Forum Klix.ba

mr_orange wrote:Sta mislite o turizmu u BiH i o njegovom razvoju? Da li mi stvarno imamo nesto za ponuditi , cime bi privukli turiste i postoji li mogucnost razvoja turizma u BiH? Sta to mi mozemo ponuditi, pa da pridobijemo strance da dolaze kod nas, umjesto na hrvatski Jadran, u Egipat, Tunis, Tursku, Grcku...?

Ajnslag-cincilator wrote:Dužina BH obale je samo 21,2 kilometra.

[img]http://www.tportal.hr/imagesT/fset_images/logo50.gif[/img][color=white]___[/color][size=134]Ned. 26.06.2005.[/size] wrote:Mjesta uz more samo se klimatski pripremaju za sezonu

Split se, kao i veći dio Dalmacije, za sezonu priprema na tradicionalan način: ufanjem da će i ovoga ljeta pristići dovoljan broj mazohista koji bi za pare bačene na ovom dijelu planeta mogli provesti i pokoji dan u krajevima gdje vrhunac zabave nije sjediti na zidiću ispred zgrade s društvom i bocama piva.


Hrvatski se turistički radnici najviše oslanjaju na prirodne datosti

Akcija počinje svake večeri u 22 sata: na ulice prvo izlazi naprava koja vizualno, ali i zvukom koji ispušta neobično podsjeća na naprave iz futurističko-apokaliptičnih filmova. Kada obavi svoj dio posla, izlazi primjereno naoružano pješaštvo: živa sila koja nije ustuknula pred napravom bježi pred trojicom robusnih momaka u čijim se rukama radno oruđe pretvara u oružje namijenjeno konačnoj uspostavi reda na ulicama.

O čemu je riječ? O Splitu navečer! Svake večeri, naime, mjesno komunalno poduzeće u naveden sat na ulice u središtu grada šalje gore opisan uređaj za usisavanje prljavštine po ulicama i polijevanje pješaka, a potom i kolica sa šmrkom i trojicom radnika koji nastavljaju gdje je naprava stala.

Pritom ne trebate imati velike iluzije da će naprava ili naoružano pješaštvo biti milosrdni prema vama zbog toga što ste, recimo, turist. Naprotiv, izgledi da će vaše dokono plaženje gradskim ulicama biti prekinuto navalom vode iz šmrka i one naprave nisu uopće umanjeni činjenicom što ste možda putovali deset, dvanaest, petnaest ili tko zna koliko sati i dana da biste ugledali taj Split.


Naprava za čišćenje ili gonič turista sa splitskih ulica

Opisani fenomen, na kojemu se tradicionalno, desetljećima, kale splitski novinari početnici, paradigmatski je za priču o onome što se voli nazivati splitskim turizmom. Kada vam urednik da zadatak da pišete o pripremama za sezonu u Splitu, čini vam se da ste dobili nemoguć zadatak. Kao da morate pobrojati glasovita ljetovališta na Aljasci ili mudre misli Luke Podruga. Split i turizam? Pobogu.

U 22 sata grad se pere i poruka je više nego jasna: idite u krpe. Stanovnici to valjda već znaju, vi što ste došli ostaviti pare, ako to niste uradili minuloga dana, učinite to sutra. Ali u 22 sata od vas se očekuje da spavate, a ne da lunjate.

Potpisnik ovoga teksta prošloga je ljeta u večernjim satima nabasao na skupinu momaka od kojih 25 godina koji su lutali gradom. Postavili su nemoguće pitanje: gdje se mogu zabaviti. Zanimala ih je nekakva sasvim obična i nekažnjiva zabava, koncerti bilo kakve vrste, bilo što... Iskreno, nisam imao pojma što s njima.


Kako si rasporediti vrijeme kada dosadi prženje na plaži?! Možda pogledati rušenje kuće

Tek sam pomislio kako li je jadnim taksistima kad im se i ako im se ikada dogodi da im upadne neki stranac s naredbom 'vozi gdje ima zabave'. Kamo? U Zagreb? U Italiju?

