(Politicka) Ekonomija u BiH i regionu

[Bodkin]

Ni blizu ista situacija. Najbliza nam je centralna istocna evropa, a niko od njih se nije usrecio

Zasto?

U redu, nemamo ribu kao Island. Oni su pokusali sa finansijama pa su ispusili, al' pravo.
Istina, nemamo robove na automatskom upravljacu kao Korejci, iako su navodno korejski sindikati izuzetno jaki.

Ali, zasto ne sagledati ono sto su ove zemlje uradile po pitanju obrazovanja, a sto Piketty npr. navodi kao najvecu, ako ne jedinu, sansu da oni u razvoju uhvate korak sa onim razvijenima, a to je - ljudski potencijal?

Licno, Finska i Island su mi arhiprimjer u kom pravcu zemlja treba ici.

Zato sto nas nema kao korejanaca i zato sto nemamo geografsku poziciju kao island.
Ni jednu zemlju ne mozemo kopirati. Nase prednosti su trenutno blizina eu, relativno obucena radna snaga i niska cijena rada.
Po meni trebamo raditi na stvaranju klastera u proizvodnim industrijama po raznim dijelovima bih. Imas nesto kao bekto. Pomognes drugim dobavljacima da otvore pogone oko bekte. Ili vw-a u vogosci. Ili preventa.

[Altair_SA]

Ni manje ni vise nego da budemo ko Island ili Finska

De ba ljudi, sa Baketom, DoDickom, Covketom, EsOdom ROdeljOsem i narodom koji takve glasa?

A mastati se moze, nije zabranjeno

Da je do forumasa koji pisu na temi, mogao bih se nadati da bi i bilo nesto od toga, i to ako bi ostali dosljedni kad bi im se pruzila neka vlast, a da se ne "utale" u stanje koje imamo, ovako sve se svodi na zelje i pozdrave i to je to.

[stari grad Visegrad]

Na kojem nivou, ili ko u Bosni Hercegovini odredjuje koliki ce biti porez na plate i firme?
Je li to kanton, entitet ili drzava?

[Gojeni H]

Problem je migracija, Finci i Islandjani rijetko bjeze iz drzave.

Ni u zadnje vrijeme nije tako a kamoli ranije.
Island je napustio relativno veliki broj ljudi poslije 2008. god. Istina, uglavnom su se zadrzali u regiji Skandinavije, ali su ipak napustili zemlju.

Finci istina ne napustaju svoju zemlju, ali ne mozemo reci da nije tako bilo u proslosti, posebno poslije njihovog gradjanskog rata, prije togau vrijeme velike gladi pocetkom 20.vijeka.

[Gojeni H]

Zato sto nas nema kao korejanaca i zato sto nemamo geografsku poziciju kao island.
Ni jednu zemlju ne mozemo kopirati. Nase prednosti su trenutno blizina eu, relativno obucena radna snaga i niska cijena rada.
Po meni trebamo raditi na stvaranju klastera u proizvodnim industrijama po raznim dijelovima bih. Imas nesto kao bekto. Pomognes drugim dobavljacima da otvore pogone oko bekte. Ili vw-a u vogosci. Ili preventa.

Nisam ni mislio da bilo koga mozemo kopirati. Ustvari, niko nikoga ne moze kopirati, jer postoje kulturoloske, historijske, geografske i ine razlicitosti.

Ono na sto jesam mislio je da je jedina oprobano dobra strategija obrazovanje. I to ne bilo kakvo, vec ono koje osposobljava ljude za specificno ali i medjunarodno trziste.

Relativno obucena radna snaga je veoma rastezljiv pojam.
Generalno, niska cijena rada nikome nije pomogla na duze staze. Mozda kao dobra injekcija, ali na duze staze je to strucno osposobljavanje i vlastita ulaganja.

Klaster manjih proizvodnih pogona i dobavljaca i nije uopste losa ideja.
Pored toga, mislim da se ipak moramo skoncentrisati na ono u cemu smo jaki ili relativno dobri. Vrijeme rudnika i termoelektrana prolazi.

