Sarajevski Tramvaj - Ukinuti ili ne ?

[holowey]

To bi se moglo riješiti pametnim semaforima.

Ma nema tog pametnog semafora koji ce rijesiti ukrstanje cesta sa visokom frekvencijom saobracaja.

samo na takvim raskrsnicama zabraniti skretanje lijevo...mozes samo pravo i desno...tramvajske stanice onda pomjeriti prije semafora gdje je god moguce

[Dino79]

Skupa investicija ali može i dugoročno otplativa..

Izgradnja metroa sa podzemnim stanicama koje bi ujedno bile i prolazi odnozno podzemni prolazi ispod saobracajnoca koje bi bile sire za jednu traku.
Znaci smanjile bi se guzevi i zbog nove trake i zbog manje phesackih prelaza . Plus dobili bi jos jednu traku gore od skenderije do vjecnice.

[man_464]

Metro je preskupa i preteska investicija. Drugo nismo mi jos toliki grad da razmisljamo o Metrou.... Tramvaj je nasa perspektiva trenutno. Ka Hrasnici, Dobrinji, Barama, i spajanje Hrasnice i Dbr prugom. Trola prema Vogošći....

[studiorum_tuzlaensis]

Može li mi neko objasniti zašto se odustalo od tramvajske pruge i općenito od razdjelnog pojasa I transferzale koja ide prema Vogošći?

Da li je u pitanju uspon, nedostatak para ili nedostatak finansija?

[trambusek88]

Tramvajska pruga je bila planirana samo do Šipa, i ako se ne varam trebao bi biti ostavljen pojas za tramvaj.
One priče tramvaj do Vogošće su rekla-kazala. Do Vogošće je uz I transverzalu bila planirana željeznička pruga.

[Better Man]

Trola jeste nekad bila prema Vogošći prije rata, ali zašto je ponovo uvoditi? Samo bi se dodatno stvarale guževe, jer i onako ima jako puno autobusa na toj relaciji. Da li bi ona uopće imala svrhu i koji bi njen doprinos bio. Spominje se đirenje tramvajske pruge. Na šta konkretno mislite, gdje da ide nova pruga? Nadam se da ne mislite da treba ići prema Barama i Vogošći, jer to bi bila ludost na onakvoj krivudavoj i uskoj cesti.

[man_464]

Naravno da bi trola bila bolja. Ne bi bilo vise aurobusa, naprotiv manje jer bi se linija 21 ukinula, a linija 22 produzila do Autobuske stanice.

105 Trg Austrije- Vogošća
106 Otoka- Vogosca

Interval bi bio manji. Trola na 105 bi išla sigurno svako 10 minuta, a na 106 svakih 20ak minuta....

[Hajlac]

Naravno da bi trola bila bolja. Ne bi bilo vise aurobusa, naprotiv manje jer bi se linija 21 ukinula, a linija 22 produzila do Autobuske stanice.

105 Trg Austrije- Vogošća
106 Otoka- Vogosca

Interval bi bio manji. Trola na 105 bi išla sigurno svako 10 minuta, a na 106 svakih 20ak minuta....

+

Koristio bi se domaci resurs/energent umjesto preskupog uvoznog i manje zagadjivala okolina!

I guzve bi bile manje AKO bi trolejbus isao redovno i u kratkim razmacima - minimalno svakih 10 minuta.

[man_464]

Vise od 10 minuta u spici ne bi imalo smisla. To je optimalno. Vec linija prema Otoci je nesto duza i ko ne zeli čekati mogao bi sa 105 do Skenderije i loviti 102 koja ide cesce.....

#scifi

Uglavnom maksimum tramvajske pruge koji se moze razviti je prema Hrasnici i Dobrinji.... I uvezati ih... Ovo uz entitetsku granicu do Grbavice je skoro pa nerealno... Ali dio pruge od Z. Stanice do Bara nije neizvodljiv.

Svakako najvece sanse u naredim godinama ima pruga Ka Hrasnici, ako se postojeća na raspadne, tj ako je ne remontuju.

