Forum Klix.ba

Dobra Tema, dobri postovi,

Molba: Molim vas nemojte postavljati pitanja ala "otkud pare?" "kako je naraslo?" "ko ima takve pare da plati?" - takvim pitanjima trazite validaciju u trvdnji da je trziste "poludilo". Situacija je obrnuta - trziste sada reaguje racionalno.
Trenutno je na depozitnim racunima stanovnistva u BIH oko 14 MILIJARDI (14 hiljada miliona!) BAM. Ponavljam, stanovnistva a ne pravnih subjekata.

Tih 14 Milijardi svaki dan gubi na svojoj realnoj vrijednosti i logicno je da dobar dio novca trazi sigurnost u nekretninama, zlatu, dionicma bosanskih "blue chip" kompanija (telekom, Bosnalijek, Elektroprivreda itd.)
Pametni i kapitalizirani imaju brokere i investiraju u strane ETFove i uzivaju i u cinjenici da u BIH porez na stednju bio 0!.

Nekretnine: Da, najbolja investicija u fazi stagflacije u kojoj se nalazimo (i nalazicemo se narednih min. 5-10 godina)
Sarajevsko trziste nekretnina ce se uskoro stabilizirati jer na strani potraznje mladi parovi ce tesko doci do finansiranja (3/6 M EURIBOR ce rasti u 2023 jos najmanje 2-3%) > Ocekujem da ce u tim uslovnima broj podstanara rasti i sami tim stanarine.
Incijalni inflatorni sok se stabilizovao i sve sto valja na trzistu je otislo. tj. nema vise kupovine u panici. (ala propada sve moram uloziti ... )

Posto pricamo o nerketninama treba imati na umu i demografiju. Boomeri lagano umiru. To je najveca generacija u BIH i evropi. Za 10-20 godina ce ogroman broj stanova biti na trzistu. Tu dolazi do izrazaja ona: lokacija, lokacija, lokacija

Ja u ovom trenutku ne bi kupovao stan kao investiciju,.. za stanovanje je to u svakom trenutku OK,.. posebno ako su kamate manje od inflacije.
Bio je period kad su Srbi napustali FBiH i kad su se stanovi prodavali ispod realne vrijednosti.
S obzirom na demografiju i odlazak mladih za očekivati je da dođe vrijeme kad će ljudi odustati od pomisli na povratak u BiH i kada naslijeđene nekretnine budu prodavali da bi riješili stambeno pitanje tamo gdje zive.
Takvih nekretnina bi moglo biti i do 200.000 u narednih deset godina.
U svakom slučaju i sada imamo značajan visak nekretnina koji drži dijaspora ili stoje prazne zbog neatraktivne lokacije.
Za 10 godina će to biti i izrazenije.

Vecina tog novca na bankama je u rukama mafije, to je valjda jasno, obicni puk moze stediti par hiljada, desetak, dvadesetak, vecina ni toliko jer gomila ljudi zivi na kredit, hint pogledati kreditnu zaduzenost gradjana.

Znam za jednog takvog, od bliske jaranice tata, ratni profiter i danasnji veleposjednik. Na bankama ima ko zna koliko miliona, a dodatno je i pametan pa posjeduje brojne nekretnine. Lik godinama vec kupuje zemlju, parcelizuje, prodaje, zna gdje kupiti zna sta kupiti, ima dobre veze u politici. Radi javne nabavke preko privatne firme, ima dojave gdje kupiti zemlju gdje ce drzava otkupljivati, nista ne skrivaju jer vide da sve prolazi. A nakon rata pa sigurno pet sest godina nije trosio ni marke, u strahu od nekakvih zakonskih sankcija odnosno "odakle ti pare". Kad je skuzio da ga niko nece pitati, raspistoljio se.

On posjeduje ko zna koliko stanova, koje renta vjerovatno, poslovne prostore takodje.

Stednja stanovništva je 14 milijardi KM ali ima to stanovništvo i 11 milijardi KM duga po raznim kreditima.
Ono zvuci dobro kad se 14 milijardi podjeli na 3,5 miliona stanovnika pa četvoročlana porodica u prosjeku ima 16.000 KM ušteđevine ali ima i 12.000 KM kredita.
E sad globalno gledano 1% stanovništva drži 50% ukupnog bogatstva, 10% najbogatijih drži 90% bogatstva a 90% stanovništva samo 10% bogatstva uz napomenu da 50% najsiromašnijih posjeduju ispod 1% globalnog bogatstva.
Kad se sve sabere i oduzme sretan je onaj čija je ušteđevina veća od duga.