Uopće, s nekoliko časnih iznimki, mjesta uz more samo se klimatski pripremaju za sezonu, a i to je u nadležnosti nekih viših i moćnijih sila od lokalnih vlasti. Jenjale su bure i juga, ne polijevaju nas kiše, stali su i od ove zime nešto češći snjegovi. Sunce nemilice prži, ugostitelji su izbacili stolove i stolice na pločnike, ulice, uopće, gdje već mogu izbaciti stolove i stolice, privatni iznajmljivači zategnuli su plahte na krevetima, nabili kondiciju i krenuli u bjesomučnu potjeru za svakim tko posjeduje valutu - i to je to.

Od gosta se očekuje da se preko dana malo brčka u moru, sunča, pijucka pića, hrani u nekom od skupih restorana, a navečer – kao u JNA, do 22 izlaz, a poslije u krevet.
Najteže je turističkim vodičima: dobro, rutinski obiđu Dioklecijanovu palaču, pokažu kuda se car kretao, malo brbljaju o povijesti grada. Pitanje je što dalje.


Pogled na grad s Marjana također pomaže turistima da u Splitu ubiju vrijeme

Pokazati ljudima Kaštela ili Vranjic, te jedinstvene primjere suživota teške industrije i mora? Ili divlja naselja isklijala duž prometnice prema jugu? Ili ih upoznati s aktualnom krizom gradske vlasti, beskrajnom trakavicom oko rušenja dva kata neke generalno nakazne zgrade pored gradske bolnice, odvesti ih na Bačvice, najpoznatije gradsko kupalište, gdje u potpunom glazbenom neskladu svake noći (ko)egzistiraju desetine bučnih i napornih kafića?

Pobogu, što s gostom? Orobiti ga i poslati doma? Sjajno rješenje. Priprijeti li mu se, k tome, da ne brblja doma svojima što mu se dogodilo, jednim je udarcem ubijen roj muha.

Split se, tako, kao i veći dio Dalmacije za sezonu priprema na tradicionalan način: ufanjem da će i ovoga ljeta pristići dovoljan broj mazohista koji bi za pare bačene na ovom dijelu planeta mogli provesti i pokoji dan u krajevima gdje vrhunac zabave nije sjediti na zidiću ispred zgrade s društvom i bocama piva.

Zbog toga su i potpuno neumjesne tvrdnje kako hrvatski turistički marketing nije na primjerenoj razini. Vraga nije, dok se ijedan naivac pojavljuje s ove strane Jadrana marketing je fantastičan. Onaj u Splitu je pak genijalan sve dok ima ljudi koji ničim izazvani biraju taj grad za odmor.

Taj fenomen, ta žilavost stranaca koji unatoč svemu dolaze ovamo, katkad i premašuju 'broj evidentiranih u istom razdoblju prošle godine', pravo je čudo vrijedno šire elaboracije. Što je to u ljudskom biću što ga tjera tamo gdje vlada urbanistički i svakovrsni kaos, gdje nema reda ni u prometu, ni na ulicama, gdje je zabava misaona imenica?


Kad se turistima pokaže kuda se car Dioklecijan kretao, nameće se pitanje što dalje

To je pravi izazov za sociologe, socijalne patologe, antropologe, psihologe, psihijatre, filozofe, književnike, matematičare, fizičare, astronome. Čovječe, stvarno ti se zvijezde moraju opako posložiti da bi iz npr. Pariza došao u Split. I još platio!

Rezimirajmo. Štovani turisti, vjerojatno ima i dosadnijih, ali sasvim sigurno postoje i jeftinija mjesta. Prema tome, ako ste baš zapeli doći u Split, znajte da to radite na vlastitu odgovornost, da vas nitko nije tjerao, nemojte poslije da bude kako niste znali, kako ste mislili ovo ili ono.

Već samim činom dolaska u naš grad pokazali ste da vam razmišljanje nije jači adut. Ostaju vam samo noge da bježite pred napravama i ljudima iz prvog pasusa - kad ste već ovdje, samo vas noge mogu spasiti.

Vladimir MATIJANIĆ
ponedjeljak, 13.06.2005.