[trambusek88]

Trola jeste nekad bila prema Vogošći prije rata, ali zašto je ponovo uvoditi? Samo bi se dodatno stvarale guževe, jer i onako ima jako puno autobusa na toj relaciji. Da li bi ona uopće imala svrhu i koji bi njen doprinos bio. Spominje se đirenje tramvajske pruge. Na šta konkretno mislite, gdje da ide nova pruga? Nadam se da ne mislite da treba ići prema Barama i Vogošći, jer to bi bila ludost na onakvoj krivudavoj i uskoj cesti.

Uz racionalne razloge koje je naveo i man464, jedan od mojih razloga je i iz inata da se poništi još jedan rezultat agresije!
Ekološki prihvatljiva vozila, moguće manji interval oko 10 minuta, ako se nabavi dovoljan broj vozila.

Što se tiče pruge prema Barama, pojas je planiran sredinom prve transverzale. Dalje za Vogošću nije planiran tramvaj, ali jeste željeznička pruga s tunelom ispod Bara i Kobilje glave.

[lajkujMe]

Trola jeste nekad bila prema Vogošći prije rata, ali zašto je ponovo uvoditi? Samo bi se dodatno stvarale guževe, jer i onako ima jako puno autobusa na toj relaciji. Da li bi ona uopće imala svrhu i koji bi njen doprinos bio. Spominje se đirenje tramvajske pruge. Na šta konkretno mislite, gdje da ide nova pruga? Nadam se da ne mislite da treba ići prema Barama i Vogošći, jer to bi bila ludost na onakvoj krivudavoj i uskoj cesti.

Uz racionalne razloge koje je naveo i man464, jedan od mojih razloga je i iz inata da se poništi još jedan rezultat agresije!
Ekološki prihvatljiva vozila, moguće manji interval oko 10 minuta, ako se nabavi dovoljan broj vozila.

Što se tiče pruge prema Barama, pojas je planiran sredinom prve transverzale. Dalje za Vogošću nije planiran tramvaj, ali jeste željeznička pruga s tunelom ispod Bara i Kobilje glave.

Glupo mi je samo do Bara sto ne i do Vogosce zna se da postoji potreba za tim.

[trambusek88]

Moguće da se planiralo uvođenje prigradske željeznice koja bi bila u sistemu JGP, pa zato nije planirano, a do Bara je mislim bio planiran produžetak keca i četvorke.

[Henry Chinaski]

Kao i svi problemi i ovaj leži na nama. U EU fondovima, kojima ćemo imati pristup jednog dana kad izaberemo prave ljude, leži planina love za saobraćajnu infrastrukturu. Tramvaj je idealno prevozno sredstvo za ovaj grad, a ne samo da bismo EU fondovima mogli obnoviti i prugu i tramvaje nego bismo mogli prošitiri linije na sve ostale dijelove grada u nekoliko godina. Bugari su to sa gradskim saobraćajem (iz EU fondova) doveli do savršenstva.

Ovako, palamudite o boljim tramvajima i birajte Skaku i Konakovića. Good luck...

[dresdener78]

Ponovno uvođenje trolejbusa za Vogošću bi sigurno imalo smisla:

- Kao što su kolege forumaši naveli, može koristiti domaću struju umjesto importirane nafte / plina.
- Raznim studijama je dokazano da vozilo sa vidljivom kontaktnom mrežom / šinama je privlačnije za putnike nego autobus.
- Trolejbus može u odnosu na autobus uštediti i do 20-25 posto energije jer moderna vozila prilikom vožnje nizbrdo i kočenja stvaraju struju (motor se ponaša obrnuto kao generator) i struja se vraća u kontaktnu mrežu za vozila u blizini. Dok jednom potrošen diesel / plin je potrošen i tačka kraj.
- Trolejbus na brdovitom terenu ima puno bolje karakteristike nego vozilo sa diesel motorom: Puno veća kceleracija, manje istrošenje komponenta vozila (doživio sam to sada u Vilniusu u Litvaniji - grad je prilično brdovit, i trolejbusi krenu uzbrdo baš solidnom brzinom za razliku od astmatičnih autobusa).
- Moderna vozila imaju danas standardno baterije dovoljno jake da trolejbus pre­đe par stotina metara bez korištenja kontaktne mreže, dakle u slučaju problema na putu može kroz ono blokirano mjesto proć bez problema.