Ci-Nick wrote: ↑18/02/2023 15:20 Stednja stanovništva je 14 milijardi KM ali ima to stanovništvo i 11 milijardi KM duga po raznim kreditima.
Ono zvuci dobro kad se 14 milijardi podjeli na 3,5 miliona stanovnika pa četvoročlana porodica u prosjeku ima 16.000 KM ušteđevine ali ima i 12.000 KM kredita.
E sad globalno gledano 1% stanovništva drži 50% ukupnog bogatstva, 10% najbogatijih drži 90% bogatstva a 90% stanovništva samo 10% bogatstva uz napomenu da 50% najsiromašnijih posjeduju ispod 1% globalnog bogatstva.
Kad se sve sabere i oduzme sretan je onaj čija je ušteđevina veća od duga.

Od tih 11 milijardi, 3 milijarde su nekretnine, auta, i biznis. Drugim riječima, investicije, pa ih i ne treba kontrastirati štednji. Oni krediti koje zaista uzimaju ljudi kojima najčešće gori pod nogama, a to su potrošački nenamjenski, iznose 8 milijardi. Tako da je razlika u korist štednje još uvijek značajnih 7 milijardi.

Dodaj na to i gornje 3 milijarde u investicijama (umanjene za kamatu), građani BiH drže, u likvidnim i manje likvidnim sredstvima, skoro 18 milijardi maraka. A tu još nismo ni došli do dionica, obveznica, otplaćenih i nasljeđenih stanova...

I opet kako god okrenes, nekih 80% gradjana ne stedi nista, 2 trecine pa sigurno ako sam navukao sa ovih 80%.

A to je vec ona prica o kupusu i mesu, i sarmi.

Sa druge strane, puno veci % ljudi dize potrosacki kredit, negdje sam procitao da je 2/3 kredita tog tipa. Nerijetko dizu kredite da bi pokrili prethodni kredit, iz supljeg u prazno, samo jos nosevi vire iznad vode neki i slamcice stavili u usta.

Ono sto je najbrutalnije je cinjenica da banke daju na novac na tekućim računima najčešće 0% ili par promila i da na oročene depozite daju uglavnom od par promila do 1% a da deru po svim prekoračenjima najčešće iznad 15% a dugoročnim kreditima 5 ili 6%.
Tako da na ovih 14 milijardi stednje isplate ispod 0,5% kamate, vjerovatno ispod 50 miliona KM a da za dug građana od 11 milijardi uzmu cca milijardu KM ili 20 x više. Skupo posredovanje. Do prije desetak godina je dio kolača koji su štediše dobivale od banaka bio duplo veći.

Ci-Nick wrote: ↑18/02/2023 17:32 Ono sto je najbrutalnije je cinjenica da banke daju na novac na tekućim računima najćešće 0% ili neke promile i da na oročene depozite daju uglavnom od par promila do 1% a da deru po svim prekoračenjima najčešće iznad 15% a dugoročnim kreditima 5 ili 6%.
Tako da na ovih 14 milijardi stednje isplate ispod 0,5% kamate, vjerovatno ispod 50 miliona KM a da za dug građana od 11 milijardi uzmu cca milijardu KM ili 20 x više. Skupo posredovanje. Do prije desetak godina je dio kolača koji su štediše dobivale od banaka bio duplo veći.

Skoro 70% od tih 14.5+ milijardi leži na tekućim računima. Dakle, ne plaćaju apsolutno ništa za ta sredstva, a prodaju ih po 15%.

Ci-Nick wrote: ↑18/02/2023 17:32 Ono sto je najbrutalnije je cinjenica da banke daju na novac na tekućim računima najčešće 0% ili par promila i da na oročene depozite daju uglavnom od par promila do 1% a da deru po svim prekoračenjima najčešće iznad 15% a dugoročnim kreditima 5 ili 6%.
Tako da na ovih 14 milijardi stednje isplate ispod 0,5% kamate, vjerovatno ispod 50 miliona KM a da za dug građana od 11 milijardi uzmu cca milijardu KM ili 20 x više. Skupo posredovanje. Do prije desetak godina je dio kolača koji su štediše dobivale od banaka bio duplo veći.

Pa ja se sjecam prije rata, stara je drzala neke pare na banci, imala je poprilicno velike kamate. Samo, kasnije su te banke masovno opljackale stedise, nju nisu jer je na vrijeme digla novac.