Fair Life wrote:

Ajnslag-cincilator wrote:Dužina BH obale je samo 21,2 kilometra.

Treba biti iskren pa priznati sebi... daleko smo decenijama od bilo kakve turisticke ponude.

Ne zanosimo se...

Priznati kao i Splicani sto su priznali sebi... da u danasnje vrijeme turista ocekuje vise od ponudjenih "klimatskih uvjeta".

[img]http://www.tportal.hr/imagesT/fset_images/logo50.gif[/img][color=white]___[/color][size=134]Ned. 26.06.2005.[/size] wrote:Mjesta uz more samo se klimatski pripremaju za sezonu

Split se, kao i veći dio Dalmacije, za sezonu priprema na tradicionalan način: ufanjem da će i ovoga ljeta pristići dovoljan broj mazohista koji bi za pare bačene na ovom dijelu planeta mogli provesti i pokoji dan u krajevima gdje vrhunac zabave nije sjediti na zidiću ispred zgrade s društvom i bocama piva.


Hrvatski se turistički radnici najviše oslanjaju na prirodne datosti

Akcija počinje svake večeri u 22 sata: na ulice prvo izlazi naprava koja vizualno, ali i zvukom koji ispušta neobično podsjeća na naprave iz futurističko-apokaliptičnih filmova. Kada obavi svoj dio posla, izlazi primjereno naoružano pješaštvo: živa sila koja nije ustuknula pred napravom bježi pred trojicom robusnih momaka u čijim se rukama radno oruđe pretvara u oružje namijenjeno konačnoj uspostavi reda na ulicama.

O čemu je riječ? O Splitu navečer! Svake večeri, naime, mjesno komunalno poduzeće u naveden sat na ulice u središtu grada šalje gore opisan uređaj za usisavanje prljavštine po ulicama i polijevanje pješaka, a potom i kolica sa šmrkom i trojicom radnika koji nastavljaju gdje je naprava stala.

Pritom ne trebate imati velike iluzije da će naprava ili naoružano pješaštvo biti milosrdni prema vama zbog toga što ste, recimo, turist. Naprotiv, izgledi da će vaše dokono plaženje gradskim ulicama biti prekinuto navalom vode iz šmrka i one naprave nisu uopće umanjeni činjenicom što ste možda putovali deset, dvanaest, petnaest ili tko zna koliko sati i dana da biste ugledali taj Split.


Naprava za čišćenje ili gonič turista sa splitskih ulica

Opisani fenomen, na kojemu se tradicionalno, desetljećima, kale splitski novinari početnici, paradigmatski je za priču o onome što se voli nazivati splitskim turizmom. Kada vam urednik da zadatak da pišete o pripremama za sezonu u Splitu, čini vam se da ste dobili nemoguć zadatak. Kao da morate pobrojati glasovita ljetovališta na Aljasci ili mudre misli Luke Podruga. Split i turizam? Pobogu.

U 22 sata grad se pere i poruka je više nego jasna: idite u krpe. Stanovnici to valjda već znaju, vi što ste došli ostaviti pare, ako to niste uradili minuloga dana, učinite to sutra. Ali u 22 sata od vas se očekuje da spavate, a ne da lunjate.

Potpisnik ovoga teksta prošloga je ljeta u večernjim satima nabasao na skupinu momaka od kojih 25 godina koji su lutali gradom. Postavili su nemoguće pitanje: gdje se mogu zabaviti. Zanimala ih je nekakva sasvim obična i nekažnjiva zabava, koncerti bilo kakve vrste, bilo što... Iskreno, nisam imao pojma što s njima.


Kako si rasporediti vrijeme kada dosadi prženje na plaži?! Možda pogledati rušenje kuće

Tek sam pomislio kako li je jadnim taksistima kad im se i ako im se ikada dogodi da im upadne neki stranac s naredbom 'vozi gdje ima zabave'. Kamo? U Zagreb? U Italiju?