Mislim da bi bilo zanimljivo vidjeti koliko bi efikasan i pouzdan javni prevoz privlačio ljudi koji danas moraju koristiti automobil (jer gradski prevoz je totalno nepouzdan i nemaju drugog izbora). Pa bi se vidjelo je li ustvari potrebno graditi toliko novih traka, transverzala, longitudala i asfaltnih površina.

Opet je u prethodnim postovima spomenut metro: NAUČNA FANTASTIKA. Metro košta otprilike deset puta više nego tramvaj, dakle jedan kilometar metroa bi koštao otprilike isto kao kompletna obnova tramvajske pruge.

Pored očajno potrebnog generalnog remonta pruge (novogradnje) je vrlo potrebno POVEĆATI BRZINU tramvaja. Pametni semafori, generalno prednost u saobraćaju pred automobilima. Okej, sada će postati brojni stravstveni vozači automobila postati neurotični, ali nema drugog izbora. Za početak zabraniti skretanje nalijevo tako da se preskoči jedna faza signalizacije na raskrsnicama. Jer danas ne samo totalno istrošene šine prouzrokuju presporu vožnju, nego i čekanje na svakoj raskrsnici. Što brže tramvaj vozi, to manje je potrebno tramvaja za isti interval. Dakle ako danas moraju slati nekih 40 vozila za postojeći interval, dovoljno bi ih moglo biti recimo 28-30. Ako uzmemo u obzir cijenu vozila, to je ogromna ušteda. I naravno BRZ tramvaj je privlačniji od SPOROG tramvaja. Put od Baščaršije na Ilidžu danas traje brže na biciklu odnosno skoro brži je i let avionom Beč-Sarajevo.
Dodatna mjera za ubrzanje tramvaja: Podići perone na SVIM stajalištima za nekih 30 cm tako da se smanji visinska razlika. Danas mora putnik da se penje sa nivoa šina do prve stepenice kao alpinista. U centru grada bi ivičnjaci trebali biti i maks 5 cm udaljeni od karoserije vozila, ekstreman primjer je npr. stajalište kod zgrade Predsjedništva - putnik mora sa trotoara na kolovoz, pa iz kolovoza u sam tramvaj. To su dragocjene sekunde koje opet na cijelom krugu daju par ušteđenih minuta.

Posebna priča je parkiranje nesavjesnih vozača automobila na autobuskim i trolejbuskim stajalištima pa da vozilo zaustavi 3 m od stajališta usred ulice i putnici moraju pretrčavati i komplicirano ulaziti i izlaziti.

[man_464]

Definitivno najvisocije je na stajalistima Otoka i RTV dom ka Ilidži. Jos ako naiđe Lohner bečki... (Oni crveni sa 4-ke) moras skociti da uđeš....

Samo obnova pruge u mnogom bi ubrzala vožnju.... Jer sada su znakovima na cijeloj dužini pruge od Čengić vile do Ilidze postavili ograničenje koje varira od 20 do 30 na sat.... Naravno niko se toga ne pridrzava i vecinom se vozi 40 na sat i ponekad i brze. Sjecam se da su u najbolje vrijeme Satra tramvaji 2005-06 razvijali i 60 na čas od stupa do Ilidze....

Obalom se sada dosta brzo vozi... Prije dok pruga nije bila obnovljena vozilo se dosta sporije.

