nesto/nekoga kada kaze/uradi nesto sto je ispravno, tacno), "nacrno" (rad bez dozvole ili prijave), itd., gdje su izmisljena nekakva besmislena spajanja rijeci samo kako bi se bosanski, kao, razlikova od srpskog i hrvatskog, pri cemu nema nikakvih objasnjenja zasto je to tako i koje je gramaticko pravilo za ovakvo pisanje. Besmisleno. I nakaradno.

Govor...ne bih se slozio. Mozda po Vuku, ono - "citaj kako pise, pisi kako govoris", ali to je mozda vazilo nekada kada je bilo 2% pismenih, danas je to budalastina. Ako postoji pravopis, i gramatika tog pravopisa, valjda je logicno da se onda i govori tako? Naravno da uvijek postoje lokalni izrazi za milion stvari, ali to je ono sto cini razliku izmedju pismenog i nepismenog.

Pa dobro Dozer majka mu stara valjda je jezik ziva materija i treba da odrazava ono kako vecina stanovnika govori. Razumijem poentu "nacrno" ali helem ako susjedi mogu reci da rade u fusu?! onda valjda i mi mozemo spojiti "nacrno".

A za sluzbenost, znas i sam kakve su prepreke na razini drzave, razni univerziteti imaju institute za Bosanski, helem mogli su realno to malo i da spoje

'naći treba ostati nepismen, govoriti konpir, tebzija, dacka, labavo, trajvan, tretuar...

Ako vecina stanovnika tvoje domovine govori "konpir" onda je to pravilna rijec, mada ako cemo posteno kod nas vrlih Hercegovaca je krtola . Po kojem bi osnovu krompir bilo pravilno ako ne odrazava govor? Jer je krompir u Zagrebu? Jel se sluzimo onda tom logikom? Pretjerujemo jer nikad nisam nikoga cuo da kaze konpir, ali razumijemo se naravno

[Naslovnica]

U Zagrebu je valjda krumpir.
To što je veliki broj obrazovanih ljudi zamjenjen još većim brojem neartikulisanih polupismenih seljačina koji nisu vidjeli grada do 1992 treba da bude vodilja zašto bi najednom hlopta, dacka i konpir trebalo da su ispravni (jer se u njihovim zaseocima tako kaže)?

[Ateista]

U Zagrebu je valjda krumpir.
To što je veliki broj obrazovanih ljudi zamjenjen još većim brojem neartikulisanih polupismenih seljačina koji nisu vidjeli grada do 1992 treba da bude vodilja zašto bi najednom hlopta, dacka i konpir trebalo da su ispravni (jer se u njihovim zaseocima tako kaže)?

[dr_Evil]

U Zagrebu je valjda krumpir.
To što je veliki broj obrazovanih ljudi zamjenjen još većim brojem neartikulisanih polupismenih seljačina koji nisu vidjeli grada do 1992 treba da bude vodilja zašto bi najednom hlopta, dacka i konpir trebalo da su ispravni (jer se u njihovim zaseocima tako kaže)?

Pa kad vec odgovoras makar stavi moj nick, ne drzis valjda monologe

Ne radi se tu o pismenosti, uporno prelazis preko moje recenice, nego o tome da jezicki stanard treba da odrazava ono kako vecina govori. Ne mozemo skupit 20-30 ljudi i da oni odluce kako nesto treba da se kaze, to je zato jer smo preuzeli njemacki standard iz vremena stvaranja njemacke republike, svabe nisu mogli da se razumiju medjusobno pa su zato bili tako tvrdi na standardizaciji jezika.

Imas i druge primjere recimo Norveske, gdje je odluceno da ce svako govoriti onako kako mu je majka govorila i da je svaki dijalekt dozvoljen i sa kraljem i sa komsijom, dok s druge strane imaju 2 normativa pisanja, jedan koji je ostao od danaca i drugi koji su oni u svom nacionalizmu razvili.

Dakle, broj neartikulisanih polupismenih seljacina staviti na papir, koliko nas govori konpir, krompir, krUmpir, krtola, i valjda iz toga odluciti koja treba biti pisana rijec u BiH. I dalje zasto je krompir pravilno, a konpir nepravilno ako tako govori vecina stanovnika BiH(opet ponavljam nikad cuo konpir, primjer samo). Jezik bi trebao da je ziv i da trpi neke izmjene, jer ako citamo dokumente od prije 100 godina garant tako vise ne pisemo.

https://digital.bgs.ba/kratka-uputa-u-p ... edzepasic/

Primjer, pogledati nacin pisanja kako je to Safvet hrvatina pisao.


