#76 Re: 100 godina od "oslobođenja" ili okupacije Sarajeva u prvom SR
Posted: 08/11/2018 10:16
WikipediaLBVIEW wrote:Pa bio bi i ti serpska dijaspora u USA da nisi dobio supani pasos - svaka druga o dijaspori, stvarno su kompleksi cudo.Bodkin wrote:Zna bolje dijaspora sveCka nego britannica. Alternativnu historiju uce naravnoLBVIEW wrote:Ispast ce Apis i crnorukasi jos i 'umanitarni radnici, po Bodkinu & co, offcourse![]()
A ne znam ni o kakvim se bratskim osjecajima prica, s obzirom na nacin na koji je srpska politika "resavala" muslimansko pitanje 100 godina unazad.![]()
Samo par godina ranije je bio Balkanski rat, i desili se zlocini nad muslimanskim stanovnistvom, sto Bosnjacima nije bilo nepoznato.
Bit ce da nas, po obicaju, niko nista nije ni pitao, a oni koji su i mogli nesto uraditi, ostavljali su kosti u Alpama za cesara.![]()
https://en.m.wikipedia.org/wiki/Draguti ... jevi%C4%87
Kad srbin prica o alternativnoj istoriji, onda to fakat zvuci kao vic.Bodkin wrote:WikipediaLBVIEW wrote:Pa bio bi i ti serpska dijaspora u USA da nisi dobio supani pasos - svaka druga o dijaspori, stvarno su kompleksi cudo.Bodkin wrote:
Zna bolje dijaspora sveCka nego britannica. Alternativnu historiju uce naravno![]()
https://en.m.wikipedia.org/wiki/Draguti ... jevi%C4%87sta je supani? Neka sveCka izvedenica kojoj se gadjate po sjelima dok raspravljate o alternativnoj historiji?
Eno i Britannica isto kaze, wannabe dijasporac.Bodkin wrote:
Wikipediasta je supani? Neka sveCka izvedenica kojoj se gadjate po sjelima dok raspravljate o alternativnoj historiji?
Lazu ti u kuci. Izguglaj o principu jer se o tome pisalo i sadLBVIEW wrote:Eno i Britannica isto kaze, wannabe dijasporac.Bodkin wrote:
Wikipediasta je supani? Neka sveCka izvedenica kojoj se gadjate po sjelima dok raspravljate o alternativnoj historiji?
![]()
Dakle, lazes.
https://www.britannica.com/biography/Dr ... mitrijevic
Bodkin wrote:Lazu ti u kuci. Izguglaj o principu jer se o tome pisalo i sadLBVIEW wrote:Eno i Britannica isto kaze, wannabe dijasporac.Bodkin wrote:
Wikipediasta je supani? Neka sveCka izvedenica kojoj se gadjate po sjelima dok raspravljate o alternativnoj historiji?
![]()
Dakle, lazes.
https://www.britannica.com/biography/Dr ... mitrijevicu skokovima

Jos da objasnis sto dva puta lijepis tabelu koja nema veze sa raspravomDino79 wrote:
Zvanični podaci kažu da su srbi bili većina
Znaci Britannica laze, ja lazem, a ti govoris istinu?Bodkin wrote:Lazu ti u kuci. Izguglaj o principu jer se o tome pisalo i sadLBVIEW wrote:Eno i Britannica isto kaze, wannabe dijasporac.Bodkin wrote:
Wikipediasta je supani? Neka sveCka izvedenica kojoj se gadjate po sjelima dok raspravljate o alternativnoj historiji?
![]()
Dakle, lazes.
https://www.britannica.com/biography/Dr ... mitrijevicu skokovima
Ne moze Srbin biti terrorista, to je rezervirano za ostale.Hadzi Lojo wrote:Crna ruka je bila prva teroristicka organziacija na tlu Evrope u proslom stoljecu.
Gavrilo je bio prvi kscansko pravoslavni terorist po svim pravnim pricipima.
Nego da glasamo i da temu zamandalimo.
Zavili svijet u crno i jos bi da ih nazivaju herojima, ista bagra ko i alkaida.