Inace da, jako su male kamate, a sto se tice kamata na kreditima tu ljudi cesto pokazu da su neupuceni i nerijetko poglupi. Sasvim je dovoljno konzultirati bilo kojeg poznavatelja tematike, ne mora biti ni bankar, da bi se nekim trikovima smanjio ukupni iznos dugovanja. Pa recimo samo placati veci iznos rate prvih par godina, smanjice i ukupni dug i duzinu trajanja kredita.

dječak sa šibicama wrote: ↑18/02/2023 17:52

Ci-Nick wrote: ↑18/02/2023 17:32 Ono sto je najbrutalnije je cinjenica da banke daju na novac na tekućim računima najčešće 0% ili par promila i da na oročene depozite daju uglavnom od par promila do 1% a da deru po svim prekoračenjima najčešće iznad 15% a dugoročnim kreditima 5 ili 6%.
Tako da na ovih 14 milijardi stednje isplate ispod 0,5% kamate, vjerovatno ispod 50 miliona KM a da za dug građana od 11 milijardi uzmu cca milijardu KM ili 20 x više. Skupo posredovanje. Do prije desetak godina je dio kolača koji su štediše dobivale od banaka bio duplo veći.

Pa ja se sjecam prije rata, stara je drzala neke pare na banci, imala je poprilicno velike kamate. Samo, kasnije su te banke masovno opljackale stedise, nju nisu jer je na vrijeme digla novac.

Inace da, jako su male kamate, a sto se tice kamata na kreditima tu ljudi cesto pokazu da su neupuceni i nerijetko poglupi. Sasvim je dovoljno konzultirati bilo kojeg poznavatelja tematike, ne mora biti ni bankar, da bi se nekim trikovima smanjio ukupni iznos dugovanja. Pa recimo samo placati veci iznos rate prvih par godina, smanjice i ukupni dug i duzinu trajanja kredita.

u teoriji da, ali postoji i penali za prijevremeno otplaćivanje kredita tako da te dođe na isto, a ponekad i skuplje (hint:inflacija). drugim riječima, banka bi davno bankrotirala kada bi tako poslovala

How yes no, pa na početku otplate glavninu anuiteta čini kamata, pred kraj anuitet se sastoji većinom od glavnice.
Tako da možeš qrcu svirat' dječače sa žigicama, banka će naplatiti ono što je naumila, glavnicu plus kamatu.
Mnogi anuitet pogrešno nazivaju ratom.

https://www.moj-bankar.hr/Vijesti/Anuit ... je-razlika

Dope_Man wrote: ↑18/02/2023 00:48

acuupo wrote: ↑17/02/2023 22:33

Da li su nekretnine dugorocno gledano dobra investicija kao vid stednje ili da su dobra investicija za povrat ulozenog ?
Nekretnina je zaista 'bila ili je jos uvijek (vrijeme ce pokazati)' super investicija , do prije godinu dana ROI je bio do 7 posto na godisnjem nivou za ulozeno sto je po svjetskim mjerilima u vrijeme ovakvih kretanja vise nego odlicno .
Sta imamo sad !
Imamo to da su te iste nekretnine poskupile za 35 pa do 50 posto ako gledamo novogradnju a povrat ulozenog otprilike ostao isti.
Kao za primjer uzimam stan na Bulevaru u Sarajevu i stan u Tuzli na lokaciji stupine i uzimam za primjer novogradnju na Novoj otoci, trenutna zgrada koja se pravi ide po cijeni od 3950KM po m2( ako se plati 90 posto odmah za stan od 50m2 do 60m2).
Taj stan sutra da bi bio izdat kontinuirano morao bi da ide do 600KM za izdavanje na mjesecnom nivou ( govorimo npr o stanu od 52m2.).
Ovo bi bilo uredu 2020 godine kada je cijena stana bila 2250KM odnosno sa opremanjem npr oko 130k ukupno ali taj isti stan sada kosta tacko 100k vise a kirija ostala ista .
Kao vid ulaganja sa nekim 'opravdanim' povratom kapitala upitno je ulagati trenutno u nekretnine .

Pa ne ocekujes od nekretnine da ti zaradi pare na rentanju vec na rastu vrijednosti same nekretnine. Rentanje je tu vise kao hobi, eto nek se skupi koja para da se moze obnoviti sam stan za x godina.