Sto bi vam rekao rahmetli Sidran, ako je maternji jezik ko si ti da kazes da moja matera ne govori pravilno, a tako u mom kraju bilo 1000 godina. Hocemo li da vidimo kako je minder carsija sarajevska pisala prije korektivnog faktora za standardizacijom Srpsko-hrvatskog?

[Naslovnica]

U Zagrebu je valjda krumpir.
To što je veliki broj obrazovanih ljudi zamjenjen još većim brojem neartikulisanih polupismenih seljačina koji nisu vidjeli grada do 1992 treba da bude vodilja zašto bi najednom hlopta, dacka i konpir trebalo da su ispravni (jer se u njihovim zaseocima tako kaže)?

Pa kad vec odgovoras makar stavi moj nick, ne drzis valjda monologe

Ne radi se tu o pismenosti, uporno prelazis preko moje recenice, nego o tome da jezicki stanard treba da odrazava ono kako vecina govori. Ne mozemo skupit 20-30 ljudi i da oni odluce kako nesto treba da se kaze, to je zato jer smo preuzeli njemacki standard iz vremena stvaranja njemacke republike, svabe nisu mogli da se razumiju medjusobno pa su zato bili tako tvrdi na standardizaciji jezika.

Imas i druge primjere recimo Norveske, gdje je odluceno da ce svako govoriti onako kako mu je majka govorila i da je svaki dijalekt dozvoljen i sa kraljem i sa komsijom, dok s druge strane imaju 2 normativa pisanja, jedan koji je ostao od danaca i drugi koji su oni u svom nacionalizmu razvili.

Dakle, broj neartikulisanih polupismenih seljacina staviti na papir, koliko nas govori konpir, krompir, krUmpir, krtola, i valjda iz toga odluciti koja treba biti pisana rijec u BiH. I dalje zasto je krompir pravilno, a konpir nepravilno ako tako govori vecina stanovnika BiH(opet ponavljam nikad cuo konpir, primjer samo). Jezik bi trebao da je ziv i da trpi neke izmjene, jer ako citamo dokumente od prije 100 godina garant tako vise ne pisemo.

https://digital.bgs.ba/kratka-uputa-u-p ... edzepasic/

Primjer, pogledati nacin pisanja kako je to Safvet hrvatina pisao.


Sto bi vam rekao rahmetli Sidran, ako je maternji jezik ko si ti da kazes da moja matera ne govori pravilno, a tako u mom kraju bilo 1000 godina. Hocemo li da vidimo kako je minder carsija sarajevska pisala prije korektivnog faktora za standardizacijom Srpsko-hrvatskog?

Ne znam od kada je mjerilo ako veliki broj neartikulisanih polupismenih seljačina govori konpir da to postaje standardna književna norma?
Nekada su vršilo opismenjivanje i obrazovanje naroda, nećemo valjda ići unazad, da mi stoka seljačka uči dijete šta je i kako pravilno a šta nije.
Safet je pisao kako je pisao prije milion godina, promijenilo se, ne vraćamo se na Safeta.

[dr_Evil]

U Zagrebu je valjda krumpir.
To što je veliki broj obrazovanih ljudi zamjenjen još većim brojem neartikulisanih polupismenih seljačina koji nisu vidjeli grada do 1992 treba da bude vodilja zašto bi najednom hlopta, dacka i konpir trebalo da su ispravni (jer se u njihovim zaseocima tako kaže)?

Pa kad vec odgovoras makar stavi moj nick, ne drzis valjda monologe

Ne radi se tu o pismenosti, uporno prelazis preko moje recenice, nego o tome da jezicki stanard treba da odrazava ono kako vecina govori. Ne mozemo skupit 20-30 ljudi i da oni odluce kako nesto treba da se kaze, to je zato jer smo preuzeli njemacki standard iz vremena stvaranja njemacke republike, svabe nisu mogli da se razumiju medjusobno pa su zato bili tako tvrdi na standardizaciji jezika.

Imas i druge primjere recimo Norveske, gdje je odluceno da ce svako govoriti onako kako mu je majka govorila i da je svaki dijalekt dozvoljen i sa kraljem i sa komsijom, dok s druge strane imaju 2 normativa pisanja, jedan koji je ostao od danaca i drugi koji su oni u svom nacionalizmu razvili.