Bodkin wrote:Jos da objasnis sto dva puta lijepis tabelu koja nema veze sa raspravomDino79 wrote:
Zvanični podaci kažu da su srbi bili većina
O kakvoj se “pobuni” moze govoriti ako je otpor, kakav-takav, organizovan u gotovo svim znacajnijim gradovima BiH i sto je jos bitnije prije nego sto je austrougarska vojska uopste presla Savu a kamoli uspostavila vlast?drndalo wrote:U zavisnosti od teritorije na kojoj se odvijala, intenziteta, uzroka i posljedica, moglo se nazvati i izrazom "hajducija"...1941. wrote:Izrazi poput "buna" i "oruzana pobuna" se valjda koriste kad se misli na ustanak protiv neke postojece, tj. vec uspostavljene vlasti.To sto ti nazivas ratovanjem se prije moze nazvati oruzanom pobunom, koja se odvijala mjestimicno...
Ostatak je suvisno komentarisati.
Ti ne vidis razliku izmedju "ratovali" i "pobunili"?
Zar ne vidis da je popis iz 1910. godine, dakle dvadesetak godina nakon masovnog iseljavanja Bosnjaka, koje je u nesto manjem obimu i u vrijeme popisa bilo u toku.Dino79 wrote:Tema je oslobođenje ili okupacija.
Većinsko stanovništvo BiH je bilo srpsko ako su podaci istiniti.
Tako da se dobrim dijelom moze reci da se radi o oslobođenju.
Ajde ne vadi se sad bodkin,.. zaletio si se, lik te rasturio i budi toliko posten da bar zasutis. Pogotovo sa jos jednim trolanjem o dijaspori koja sa ovom temom nema nikakve price. Hebote, covjek moze i rodjene roditelje kritikovati, familiju,... a vi jugonostalgicari vjecito zauzimate gard na svaku kritiku bivseg sistema. Nastavak kulta Gavrila je bila greska u SFRJ i prihvati to. Ne mora ama bas svaka tekovina da bude ono 100% ispravna.Bodkin wrote:Lazu ti u kuci. Izguglaj o principu jer se o tome pisalo i sadLBVIEW wrote:Eno i Britannica isto kaze, wannabe dijasporac.Bodkin wrote:
Wikipediasta je supani? Neka sveCka izvedenica kojoj se gadjate po sjelima dok raspravljate o alternativnoj historiji?
![]()
Dakle, lazes.
https://www.britannica.com/biography/Dr ... mitrijevicu skokovima
Ipak je oruzani otpor okupacionim trupama bio domaci i imao kakvu takvu politicku pozadinu. Par cinjenica koje su prethodile ratu:drndalo wrote:Ko je ratovao ? Koja drzava protiv koje ? Ko je kome objavio rat ? Tada su se ratovi jos uvijek zvanicno objavljivali...
Dakle, Turska "prodala" Austriji BiH za ko zna koliko zlatnih talira, i isla kuci ucvrscivati vlast... Zvanicno, "samo" su je dali Austro-Ugarskoj na "upravljanje"... Dakle, jos se uvijek to zvanicno vodilo kao Osmansko carstvo, samo pod KuK upravom... I ko je onda ratovao protiv koga, domaci "turci", protiv "austrijskih turaka"...?
Meni je Marks i dalje Sveto slovo,.. ustvari vise sam poceo vjerovati u njega 2008-me do sada nego onda.drndalo wrote:Vala, kad vidim ko ga sve kudi, sve mi je miliji i drazi... Mislim onaj sistem...
Jugonostalgicari...? Jah...
Malo ih je bilo u onom sistemu koji su vise propitivali nelogicnosti i greske tog sistema od mene... Doduse, godine su bile '80-e, pa nisam mogao dobiti kartu za Goli otok, ali i dan danas se sjecam filozofsko/zivotnih rasprava sa profesoricom Marksizma u Gimnaziji, i to konstruktivnih, ali gdje sam ja odudarao od ostalih koji su samo bubali za ocjenu, a ja se raspravljao zasto nam trebaju ekonomske budalastine raznih tipova, koje ako sam ja kao gimnazijalac od 17 god. vidio da ne stimaju, onda tu zaista svasta nije valjalo...
Ma jok,...drndalo wrote:Sad ti mene citiras kao najveceg zagovornika "Srpskog otpora"? Ili sta?
Ako se vratis nazad, vidjeces da je prica o tome krenula kao moja reakcija na "Bosnjaci ratovali protiv Austrije"... Pa sam postavljao pitanja u vezi nelogicnosti i rupa u toj prici...