Zanimljiva konstatacija u svakom slucaju!!
Ja gledam i jedno i drugo ali prvenstveno mi je bitna renta a kasnije nekad i kada se proda bitno je da izvuces svoje pare koje si ulozio plus naravno godinama renta koju si uzimao.
Sad je malo drugacija situacija zato sto su nekretnine otisle u tacku i pitanje je da li je to ta maksimalna moguca cijena po m2 . Grbavica kao za primjer zgrada pored stadiona ili N.Otoka govorim o novogradnji i tako dalje ,cijena je vec od 4k do 5k i samim ulaganjem na sistem da ce cijena porasti nekretnine i kroz nekih par godina da je moguca neka zarada na ulozenom tim nacinom sumnjam iskreno.
Turbulentno vrijeme je za ulaganje sto se tice nekretnina , rado bih da cujem nekog analiticara koji moze povuci neku paralelu gdje ovo ide .
Ista polemika se vodila i prije desetak godina ,kao dijaspora ,selidba ,prazni stanovi ,prodaja i td i evo poslije desetak godina cijena na stupu dogura na 4k

Ma neće biti pada cijena nekretnina jer cijelo vrijeme rastu samo po inflatornom osnovu a vjerovatno će i nastaviti rasti.

Ali ni nekretnine nisu za svakog. Kao što ni neke druge stvari nisu za svakoga tj dionice ili zlato ali je s njima jednostavnije jer 20.000 ili 50.000 možeš staviti u dionice ili zlato i to parcijalno dok za stan treba preko 100.000 i to jednokratno.

Uglavnom do 10-15.000 KM je dobro imati ušteđevine kao rezervu a sve preko je kapital koji propada.

Tako da je tih 15 milijardi depozita u bankama sjedi pa plači.
Pogotovo što ih je prošla godina devastirala po pitanju vrijednosti.

dječak sa šibicama wrote: ↑18/02/2023 17:52

Ci-Nick wrote: ↑18/02/2023 17:32 Ono sto je najbrutalnije je cinjenica da banke daju na novac na tekućim računima najčešće 0% ili par promila i da na oročene depozite daju uglavnom od par promila do 1% a da deru po svim prekoračenjima najčešće iznad 15% a dugoročnim kreditima 5 ili 6%.
Tako da na ovih 14 milijardi stednje isplate ispod 0,5% kamate, vjerovatno ispod 50 miliona KM a da za dug građana od 11 milijardi uzmu cca milijardu KM ili 20 x više. Skupo posredovanje. Do prije desetak godina je dio kolača koji su štediše dobivale od banaka bio duplo veći.

Pa ja se sjecam prije rata, stara je drzala neke pare na banci, imala je poprilicno velike kamate. Samo, kasnije su te banke masovno opljackale stedise, nju nisu jer je na vrijeme digla novac.

Inace da, jako su male kamate, a sto se tice kamata na kreditima tu ljudi cesto pokazu da su neupuceni i nerijetko poglupi. Sasvim je dovoljno konzultirati bilo kojeg poznavatelja tematike, ne mora biti ni bankar, da bi se nekim trikovima smanjio ukupni iznos dugovanja. Pa recimo samo placati veci iznos rate prvih par godina, smanjice i ukupni dug i duzinu trajanja kredita.

Ne mora se ići tako daleko..
Ja sam u 2009. U Raiffeisenu orocio 10.000 eura na 5 godina sa fiksnom kamatom od 6,95%.
Dakle na taj iznos godišnje 700 eura kamate.
U Intesi imam 20.000 avista štednje i pripisali mi za prošlu godinu 6 KM.
Dakle na isti iznos 1400 KM kamate u 2010. I samo 6 KM u prosloj godini.

zigzag wrote: ↑18/02/2023 19:18 Ma neće biti pada cijena nekretnina jer cijelo vrijeme rastu samo po inflatornom osnovu a vjerovatno će i nastaviti rasti.

Ali ni nekretnine nisu za svakog. Kao što ni neke druge stvari nisu za svakoga tj dionice ili zlato ali je s njima jednostavnije jer 20.000 ili 50.000 možeš staviti u dionice ili zlato i to parcijalno dok za stan treba preko 100.000 i to jednokratno.

Uglavnom do 10-15.000 KM je dobro imati ušteđevine kao rezervu a sve preko je kapital koji propada.

Tako da je tih 15 milijardi depozita u bankama sjedi pa plači.
Pogotovo što ih je prošla godina devastirala po pitanju vrijednosti.

možeš li malo detaljnije objasniti boldiranu rečenicu, jer u npr. njemačkoj ili švedskoj ljudi na računima imaju daleko veće pare nego prosječan žitelj BIH, a sigurno se ne probijaju glavu gdje investirati.

goredole wrote: ↑18/02/2023 19:30

zigzag wrote: ↑18/02/2023 19:18 Ma neće biti pada cijena nekretnina jer cijelo vrijeme rastu samo po inflatornom osnovu a vjerovatno će i nastaviti rasti.