Dakle, broj neartikulisanih polupismenih seljacina staviti na papir, koliko nas govori konpir, krompir, krUmpir, krtola, i valjda iz toga odluciti koja treba biti pisana rijec u BiH. I dalje zasto je krompir pravilno, a konpir nepravilno ako tako govori vecina stanovnika BiH(opet ponavljam nikad cuo konpir, primjer samo). Jezik bi trebao da je ziv i da trpi neke izmjene, jer ako citamo dokumente od prije 100 godina garant tako vise ne pisemo.

https://digital.bgs.ba/kratka-uputa-u-p ... edzepasic/

Primjer, pogledati nacin pisanja kako je to Safvet hrvatina pisao.


Sto bi vam rekao rahmetli Sidran, ako je maternji jezik ko si ti da kazes da moja matera ne govori pravilno, a tako u mom kraju bilo 1000 godina. Hocemo li da vidimo kako je minder carsija sarajevska pisala prije korektivnog faktora za standardizacijom Srpsko-hrvatskog?

Ne znam od kada je mjerilo ako veliki broj neartikulisanih polupismenih seljačina govori konpir da to postaje standardna književna norma?
Nekada su vršilo opismenjivanje i obrazovanje naroda, nećemo valjda ići unazad, da mi stoka seljačka uči dijete šta je i kako pravilno a šta nije.
Safet je pisao kako je pisao prije milion godina, promijenilo se, ne vraćamo se na Safeta.

Ebi ga, zato je Vuk rahmetli isao u Bilecu da od stoke seljacke uci beogradsku gospodu kako se govori.

Helem na prvi google:

Treća karakteristika je promenljivost norme. Sa razvojem nauke i umetnosti, sa promenom organizacije i kulture življenja, menjaju se reči i njihovi oblici, a što zahteva i promenu nekih jezičkih pravila. Ti novi oblici, nova frazeologija, novonastale reči i njihov izgovor - bivaju sve prisutnije ne samo u svakodnevnom govoru, već i u pisanju. One prosto traže da se izvrši nova standradizacija jezika, da sve to nađe svoje mesto u književnom jeziku i da bude podvedeno pod određene norme.
Norma jednog jezika ima za cilj stvaranje jezika koji će sa što manje razlika biti sredstvo sporazumevanja svih pripadnika jedne društveno jezičke zajednice. Norma isključuje one osobine jezika koje unose razliku između pojedinih grupa na prostoru istog jezika. Norma traži i pronalazi one karakteristike u jeziku koje su zajedničke za više govora ili dijalekata, polazeći uvek od onog govora koji je najrasprostranjeniji i kojim govori najveći broj ljudi.
Jezička norma podrazumeva niz drugih normi i pravila u njima. Postoje:
1. pravopisna norma - propisuje pravila pisanja
2. ortoepska norma - određuje pravila izgovora reči (akcenat)
3. fonetskomorfološka norma - donosi niz pravila koja se odnose na upotrebu glasova i glasovne promene u rečima, na oblike reči i njihovo građenje
4. leksička norma - utvrđuje opšta pravila za izbor reči koje ulaze u književni jezik
5. sintaksička norma - donosi pravila o strukturi rečenice i njenim delovima

Uzivaj drug

[Dozer]

Sve se razumijemo - i maternji, i dijalekte, i lokalizovani, i seoski, i gradjanski, itd., medjutim danas mora postojati standardizacija i u pisanju i u govoru. Norma. Ako je nesto standardizovano kao ispravno, onda to tako treba da bude i kada se prica i kada se pise.

Sve ostalo vodi u nebulozu, animozitete, nerazumijevanje, itd. Nas jezik, generalno B/H/S jezici, vrlo je/su bogat/i, i u njima postoje rijeci i izrazi za sve i svasta, cesto i po 2-3+ izraza za jednu te istu stvar, i svi se razumijemo bez problema. Medjutim, suludo je u to utrpavati i neke lokalizovane izraze koji postoje u raznim selima i zaseocima. To je mozda bilo OK prije 100+ godina, ali danas...
Ako je jezik standardizovan, onda ga takvog treba i primjenjivati u svemu.

Ali, tu standardizaciju treba da definise drzava, a ne kojekakvi samoprozvani jezikoslovci optereceni etno-vjerskim budalastinama i koji ce sklepati rjecnik i pravopis po stranackom diktatu, ni sami ne znajuci sta i kako tu treba da ide i bude.