Nije sporno da je pucnjave, mrtvih i ranjenih bilo, nije sporno da je to bilo i u organizovanom obliku, nije sporno da su Austrijanci zbog toga morali jace uprijeti od ocekivanog... Samo kompletan kontekst od starta sam doveo u pitanje, u odnosu na ono kako ga neki prije toga tumacise...
Atentat bio 1914, dotadasnje stanovnistvo, bilo cije, bilo podanicko... Austriji, kao prije Turskoj... Ko je talasao bio je ili tamburan, ili zatvoren, ili mrknut... Oni koji digose puske dobise po guzici, bili Mustafe, Ivani ili Jovani....
Takodjer sam na pocetku teme rekao i ovo...drndalo wrote:Ma, opet tema za dizanje klikova... Na nasim glupostima...
Zemlje Juge koje su ostale "nepriznate" raspadom KuK monarhije svakako se nisu puno pitale na kongresima, ni u pripremama za iste...
Italija je vec kao "pobjednica" nakon promjene strane, zauzimala istocnu obalu Jadrana, ne za sebe (kao), nego "oslobadjala u ime Antante"... Jastaradi, mo's mislit... Dakle stvarali su fakticko stanje na terenu u svoju korist. Hrvatska je zbog toga isla u sto brzi dogovor sa manjim zlom, a koje je by the way bilo medjunarodno priznato... I na Antantinoj strani... Madjari, slicno, stari dobrocinitelji...
U datom momentu, izabrase najmanje od zala koje mogahu... Svi... Sto se poslije opet posrasmo sami sebi u sesir, opet je do nas,sviju...
Nabijem ja na Q…C ovakve “oslobodioce”...Već prvih dana izbijanja rata nastupila su u Sarajevu i cijeloj zemlji teška vremena. Ratna dejstva na granici BiH i Srbije počela su prvom austrougarskom ofanzivom 12. augusta 1914. U četverodnevnoj bici na Ceru austrougarske jedinice su poražene i prisiljene da se 24. augusta povuku preko Drine nazad u Bosnu. Srpska vojska je odmah potom i sama prešla Drinu, marširajući preko istočne Bosne prema Sarajevu. Njoj su se ubrzo pridružile crnogorske čete koje su upale u istočnu Hercegovinu. Uz pljačkaške akcije u Podrinju i istočnoj Hercegovini, srpska i crnogorska vojska su počinile i više zločina nad muslimanskim stanovništvom. Sredinom septembra 1914. srpske i crnogorske čete su izbile na Romaniju i doprle do prilaza Sarajevu. Stanje je bilo kritično, pa je komanda sarajevskog garnizona izdala 18. septembra naredbu kojom je ograničeno kretanje građana i zabranjen svaki ulazak i izlazak iz grada bez posebne vojne dozvole. Na Romaniji su od 18. do 30. oktobra vođene teške borbe za odbranu samog Sarajeva kao zemaljskog glavnog grada.
Kada je krajem ljeta 1918. postalo jasno da će Austro-Ugarska izgubiti rat, građanski političari u njenim južnoslavenskim pokrajinama se u ogromnoj većini opredjeljuju za ujedinjenje sa Srbijom i Crnom Gorom u jedinstvenu jugoslavensku državu. Početkom septembra 1918. došao je u kratku posjetu Sarajevu dr. Korošec, gdje je razgovarao sa vodećim bosanskim političarima i vjerskim poglavarima i predstavnicima. Najveći utisak na Korošeca je ostavio reisul-ulema Čaušević, koga je posjetio skupa sa dr. Jozom Sunarićem. Reis je tom prilikom rekao, da će “odobriti svaki čin koji će našem narodu donijeti slobodu”, te da mu je lično “dosta naše vlade i turske i njemačke”. Čaušević se istovremeno odlučno založio za saradnju svih Južnih Slavena i opću amnestiju.