[Bodkin]

Zato sto nas nema kao korejanaca i zato sto nemamo geografsku poziciju kao island.
Ni jednu zemlju ne mozemo kopirati. Nase prednosti su trenutno blizina eu, relativno obucena radna snaga i niska cijena rada.
Po meni trebamo raditi na stvaranju klastera u proizvodnim industrijama po raznim dijelovima bih. Imas nesto kao bekto. Pomognes drugim dobavljacima da otvore pogone oko bekte. Ili vw-a u vogosci. Ili preventa.

Nisam ni mislio da bilo koga mozemo kopirati. Ustvari, niko nikoga ne moze kopirati, jer postoje kulturoloske, historijske, geografske i ine razlicitosti.

Ono na sto jesam mislio je da je jedina oprobano dobra strategija obrazovanje. I to ne bilo kakvo, vec ono koje osposobljava ljude za specificno ali i medjunarodno trziste.

Relativno obucena radna snaga je veoma rastezljiv pojam.
Generalno, niska cijena rada nikome nije pomogla na duze staze. Mozda kao dobra injekcija, ali na duze staze je to strucno osposobljavanje i vlastita ulaganja.

Klaster manjih proizvodnih pogona i dobavljaca i nije uopste losa ideja.
Pored toga, mislim da se ipak moramo skoncentrisati na ono u cemu smo jaki ili relativno dobri. Vrijeme rudnika i termoelektrana prolazi.

Ne mozes poceti na vrhu. Situacija je takva da su plate male. Ne mozes ti prodati nekome obucenu radnu snagu koja ce raditi za 5k kad ce je on naci na trzistu za 2.
Isto tako nije nema obucenog kadra jer nema kompetitivnih firmi. 90% privrede radi u prodaji.

Dovuces strane firme ili das poslove domacim za pocetak. Onda kad dodje do transfera znanja, pocece se pojavljivati domace firme u istoj bransi. Tek kad dodje lova bice i bolje plate.

A pazi sad, za sve vece prijekte koje imas danas u bih tipa ALJ ili onaj N1 talent pool su hr, bih i sr

[madner]

Problem je sto je radna snaga mobilnija od investitora. Odnosno lakse je otici i zaraditi vani nego doci njima i zaraditi sa nama.

[prog321]

Strane investicije su mit ovih NVO ublehaša.

U regionu tj. Istocno od nas su skoro sve druge države poltički bolje uredjenje sa manjim prosječnim platama.

[stari grad Visegrad]

Irland - Zemlja s najbržim rastom gospodarstva EU-a

Irlandsko gospodarstvo poraslo je prošle godine za 7,8 posto, što je najbrže rastuće gospodarstvo u EU već drugu godinu za redom.
Irland se brzo oporavio poslije 2010. kada je zemlja dobila međunarodnu pomoć za uspon nakon financijske krize. Nezaposlenost je pala prošle godine, glavna prednost sto Irland ima svoju valutu i glavni izvozni sektor je koristio slabosti prema euru.

Ekonomsli rast je dodatni zamah u posljednjem kvartalu, kada je BDP porastao za 2,7 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, prema podacima Agencija za statistiku te zemlje.

Irland ima za cilj stvoriti 10.000 radnih mjesta u financijama

Irland je spreman. Posto Britanija napusta Europsku uniju, tako se susjed nada da privlače ne manje od 10.000 radnih mjesta u bankarskom sektoru, piše The Wall Street Journal.
Agencija za razvoj Irlanda IDA se nada da će stvoriti 10.000 novih radnih mjesta financirati više od četiri godine.

Irland međutim, sigurno nije sam u pokušaju da privuku posao iz Velike Britanije. Frankfurt i Pariz imaju navedenu ambicije za podršku Londona. Tu su i mnogi igrači u Londonu koji rade s Europom kao bazom. Prema FCA (Financial Conduct Authority) postoji 5.300 financijskih tvrtki u Londonu koja je usmjerena na prodaju proizvoda diljem Europe.