Uopće, s nekoliko časnih iznimki, mjesta uz more samo se klimatski pripremaju za sezonu, a i to je u nadležnosti nekih viših i moćnijih sila od lokalnih vlasti. Jenjale su bure i juga, ne polijevaju nas kiše, stali su i od ove zime nešto češći snjegovi. Sunce nemilice prži, ugostitelji su izbacili stolove i stolice na pločnike, ulice, uopće, gdje već mogu izbaciti stolove i stolice, privatni iznajmljivači zategnuli su plahte na krevetima, nabili kondiciju i krenuli u bjesomučnu potjeru za svakim tko posjeduje valutu - i to je to.

Od gosta se očekuje da se preko dana malo brčka u moru, sunča, pijucka pića, hrani u nekom od skupih restorana, a navečer – kao u JNA, do 22 izlaz, a poslije u krevet.
Najteže je turističkim vodičima: dobro, rutinski obiđu Dioklecijanovu palaču, pokažu kuda se car kretao, malo brbljaju o povijesti grada. Pitanje je što dalje.


Pogled na grad s Marjana također pomaže turistima da u Splitu ubiju vrijeme

Pokazati ljudima Kaštela ili Vranjic, te jedinstvene primjere suživota teške industrije i mora? Ili divlja naselja isklijala duž prometnice prema jugu? Ili ih upoznati s aktualnom krizom gradske vlasti, beskrajnom trakavicom oko rušenja dva kata neke generalno nakazne zgrade pored gradske bolnice, odvesti ih na Bačvice, najpoznatije gradsko kupalište, gdje u potpunom glazbenom neskladu svake noći (ko)egzistiraju desetine bučnih i napornih kafića?

Pobogu, što s gostom? Orobiti ga i poslati doma? Sjajno rješenje. Priprijeti li mu se, k tome, da ne brblja doma svojima što mu se dogodilo, jednim je udarcem ubijen roj muha.

Split se, tako, kao i veći dio Dalmacije za sezonu priprema na tradicionalan način: ufanjem da će i ovoga ljeta pristići dovoljan broj mazohista koji bi za pare bačene na ovom dijelu planeta mogli provesti i pokoji dan u krajevima gdje vrhunac zabave nije sjediti na zidiću ispred zgrade s društvom i bocama piva.

Zbog toga su i potpuno neumjesne tvrdnje kako hrvatski turistički marketing nije na primjerenoj razini. Vraga nije, dok se ijedan naivac pojavljuje s ove strane Jadrana marketing je fantastičan. Onaj u Splitu je pak genijalan sve dok ima ljudi koji ničim izazvani biraju taj grad za odmor.

Taj fenomen, ta žilavost stranaca koji unatoč svemu dolaze ovamo, katkad i premašuju 'broj evidentiranih u istom razdoblju prošle godine', pravo je čudo vrijedno šire elaboracije. Što je to u ljudskom biću što ga tjera tamo gdje vlada urbanistički i svakovrsni kaos, gdje nema reda ni u prometu, ni na ulicama, gdje je zabava misaona imenica?


Kad se turistima pokaže kuda se car Dioklecijan kretao, nameće se pitanje što dalje

To je pravi izazov za sociologe, socijalne patologe, antropologe, psihologe, psihijatre, filozofe, književnike, matematičare, fizičare, astronome. Čovječe, stvarno ti se zvijezde moraju opako posložiti da bi iz npr. Pariza došao u Split. I još platio!

Rezimirajmo. Štovani turisti, vjerojatno ima i dosadnijih, ali sasvim sigurno postoje i jeftinija mjesta. Prema tome, ako ste baš zapeli doći u Split, znajte da to radite na vlastitu odgovornost, da vas nitko nije tjerao, nemojte poslije da bude kako niste znali, kako ste mislili ovo ili ono.

Već samim činom dolaska u naš grad pokazali ste da vam razmišljanje nije jači adut. Ostaju vam samo noge da bježite pred napravama i ljudima iz prvog pasusa - kad ste već ovdje, samo vas noge mogu spasiti.

Vladimir MATIJANIĆ
ponedjeljak, 13.06.2005.

Fair Life wrote:Pametni bi sacuvali tunel ispod aerodroma i prilagodili ga potrebama turizma. Stotine hiljada ljudi iz cijelog svijeta ga zeli vidjeti.