U procesu smjene vlasti do koje dolazi u svim južnoslavenskim pokrajinama Austro-Ugarske, u Sarajevu je 31. oktobra 1918. konstituiran Glavni odbor Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba za BiH. Za predsjednika Odbora je izabran ugledni sarajevski poduzimač Gligorije Jeftanović, a za potpredsjednike dr. Jozo Sunarić i dr. Halid-beg Hrasnica. Posljednji austrougarski zemaljski poglavar za BiH, general Stjepan Sarkotić predao je u Sarajevu l. novembra 1918. upravu zemlje Glavnom odboru Narodnog vijeća SHS za BiH. Samo dva dana kasnije, 3. novembra, Glavni odbor je imenovao Narodnu vladu za BiH, koja je odmah preuzela “poslove zemaljske uprave”. Zbog općeg nereda i pravne nesigurnosti, do kojih je u tim prevratnim danima došlo u mnogim dijelovima zemlje, sastali su se 4. novembra 1918. kod Višegrada predstavnici Glavnog odbora SHS za BiH sa vojvodom Stepom Stepanovićem, komandantom druge srpske armije. Tu je postignut sporazum da druga srpska armija uđe u BiH i preuzme brigu o javnoj sigurnosti i održavanju reda i mira. Tako su već 6. novembra 1918. prve srpske jedinice ušle u Sarajevo.
Njihovim ulaskom nije spriječeno nasilje nad Bošnjacima kao muslimanima. Prevrat i dolazak “srpske vlasti” u BiH su mnogi shvatili kao otvoreni poziv na pljačku, otimanje zemlje, progon i likvidaciju muslimana. Položaj muslimana postao je neizdržljiv, o čemu su i u inostranstvo prodrli izvještaji. Tako je francuski novinar Charles Rivet prilikom boravka u Sarajevu februara 1919. razgovarao između ostalih i sa reisul-ulemom Cauševićem i taj je razgovor objavio u pariškom listu “Le temps” l. aprila iste godine. Iznoseći podatke o stradanjima muslimana “prilikom svečanog stvaranja Jugoslavije”, kojoj su se oni “spremali služiti svom dušom”, Čaušević je naglasio, da “smo mi ipak Slaveni, ali Srbi odbijaju da nas smatraju takvim”. Oni bosanske muslimane smatraju “uljezima”, zaključio je Čaušević. Na ovo je tadašnji ministar unutrašnjih poslova Svetozar Pribićević zahtijevao od predsjednika zemaljske vlade za BiH, Atanasija Šole, da “diskretno” zatraži od Čauševića da demantira izjavu pariškom novinaru, ili da mu u suprotnom uputi prijedlog za njegovo penzioniranje. Šola je odgovorio da to nije moguće, jer su Čauševićevi navodi tačni, radi se o čovjeku koji je 1914. štitio Srbe od progona.
Sarajevo je u razdoblju između dva svjetska rata privredno stagniralo. Ni Austro-Ugarska nije u Sarajevu podigla neke velike industrijske pogone, a poslije 1918. ovaj je grad u tom pogledu potpuno zanemaren.
U urbanom pogledu Sarajevo je u međuratnom razdoblju ostalo unutar gradskog atara izgrađenog i obilježenog maltama tokom austrougarske uprave. Općenito se može reći da je graditeljstvo u Sarajevu poslije 1918. u opadanju, kako obimom tako i kvalitetom u odnosu na prethodno austrijsko doba.
Causevic je izjavio i ovo sto je i izaslo u Tempsu:Hajvan wrote:
Njihovim ulaskom nije spriječeno nasilje nad Bošnjacima kao muslimanima. Prevrat i dolazak “srpske vlasti” u BiH su mnogi shvatili kao otvoreni poziv na pljačku, otimanje zemlje, progon i likvidaciju muslimana. Položaj muslimana postao je neizdržljiv, o čemu su i u inostranstvo prodrli izvještaji. Tako je francuski novinar Charles Rivet prilikom boravka u Sarajevu februara 1919. razgovarao između ostalih i sa reisul-ulemom Cauševićem i taj je razgovor objavio u pariškom listu “Le temps” l. aprila iste godine. Iznoseći podatke o stradanjima muslimana “prilikom svečanog stvaranja Jugoslavije”, kojoj su se oni “spremali služiti svom dušom”, Čaušević je naglasio, da “smo mi ipak Slaveni, ali Srbi odbijaju da nas smatraju takvim”. Oni bosanske muslimane smatraju “uljezima”, zaključio je Čaušević.[/b] Na ovo je tadašnji ministar unutrašnjih poslova Svetozar Pribićević zahtijevao od predsjednika zemaljske vlade za BiH, Atanasija Šole, da “diskretno” zatraži od Čauševića da demantira izjavu pariškom novinaru, ili da mu u suprotnom uputi prijedlog za njegovo penzioniranje. Šola je odgovorio da to nije moguće, jer su Čauševićevi navodi tačni, radi se o čovjeku koji je 1914. štitio Srbe od progona.
.