[Truba]

pa zar ti nije teško napisati i izgovoriti najvisočije
u odnosu na pravilno
najviše

[dimnjacar]

Ponovno uvođenje trolejbusa za Vogošću bi sigurno imalo smisla:

- Kao što su kolege forumaši naveli, može koristiti domaću struju umjesto importirane nafte / plina.
- Raznim studijama je dokazano da vozilo sa vidljivom kontaktnom mrežom / šinama je privlačnije za putnike nego autobus.
- Trolejbus može u odnosu na autobus uštediti i do 20-25 posto energije jer moderna vozila prilikom vožnje nizbrdo i kočenja stvaraju struju (motor se ponaša obrnuto kao generator) i struja se vraća u kontaktnu mrežu za vozila u blizini. Dok jednom potrošen diesel / plin je potrošen i tačka kraj.
- Trolejbus na brdovitom terenu ima puno bolje karakteristike nego vozilo sa diesel motorom: Puno veća kceleracija, manje istrošenje komponenta vozila (doživio sam to sada u Vilniusu u Litvaniji - grad je prilično brdovit, i trolejbusi krenu uzbrdo baš solidnom brzinom za razliku od astmatičnih autobusa).
- Moderna vozila imaju danas standardno baterije dovoljno jake da trolejbus pre­đe par stotina metara bez korištenja kontaktne mreže, dakle u slučaju problema na putu može kroz ono blokirano mjesto proć bez problema.

Mislim da bi bilo zanimljivo vidjeti koliko bi efikasan i pouzdan javni prevoz privlačio ljudi koji danas moraju koristiti automobil (jer gradski prevoz je totalno nepouzdan i nemaju drugog izbora). Pa bi se vidjelo je li ustvari potrebno graditi toliko novih traka, transverzala, longitudala i asfaltnih površina.

Opet je u prethodnim postovima spomenut metro: NAUČNA FANTASTIKA. Metro košta otprilike deset puta više nego tramvaj, dakle jedan kilometar metroa bi koštao otprilike isto kao kompletna obnova tramvajske pruge.

Pored očajno potrebnog generalnog remonta pruge (novogradnje) je vrlo potrebno POVEĆATI BRZINU tramvaja. Pametni semafori, generalno prednost u saobraćaju pred automobilima. Okej, sada će postati brojni stravstveni vozači automobila postati neurotični, ali nema drugog izbora. Za početak zabraniti skretanje nalijevo tako da se preskoči jedna faza signalizacije na raskrsnicama. Jer danas ne samo totalno istrošene šine prouzrokuju presporu vožnju, nego i čekanje na svakoj raskrsnici. Što brže tramvaj vozi, to manje je potrebno tramvaja za isti interval. Dakle ako danas moraju slati nekih 40 vozila za postojeći interval, dovoljno bi ih moglo biti recimo 28-30. Ako uzmemo u obzir cijenu vozila, to je ogromna ušteda. I naravno BRZ tramvaj je privlačniji od SPOROG tramvaja. Put od Baščaršije na Ilidžu danas traje brže na biciklu odnosno skoro brži je i let avionom Beč-Sarajevo.
Dodatna mjera za ubrzanje tramvaja: Podići perone na SVIM stajalištima za nekih 30 cm tako da se smanji visinska razlika. Danas mora putnik da se penje sa nivoa šina do prve stepenice kao alpinista. U centru grada bi ivičnjaci trebali biti i maks 5 cm udaljeni od karoserije vozila, ekstreman primjer je npr. stajalište kod zgrade Predsjedništva - putnik mora sa trotoara na kolovoz, pa iz kolovoza u sam tramvaj. To su dragocjene sekunde koje opet na cijelom krugu daju par ušteđenih minuta.

Posebna priča je parkiranje nesavjesnih vozača automobila na autobuskim i trolejbuskim stajalištima pa da vozilo zaustavi 3 m od stajališta usred ulice i putnici moraju pretrčavati i komplicirano ulaziti i izlaziti.

Uvijek pametne stvari, pogotovo u vezi tramvaja i gradskog prevoza općenito, od dresdener78 . Svaka čast !

[man_464]

pa zar ti nije teško napisati i izgovoriti najvisočije
u odnosu na pravilno
najviše

Klasika,

Nerijetko kažem i obadvoje.