Kod nas definitivno po pitanju turizma nema pametnih.

[img]http://www.oslobodjenje.com.ba/templates/JavaBean/images/image_01.jpg[/img] [size=150]17. Juli, 2005.[/size] wrote:POGLED: TURISTIČKI RAZGLEDI

Piše: Ramo KOLAR



U tunelu sve se vidi...

Piše mi izvjesni Iv Drapije iz Francuske kako je zapanjen onim što smo proživjeli od devedeset druge. Kaže da ga je na to natjerala neka brošura o sarajevskom tunelu, nakon koje je ostao bez riječi. Da li je to moguće, pita se Drapije i divi domišljatosti i istrajnosti Sarajlija koji su izlaz iz agresorskog obruča pronašli u mraku ispod aerodroma. Žali što ga nije obišao, mada je pred sami rat bio u glavnom gradu BiH. I kao “lijek” za patnje ponudi da grupe sarajevske djece pošaljemo na ljetovanje u Francusku...

Doista, tunel ispod piste, na relaciji Dobrinja-Butmir, prokopan devedesettreće, jedna je od atrakcija koja bi, da je u nekoga drugog, bilježila desetine hiljada turističkih posjeta. Dovoljno je pogledati knjigu utisaka u kući Kolara na izlazu iz tunela u Butmiru, koja je prepuna divljenja hrabrim i domišljatim Sarajlijama, ali i pokuda zašto je sve tako zapušteno i ostavljeno u zapećku jedne neugledne livade. U toj knjizi gostovali su najugledniji gosti ovoga grada. Ili bolje reći niti jedan od njih nije propustio da ga posjeti. Ali teško se šta ima vidjeti, jer je ostalo tek desetak metara čuvenog DB objekta, održavanog entuzijazmom domaćina. Uz priručni muzej i nešto prigodne priče, sve je ostalo miljama daleko od prave turističke ponude.

Butmirski tunel

Iako je Kanton Sarajevo obećavao godinama da će uložiti nešto para i ovu atrakciju približiti ozbiljnoj turističkoj ponudi, od toga je tek malo kuća popravljeno i ništa više. Da li uopće treba spominjati da se o ovome trebalo zapitati i na nivou Federacije, a ni državi ne bi ništa falilo. Hem bi sačuvali živa sjećanja na agresiju i genocid, hem bi se dalo zaraditi finih para i obogatiti gradsku turističku ponudu. Uostalom, ni druge mogućnosti ponude na temu “ratne atrakcije” nisu iskorištene, ne samo u Sarajevu...I dalje ostaje ona: ma, kome je više do rata. Dotle stranci, čim stupe na tlo grada, pitaju gdje je butmirski tunel...

Tako se zahuktala još jedna (ljetna) turistička sezona, u kojoj će statističari možda naći procenat-dva povećanja(?) broja posjeta bh. poznatim destinacijama, ali će ozbiljnost ove grane ostati na plećima entuzijasta i pojedinaca, čekajući neka vremena u kojima će to postati sustavna i državna briga. O čemu će još jednom Tomislav Krešić, poznati bh. i neumski turistički bard, a na pitanje kakva je trenutna situacija u Neumu:

- Pa, nije tako loše. Vrijeme je ko i svugdje ovoga ljeta, ali pretežno sunčano, ta mi smo jug... Ali, zakazali su nam Bosanci...

- Besparica, velim.

- Ma, jok. Nego mislim da je u pitanju poznata neorganiziranost i to ti je. Nema sustavnog odnosa i brige za turizam na svim nivoima...

Znade Krešić, jer se on sjeća i sretnijih vremena, kako šire, tako i u bh. a posebno neumskom turizmu. Uglavnom, za one koji se još nisu odlučili informacija da mjesta u ovom jedinom primorskom ljetovalištu u BiH ima dovoljno, a cijene su na nivou lanjskih i daleko su najniže na cijelome Jadranu...