[Naslovnica]

Pa kad vec odgovoras makar stavi moj nick, ne drzis valjda monologe

Ne radi se tu o pismenosti, uporno prelazis preko moje recenice, nego o tome da jezicki stanard treba da odrazava ono kako vecina govori. Ne mozemo skupit 20-30 ljudi i da oni odluce kako nesto treba da se kaze, to je zato jer smo preuzeli njemacki standard iz vremena stvaranja njemacke republike, svabe nisu mogli da se razumiju medjusobno pa su zato bili tako tvrdi na standardizaciji jezika.

Imas i druge primjere recimo Norveske, gdje je odluceno da ce svako govoriti onako kako mu je majka govorila i da je svaki dijalekt dozvoljen i sa kraljem i sa komsijom, dok s druge strane imaju 2 normativa pisanja, jedan koji je ostao od danaca i drugi koji su oni u svom nacionalizmu razvili.

Dakle, broj neartikulisanih polupismenih seljacina staviti na papir, koliko nas govori konpir, krompir, krUmpir, krtola, i valjda iz toga odluciti koja treba biti pisana rijec u BiH. I dalje zasto je krompir pravilno, a konpir nepravilno ako tako govori vecina stanovnika BiH(opet ponavljam nikad cuo konpir, primjer samo). Jezik bi trebao da je ziv i da trpi neke izmjene, jer ako citamo dokumente od prije 100 godina garant tako vise ne pisemo.

https://digital.bgs.ba/kratka-uputa-u-p ... edzepasic/

Primjer, pogledati nacin pisanja kako je to Safvet hrvatina pisao.


Sto bi vam rekao rahmetli Sidran, ako je maternji jezik ko si ti da kazes da moja matera ne govori pravilno, a tako u mom kraju bilo 1000 godina. Hocemo li da vidimo kako je minder carsija sarajevska pisala prije korektivnog faktora za standardizacijom Srpsko-hrvatskog?

Ne znam od kada je mjerilo ako veliki broj neartikulisanih polupismenih seljačina govori konpir da to postaje standardna književna norma?
Nekada su vršilo opismenjivanje i obrazovanje naroda, nećemo valjda ići unazad, da mi stoka seljačka uči dijete šta je i kako pravilno a šta nije.
Safet je pisao kako je pisao prije milion godina, promijenilo se, ne vraćamo se na Safeta.

Ebi ga, zato je Vuk rahmetli isao u Bilecu da od stoke seljacke uci beogradsku gospodu kako se govori.

Helem na prvi google:

Treća karakteristika je promenljivost norme. Sa razvojem nauke i umetnosti, sa promenom organizacije i kulture življenja, menjaju se reči i njihovi oblici, a što zahteva i promenu nekih jezičkih pravila. Ti novi oblici, nova frazeologija, novonastale reči i njihov izgovor - bivaju sve prisutnije ne samo u svakodnevnom govoru, već i u pisanju. One prosto traže da se izvrši nova standradizacija jezika, da sve to nađe svoje mesto u književnom jeziku i da bude podvedeno pod određene norme.
Norma jednog jezika ima za cilj stvaranje jezika koji će sa što manje razlika biti sredstvo sporazumevanja svih pripadnika jedne društveno jezičke zajednice. Norma isključuje one osobine jezika koje unose razliku između pojedinih grupa na prostoru istog jezika. Norma traži i pronalazi one karakteristike u jeziku koje su zajedničke za više govora ili dijalekata, polazeći uvek od onog govora koji je najrasprostranjeniji i kojim govori najveći broj ljudi.
Jezička norma podrazumeva niz drugih normi i pravila u njima. Postoje:
1. pravopisna norma - propisuje pravila pisanja
2. ortoepska norma - određuje pravila izgovora reči (akcenat)
3. fonetskomorfološka norma - donosi niz pravila koja se odnose na upotrebu glasova i glasovne promene u rečima, na oblike reči i njihovo građenje
4. leksička norma - utvrđuje opšta pravila za izbor reči koje ulaze u književni jezik
5. sintaksička norma - donosi pravila o strukturi rečenice i njenim delovima

Uzivaj drug

Ti uči od stoke seljačke, ja i moja djeca nećemo.
Kratko i jasno, bez beskrajnih copy-paste trakavica koje niko neće pročitati.
Uživaj i ti drug.