Irlandsko gospodarstvo poraslo je prošle godine cijelih 26,3 posto, prema revidiranim podacima iz statistike agencija u zemlji. Ekonomija ide naprijed na dramatičan nacin. Od samog početka, vlast je pokazala rast od 7,8 posto.
Prema reviziji rasta znači da je dug države u BDP-u je također pada naglo, od 93,8 posto, na nešto manje od 80 posto.

U međuvremenu je pao Irlandski BDP-a za 2,1 posto u prvom tromjesečju 2016. u odnosu na četvrto tromjesečje. U usporedbi s prvom tromjesečju 2015. BDP porastao 2,3 posto, prenosi Bloomberg News.

Apple dobiva dozvolu za gigantsko gradilište na Irlandu
Ažurirano 2016-08-12

Apple je dobio zeleno svjetlo za prvu fazu izgradnje Apple datacentra na Irlandu. Kad se izgradnja od 10 do 15 godina završi, ukupno osam zgrada ce zauzimati velik dio 197 hektara zemlje, piše Business Insider.
Irlandski zvanicni organ, Bord Pleanála je dao Apple dozvolu za početak izgradnje prve dvorane, unatoč činjenici da je nekoliko ljudi i lokalne tvrtke bilo protiv. Za svaku novu dvoranu koju Apple želi izgraditi, tvrtka će morati podnijeti zahtjev za novu dozvolu.

Cijeli datcentar će, prema Apple koristiti struju od obnovljivih izvora energije, a područje je djelomično posumljeno s lokalnim vrstama drveća nakon prethodnog vlasnika koji je kultivirao stabla koja su autohtona na Irlandu.

Osim turistički u kraju će se uspostaviti i okupljališta za lokalne škole.

Tako se to radi.

[Toto]

Jednostavno nije tacno da nemamo potencijal da izvozimo nista osim jeftinih it usluga.

Nasa sansa je u specijaliziranim proizvodima koji su skupi u eu i predaleko u kini, brazilu ili singapuru. Cuj nemamo putnu infrastrukturu, a nabijes fabriku ili skladiste na granicu sa hr i u austriji si za 5 sati. Iskoristis hrvatsku infrastrukturu kad vec nemas nasu

Mali smo po broju, pa nismo za masovne produkcije ali postoje mala i specificna trzista gdje imamo sansu.
Potencijali su nam mali za svemirske i autombilske industrije ali smo mocni za svaki gram posla za mini hidroelektrane. Haman sve za MHE imamo u kuci.
Znanje je naprofitabilija roba a sve za MHE mozemo projektovati i konstruisati. U proizvvodnji sklopova i podsklopova za MHE rade najkvakitetniji i najsuplji VKV radnici. Skoro sve fabrike za proizvodnju imamo: Zeljezara, livnica, kovacnica;. Namjenska industrija radi sa trecinom kapaciteta pa se njen masinski park moze isoristiti za proizvodnju.
Energoinvest radi transformatore i dalekovode.
Mozda se neki dio mora i kupiti to ali ce na proizvodu pisatii made in BiH

Ikea ne pokriva trziste kuhinja po mjeri. Sitno je za IKEAU a velicantveno za nas.
Ikea prodaje u klasicim trgovackim salonima a kuhinje po mjeri se prodaju peko interneta. INternet prodaja je sansa za male koji nemaju para za skupe trgovacke cetre.
Kuhije po mjeri se dizajaniraju pomocu softvera koje domaci ljudi rasturajau iu izradi kuhinje se koriste CNC masine.. APT je programerski jezik bez kojeg CNC masine ne znaju, raditi pa se zaposljavaju i programeri. Nije sve NK radnik na kuhinjama po mjeri kao zavrsnoj montazi automobilske industrije.