Turisti u tranzitu


Rafting - turistička atrakcija

Dakle, i ova sezona će biti slična ranijim. Turisti će uglavnom dolaziti u Sarajevo, Mostar, Neum i posebno Međugorje, manje-više u tranzitu. Tako glavni grad BiH bilježi da se turisti zadržavaju noć i po, a u Mostaru ostaju tek sahatak-dva, dok razgledaju Stari most i njegovu okolicu. Možda će ovaj hercegovački biser imati više šansi uđe li na listu UNESKO-a.

I taman čovjek pomisli da se ozbiljnije počelo razmišljati o turizmu, kad vidi Zakon o izmjenama i dopunama zakona o turističkim zajednicama i promicanju turizma u FBiH. U njemu se uglavnom predlagač bavi efemerijama poput onih kako će biti popunjeni organi turističkih zajednica, kakav će im biti statut i slične tričarije. Umjesto da im se omogući rad na promicanju turizma, prije svega priskrbljivanjem više para i stručnijim i analitičnijim radom, te nastup na emitivnim tržištima, (polu)državni sustav ih nastoji “disciplinirati”, umjesto da im ponudi ruku suradnje u smislu da država ulaže u infrastrukturu a turističke je zajednice onda propagiraju na domaćem i ino tržištu. Dobra iskustva koja bi se dala iskoristiti nisu daleko. Od susjedne Hrvatske bi se, doista, dalo mnogo toga naučiti...

Biciklom na splav

Nakon internacionalnih promocija raftinga na Neretvi, Drini i Uni, Turistička zajednica priprema još jednu. Ovaj put bit će uvezana planina, rijeka i jezero.

- Priredit ćemo početkom augusta trodnevnu priredbu montibajk vožnje, raftinga i jezerskog ugođaja, uvezavši Bjelašnicu, Neretvu i Boračko jezero. S ekipama turista, novinara i promotora iz desetak europskih zemalja, startat ćemo s Bjelašnice, pa preko Visočice sići na Boračko, te upriličiti rafting na Neretvi - priča Pašaga Grbo, član Organizacionog odbora ove priredbe.

Gdje su menadžeri

Kako je turizam prije svega posao, biznis, to je i u ovoj oblasti neophodno što više sposobnih menadžera (vidi primjer Turske, Tunisa, Jordana...). U nas ih nema ni u drugim privrednim granama, a u niskoakumalativnoj turističkoj pogotovu. Zato dobro dođe primjer Zahida Bešovića, direktora hotela “Maršal” na Bjelašnici, koji je ove godine izabran za najmenadžera jugoistočne Europe iz oblasti srednjeg biznisa - turističkog. Kako?

- Mislim da je to zato što sam, zajedno sa svojim ljudima, izvadio hotel iz ogromnih gubitaka, zaposlio nove radnike, vratio mu imidž najboljeg hotela na našim planinama, obogatio ponudu u njemu, prevashodno domaćim proizvodima, posvetivši sve snage gostima - reći će Bešović.

Jare i pare

Uz priču da turističke zajednice troše ogromne pare, idu cifre koje govore nešto drugo. Lani je npr. Turistička zajednica FBiH imala je ukupan prihod od oko 1,3 miliona KM iz članarine i turističke takse. Iako možda nije uputno poređenje, ali Hrvatska za iste svrhe (promicanje turizma) daje pedeset (50) puta više!?

- Od rečene sume na promicanje turizma smo potrošili 52 posto, iako smo po zakonu bili dužni dati za tu svrhu 40 posto. No, sve je to još sitno s obzirom na potrebe, ali naš problem je što se turistička taksa, izuzevši sarajevski kanton, uplaćuje tek simbolično, a ugostitelji i hotelijeri prijavljuje možda tek treći dio svojih prihoda, čime znatno gubi cijela država - kazuje Enes Arifhodžić, direktor federalne Turističke zajednice.

Fair Life wrote:

Ajnslag-cincilator wrote:Dužina BH obale je samo 21,2 kilometra.

Fair Life wrote:Ni u Keniji hrpe smeca nisu nista manje (ako ne vece)... pa svake godine desetine hiljada lovaca iz citavog svijeta dolazi na safari.

buhtelj wrote:Svi koji ste optimisti za BIH turizam mozete li nabrojati bar tri razloga zakaj bi netko zelio doci u BIH? Da to mozda nisu (rhetorical questions):
Lijepi i uredjeni gradovi i sela? Ciste rijeke i priroda? Gostoprimstvo Domacina? Dobra Prometna Infrastruktura (autocesta...)? Super cisto more u Neumu i dobra usluga?