[Mate_Miso_Kovac]

Ali, tu standardizaciju treba da definise drzava

E, od ovoga bismo se baš pismenoga kruva najeli Sve go pismen i po standardu čovik u drzavnoj sluzbi

[Dozer]

Zato i pise "treba"

[HelaS]

Sve se razumijemo - i maternji, i dijalekte, i lokalizovani, i seoski, i gradjanski, itd., medjutim danas mora postojati standardizacija i u pisanju i u govoru. Norma. Ako je nesto standardizovano kao ispravno, onda to tako treba da bude i kada se prica i kada se pise.

Sve ostalo vodi u nebulozu, animozitete, nerazumijevanje, itd... Ako je jezik standardizovan, onda ga takvog treba i primjenjivati u svemu.

Ali, tu standardizaciju treba da definise drzava, a ne kojekakvi samoprozvani jezikoslovci optereceni etno-vjerskim budalastinama i koji ce sklepati rjecnik i pravopis po stranackom diktatu, ni sami ne znajuci sta i kako tu treba da ide i bude.

O ovome pišem. Norma....

Možda se ne sjećam precizno dobro, zadnja standardizacija našeg jezika bila je 1972. godine - srpskohrvatskog-hrvatskosrpskog jezika, koji bi trebao i danas biti na snazi, jer taj zakon nije zamijenjen drugim, adekvatnim. A bio bi, ubijeđen sam, expsresno, da su samozvani bošnjački "jezičari" znali da treba. Njima je bio prioritet unijeti u promet bošnjački jezik, odnosno zatrijeti srpski i hrvatski, pa makar i improvizacijom i kvazirječnicima bosanskog jezika

[geralt]

Ebi ga, zato je Vuk rahmetli isao u Bilecu da od stoke seljacke uci beogradsku gospodu kako se govori.

Pa ovo je upravo kontra primjer od onoga sto ti zelis dokazati. Strucnjak-lingvista izabrao opskurni lokalni dijalekt kao jedini ispravan, uveo ga u citanke, i onda citava drzava morala da se prilagodi tom dijalektu.

Drugi primjer je hrvatski jezik, gdje je vecina Hrvatske pricala kajkavski i chakavski dok Ljudevit Gaj i Ilirci nisu odlucili da kao standard uvedu shtokavski da bi bili blizi i da bi se bolje razumjeli sa Srbima (koja ironija ). I tako danas Zagrepcani i Splicani pricaju shtokavski, a kajkavski i chakavski pricaju medju sobom penzioneri po selima Zagorja i dalmatinskim otocima. Cak je i kod Slovenaca bilo pokusaja da se u 19. vijeku nasilu uvede shtokavski (ne izvana vec od njihovih intelektualaca), sto nije pustilo korijena.

[dr_Evil]

Ebi ga, zato je Vuk rahmetli isao u Bilecu da od stoke seljacke uci beogradsku gospodu kako se govori.

Pa ovo je upravo kontra primjer od onoga sto ti zelis dokazati. Strucnjak-lingvista izabrao opskurni lokalni dijalekt kao jedini ispravan, uveo ga u citanke, i onda citava drzava morala da se prilagodi tom dijalektu.

Drugi primjer je hrvatski jezik, gdje je vecina Hrvatske pricala kajkavski i chakavski dok Ljudevit Gaj i Ilirci nisu odlucili da kao standard uvedu shtokavski da bi bili blizi i da bi se bolje razumjeli sa Srbima (koja ironija ). I tako danas Zagrepcani i Splicani pricaju shtokavski, a kajkavski i chakavski pricaju medju sobom penzioneri po selima Zagorja i dalmatinskim otocima. Cak je i kod Slovenaca bilo pokusaja da se u 19. vijeku nasilu uvede shtokavski (ne izvana vec od njihovih intelektualaca), sto nije pustilo korijena.

Nije u koliziji jer sam u prvom izlaganju naveo da smo mi preuzeli njemacki model prinudne standardizacije, ili ti ga kopirali od svabe. Nije neka tajna da je JUS bio samo puka kopija DIN-a, isto i na jezik prebacit. Otkud Vuku potreba za standardizacijom, pa cojko valjda stolovao u Becu, jel tako. Zasto Bileca, valjda se trazila jezicka cistoca bez previse usvojenica, a Srbija kao takva je bila leglo istih. Pricamo kako bi trebalo, a ne sta je bilo. Ne bih rekao da zagrepcani pricaju stokavski izmedju sebe, mozda ako pod zagrepcanima posmatramo ove iz zapadne Hercegovine.

Helem, meni toliko nije ni vazno... just saying da je malo tuzno da smo izgubili svoj starinski govor. Osjecamo li se nadmocno sto vise u Hercegovini necemo cuti šjekira ili šjedi...