Trzite unikatnih maloserijslih proizvoda po narudzabi kupca takodje postoji u EU. Malo za masovne produkcije ali idalno za nas.
recimo: unikatne barske stolice i sankbarovi. Hiljade restorana, arhitekata, dizajnera po EU vape za nekim ko je u stanju to proizvest kao unikat ili manju seriju
Unikatna proizvodnja se ne moze praviti na robotiziranoj fabriksoj traci sa najsavremenijim tehnologijama. Ugavnom se koriste starije generaciije tehnologija i stariji kvalifikovani majstori i specijalizirne radionice,
Takve specijalizirane radionice su odavno zatvorene po EU jer nisu mogle izdrzati konkurenciju mass producta a u medjuvremenu se pojevila potreba.
Njemacka trenutno treba visokokvalitetnih stolara a prestali ih skolovati ima skoro 25 godina, racunajcu sve ce preci na CNC tehnologiju.
Samo na proizvodu unikatnih sank barova i stoolica bi mogli zaposliti par stotina product dizajanera, stolara, bravara. kamenorezaca, kujundzija

[stari grad Visegrad]

Dobra inicijativa:

http://www.klix.ba/biznis/odrzan-dogadj ... /160812101

[Toto]

Dobra inicijativa:

http://www.klix.ba/biznis/odrzan-dogadj ... /160812101

brezbeli da je dobra. DIjapora je jos jedan od rezervoara koji se moze crpiti za razvoj domovine.
Meni se od svega u ovoj prici ipak najvise dopada informacija da se mladi iz dijapsore vracaju, osnivaju firme, rade i stvaraju. 30 zaposlenih u reziji malog i mladog privrednika je za mene gradioznije od 2000 zaposlenih nekog izvikanog brenda, koji je dosao da se ogrebe za jeftinu radnu snagu.

[vivaldi]

Ono na sto jesam mislio je da je jedina oprobano dobra strategija obrazovanje. I to ne bilo kakvo, vec ono koje osposobljava ljude za specificno ali i medjunarodno trziste.

da, ovo je najbitnija stvar u galaksiji. znanje pokrece svijet, to je snaga izraela, svedske, finske..

ali to je dugorocna investicija i skupa, a nasa obrazovna strategija izgleda otpirlike "vijece na sjednici donijelo odluku da pocinje bolonja pa se sada umjesto 4 ide 3 godine na fax", na drugoj sjednici donesu odluku da oni sto su zavrsili 4 godina to im se od sada pika ko da su 5 po bolonji pa su svi redom magistri .

kada god cujem za bilo kakvu reformu, bilo cega, mene zanima samo jedna stvar - kolko je para predvidjeno? ako nema velikih para poseri se ti na svaku reformu. bez ogormnog ulaganja u opremu, naucno istraz.centre, dobre profesore, stipendije...nema reforme. moras imati obrazovni sistem koji ce od prosjeka (a takva je ogromna vecina) izvuci maksimum. kod nas toga nikada nije bilo, mi smo u i sportu i u ekonomiji i svemu ostalom bazirani na talentima, a to je dalako od dovoljnog.

zato sam blizi bodkinovom stavu jer je on primjereniji za nase trenutno stanje.

kod nas je administrativna nezaposlenost preko 40% sto znaci da skoro polovina radne snage radi na crno i prezivaljava kako zna i umije (jer od neceg moraju zivjeti). to su sve buduce socijalne bombe jer sta ce kada udju u starost? nema penzije, nema zdravstva, nema nista? padaju na teret djece i drustva koje manje-vise nije u stanju nista pomoci.

ti sada u bosni imas desetine ili stotine hiljada ljudi koji se povlace po birou decenijama, a prezivljavaju od nadnice, sverca, ili irgete negdje na crno. ti ljudi su i zaboravili sta im pise u diplomi. njih je vrijeme pregazilo i znanjem i anatomski.

sta ti mozes s njima? zato nam sada kao nuzno zlo trebaju te usrane gace i carape da zaposle takve za mizerne pare, ali drzava uporedo mora raditi maximalno da privuce i ponesto puno i bar malo bolje od gaca.