[Dino79]

Metro je preskupa i preteska investicija. Drugo nismo mi jos toliki grad da razmisljamo o Metrou.... Tramvaj je nasa perspektiva trenutno. Ka Hrasnici, Dobrinji, Barama, i spajanje Hrasnice i Dbr prugom. Trola prema Vogošći....

Ko nas vodi i tramvaj ce biti naucna fantastika.
Metro nije skup nije ga tesko ni napraviti samo kad bi imali postene gradinacelnike nacelnike zastupnike.....a ne sve lopov do lopova nepismeni.

[man_464]

Čovjek ovdje objasnio:

...Opet je u prethodnim postovima spomenut metro: NAUČNA FANTASTIKA. Metro košta otprilike deset puta više nego tramvaj, dakle jedan kilometar metroa bi koštao otprilike isto kao kompletna obnova tramvajske pruge...

[insomnia78]

‘ta ka’e. Nije ga tesko ni napraviti

[konektovan]

‘ta ka’e. Nije ga tesko ni napraviti

Pušila se neka cudna cigara......

[insomnia78]

Tu i Njemackoj djeca prave na casovima tehnickog

[dresdener78]

Ko nas vodi i tramvaj ce biti naucna fantastika.
Metro nije skup nije ga tesko ni napraviti samo kad bi imali postene gradinacelnike nacelnike zastupnike.....a ne sve lopov do lopova nepismeni.

Jedno iskreno pitanje: Jeste li vi neki od onih "stručnjaka" po religijsko-nacionalno-tribalnoj osnovi koji danas nažalost jesu preferirani i odlučuju o bitnim stvarima u nesretnoj BiH?

Možete li meni reci ODAKLE vam informacija da "metro nije skup nije ga teško ni napraviti"?

Jeste li IKAD bili barem 300 km od Rajvosa?

Jeste li IKAD bili u metrou u nekom gradu i vidjeli razmjere onih prostorija, uključujući servisnih prostorija koje nisu pristupačne za putnike?

Jeste li IKAD boravili u nekom gradu tokom izgradnje podzemne željeznice i vidjeli koliko promjena i građevinskih aktivnosti je potrebno i na površini?

Berlin:
131 miliona EUR za 1 km metroa
11,8 miliona EUR za 1 km travmajske pruge
Minhen:
1 km metroa 80-90 miliona EUR
1 km tramvaja 3,5 miliona EUR

U Dresdenu su posljednje nove tramvajske linije koštale između 3,5 i 7 miliona EUR po kilometru ovisno o kompliciranosti izgradnje.

Uostalom, malo sam googlao, i došao do pregleda cijena izgradnje metroa u gradovima kao Kairo, Fukuoka, Stockholm, Sao Paulo, Dnipropetrovsk, Bangalore.
Cijene jesu različite i kreću od 164 do 321 miliona US dolara PO KILOMETRU, dakle u svakom slučaju želim znati GDJE je ona "jeftinost"?

I da se ovom temom godinama ne bavim, doć do ovih informacija mi je trajalo 4 minute uz malo korištenje engleskog njemačkog na webstranici google.com.

Ima u zapadnoj Njemačkoj jedan broj gradova koji su u "zlatnim godinama" (šezdesetim) ukopali tramvajske pruge pod zemlju u megalomanske tunele i podzemne stanice, i danas POJMA NEMAJU gdje će uzeti pare za predstojeći generalni remont ove podzemne infrastrukture - jer i troškovi održavanja jestu kod podzemnih građevina puno, puno veći nego kod površinskih stajališta i stanica.

Nažalost, najveća tragedija današnje BiH jesu upravo "stručnjaci" koji koriste raznorazne "alternativne činjenice" (direktno rećeno apsolutne besmislice) da potkrepe svoja mišljenja i još pokušavaju da ih prezentiraju...

[puz_u_salati]

Bošnjo je krampa za mnoge stvari a duša mu pametovati i davati ekspertske analize za te iste stvari.