Ali ni nekretnine nisu za svakog. Kao što ni neke druge stvari nisu za svakoga tj dionice ili zlato ali je s njima jednostavnije jer 20.000 ili 50.000 možeš staviti u dionice ili zlato i to parcijalno dok za stan treba preko 100.000 i to jednokratno.

Uglavnom do 10-15.000 KM je dobro imati ušteđevine kao rezervu a sve preko je kapital koji propada.

Tako da je tih 15 milijardi depozita u bankama sjedi pa plači.
Pogotovo što ih je prošla godina devastirala po pitanju vrijednosti.

možeš li malo detaljnije objasniti boldiranu rečenicu, jer u npr. njemačkoj ili švedskoj ljudi na računima imaju daleko veće pare nego prosječan žitelj BIH, a sigurno se ne probijaju glavu gdje investirati.

Imaju oni daleko šire vidike što se tiče raspolaganja kapitalom. Ta štednja im je samo jedna od opcija, a kod nas je jedina.

zigzag wrote: ↑18/02/2023 19:33

goredole wrote: ↑18/02/2023 19:30
možeš li malo detaljnije objasniti boldiranu rečenicu, jer u npr. njemačkoj ili švedskoj ljudi na računima imaju daleko veće pare nego prosječan žitelj BIH, a sigurno se ne probijaju glavu gdje investirati.

Imaju oni daleko šire vidike što se tiče raspolaganja kapitalom. Ta štednja im je samo jedna od opcija, a kod nas je jedina.

da, prosječni švabo zna vrijednost S&P500 i kretanje euribora u po' dana, u po noći.

I ja kažem. Ta će glupi švabo, englez, danac...

Gdje je po vama razlika između štednje i škrtosti, tj. kad štednja prerasta u škrtost?

goredole wrote: ↑18/02/2023 19:30

zigzag wrote: ↑18/02/2023 19:18 Ma neće biti pada cijena nekretnina jer cijelo vrijeme rastu samo po inflatornom osnovu a vjerovatno će i nastaviti rasti.

Ali ni nekretnine nisu za svakog. Kao što ni neke druge stvari nisu za svakoga tj dionice ili zlato ali je s njima jednostavnije jer 20.000 ili 50.000 možeš staviti u dionice ili zlato i to parcijalno dok za stan treba preko 100.000 i to jednokratno.

Uglavnom do 10-15.000 KM je dobro imati ušteđevine kao rezervu a sve preko je kapital koji propada.

Tako da je tih 15 milijardi depozita u bankama sjedi pa plači.
Pogotovo što ih je prošla godina devastirala po pitanju vrijednosti.

možeš li malo detaljnije objasniti boldiranu rečenicu, jer u npr. njemačkoj ili švedskoj ljudi na računima imaju daleko veće pare nego prosječan žitelj BIH, a sigurno se ne probijaju glavu gdje investirati.

Pa i njima propadaju pare kao i Bosancima. A gore koliko znam u nekim drzavama (mislim da sam za Dansku nedavno citao) imas cak penale ako drzis preko neke cifre. Mislim da je 100 000 bilo u pitanju.

Uglavnom, neko ulaze, neko cuva i propada.

Ako držiš preko 100.000 plaćaš zekat od 2,5%.

Preko 9k.

Jednom se zivi. Treba stediti, ali samo ako to neces osjetiti... cuj da prodjem kroz Jablanicu, a ne svratim na janjetinu zato sto stedim, nema sanse. Ili da idem u neki raspali apartman u 9. redu od mora a ne u 1. red do plaze moderno uredjen, nema sanse. Da nosam neki Saomi Rilmi Huavej Pro umjesto najnovijeg iPhonea, nema sanse. Da nosam jeftinu nekvalitetnu garderobu sa Sirana a ne provjerene kvalitetne proizvode iz Zare i Massima Duttija, nema sanse.

Dakle, prvo uzivas, pa onda stedis. Jer koji cu kurac stediti ako cu se patiti... za sta stedim? Da poslije uzivam? Ko ziv ko mrtav sutra.

Štedim samo kada trebam nešto da kupim u skorije vrijeme.

Pa ne stedim na hrani i racunima
Nego kupim tene jaknu mobitel komp bajk...i cuvam...cuvam itd
Necu svaki cas ko hadze mobitele mijenjati


Sto kupim maksimalno iskoristim