Dezze wrote:

buhtelj wrote:Svi koji ste optimisti za BIH turizam mozete li nabrojati bar tri razloga zakaj bi netko zelio doci u BIH? Da to mozda nisu (rhetorical questions):
Lijepi i uredjeni gradovi i sela? Ciste rijeke i priroda? Gostoprimstvo Domacina? Dobra Prometna Infrastruktura (autocesta...)? Super cisto more u Neumu i dobra usluga?

(1) Gradovi i sela su lijepi.

Dezze wrote: (2) Rijeke i priroda je cista (ima tu i tamo smeca, ali nije u velikim kolicinama).

Dezze wrote: (3) Ko god dodje u BiH, kaze da je odusevljen gostoprimstvom domacina. (cak se i Hrvatima ovdje vise svidja gostoprimstvo i ljubaznost ljudi nego u "Lipoj").

Dezze wrote: (4) Imamo probleme sa austocestama, istina. No, zato nije sve crno. Npr. Sarajevski aerodrom je prije nekoliko dana nagradjen kao najbolji evropski aerodrom do 1.000.000 putnika godisnje+najmoderniji aerodrom.

Dezze wrote: (5) More u Neumu je cistno isto koliko i more u Hrvatskoj.

Smjeskica wrote:Vidim da si pun negativnog naboja u vezi BiH. Znas, i ja sam jednom ista ako ne i gora bila, pa sam odlucila da se preselim na neko ljepse mjesto. Tek tad sam pocela da cjenim sve sto jeste BiH uvidjevsi svu vjestacku ljepotu naroda i mjesta na kojim sam zivjela. Vratila sam se nazad u BiH, i sad znam i te kako da cjenim svaki djelic ove zemlje. Nismo mi krivi sto imamo brda smeca,.... Ovo je neminovan proces koji treba da prodje, samo ne smije da ostane. Ukoliko svako od nas bude djelovao na pozitivan nacin, onda imamo sanse da izvucemo najljepse iz ove predivne zemlje. Zanemari sve negativnosti i ucini sto ti mozes da ucinis, isplatice se.

buhtelj wrote:Sorci ne zelim nikoga, da osobno uvrijediti ali moram priznati na kaj se sjetim kada mi netko kaze BIH: hrpe smece, brda i planine, tisuce Auto-otpada(Mujagic, Kurcagic....) pored ceste, koja je prepuna rupetina, da rijekam tece smece, ves masine, prastara auta...(fale samo krokodili) u kanalu pored ceste, "Gradovi" bez urbanizma i neuredjenost u svakom pogledu....Stanje je zbilja kriticno.... Oni koji niste svjestni toga dovoljno je da dodjete do Slovenije i da vidite sto govorim!!!!! ..... Sori jos jednom ali BIH JE TOTALAN GARBAGE...

mr_orange wrote:Sta mislite o turizmu u BiH i o njegovom razvoju? Da li mi stvarno imamo nesto za ponuditi , cime bi privukli turiste i postoji li mogucnost razvoja turizma u BiH? Sta to mi mozemo ponuditi, pa da pridobijemo strance da dolaze kod nas, umjesto na hrvatski Jadran, u Egipat, Tunis, Tursku, Grcku...?

rainbow_sex wrote:morate prvo imati sliku onog sto bi trebali biti.

Zato odete u Sloveniju i vidite koliko ljudi drze do ocuvanje zivotne sredine, suma rijeka, biljnog i zivotinjskog svijeta, kulturnih i povjesnih spomenika itd.


a posto je ovo zemlje bogata dogadjajima proisteklim uglavnom kao poslijedica nekulture - onda se obicno sve time i kaze.

priroda je ok , ali sta ako je ok, prirodu nije tesko unistit ...


ma mislim za ove ljude su u glavnom da budu drvosjece i rudari