vec sam pisao da umjesto para za autoputeve dajemo pare da napravimo veliku poslovnu i sredjenu zonu oko tuzle, manju dole negdje u zap. hercegovini, i jednu oko banjaluke jer su to veliki gradovi sa aredoromom, zeleznicom, ljudstvom...i sto je najvaznije blizu granica pa mogu koristiti putnu i svaku drugu infratsrukturu susjeda. nama nema zivota bez izvoza i zato je i domacem i stranom investitoru bitno da brze i sto jeftinije roba izadje iz zemlje. naravno uvest dobre novcane stimulacije za svako radno mjesto, ali stepenovat iznose. sto je veci stepen obrade, veca stimulacija.

drugi ili prvi kako god, prioritet je hitan plan za svakog giganta koji je jos uvijek u zivotu a grca u problemima. giganti su nosioci makro stabilnosti, a male kompanije orbitiraju oko njih. bez velikih firmi, nemoguce je da male zaposle stotine hiljada koliko nama treba.

shokantno je da krivaja propadne jer nema sirovine i obrtnog kapitala usred bosne. ispade da je bolje bilo pravit usmene dilove sa sumokradicama nego pismene sa drzavnim dobavljacima. i ne samo krivaja. skoro svaki sumski gigant je propao ili je pred stecajem, a posljednja je evo nova romanija i niko kurcem ne mrda da postavi pitanje halo ba kako je to moguce? gdje je problem? ko je kriv?

prije 2 mjeseca je u rs objavljen spisak od desetina firmi za prodaju - nijedna nije pordata. onda su na dobos otisle dvije firme iz federacije i to koje pozitivno posluju sarajevo osigranje i bosnalijek - niko se ziv nije javio, a osiguranje se 2 put prodavalo i opet niko ni sa nizim cijenom.

pa hoce li iko postaviti ikakvo jebeno pitanje?

nama treba lik sa stvarnom moci kojeg nece bolit kurac za politicki rejting i rezultat na narendim izborima, koji ce imati moc i sastavit tim i koji ce se cijeli mandat baviti protivzakonitim poslom, ali ovaj put u sluzbi opsteg, a ne licnog dobra.

nama treba neko ko ce otici u npr energoinvest koji danas ima mizernih 850 zaposlenih, ko ce analizirat cjelu kompaniju ne da nekoga tuzi vec da utvrdi cinjenicno stanje. a onda da pozove 10 najstarijih radnika i inzenjera koji firmu imaju u malom prstu i da od njih trazi 3 najidelaniji strana partnera za ovakav trenutno energoinvest.

onda krenes s prvom na spisku. odes u xxx firmu i kazes "mi smo delegacija energoinvesta. nekad smo bili giganti, a danas smo karina. frontalni smo kokuzi, ali imamo strucno jezgro koje se da relativno brzo prosiriti, i imamo ime u regionu i sto je vaznije na parali bliskom istoku. Mi smo za vas mali, ali mozete imati ineteresa i zarade na nama.

nama treba 100-njak miliona obrtnog kapitala i opreme i 10 miliona da napravimo "fond za potkupljivanje". Mi imamo stare sheme, imamo veze, ali ne mozemo bez kurca u svatove. Mi cemo otici ministru u irakm libiju, alzir...i reci mu - zanima nas taj posao od 200 miliona dolara. ako ga dobijemo u roku od 24 sata na racun koji nam das leci ce ti milion dolara. znamo da ti je sin u lonodnu, njemu cemo platiti skolovanje, a cerki kupit mercedesa da se bolje uda. Kupicemo u konjicu za 2 miliona metaka i municije i to ce biti nas doprinos vasoj borbi za mir, protiv terorizma klinca palca.

Ti ces ministre al maliki debeliki, omastit brkove, drzava ce dobit metke, ti ces ispast dobar politicar i patriota, mi cemo ispast humanitraci, dobit cemo posao koji cemo uradit korektno, dobro tebi, dorbo tvojoj drzavi, dobro energoinvestu, dobro konjicu, dobro stranom partneru koji je kupio ili dokupio energoinvest. partnerima reci da ce se energoinvest izlagat riziku i potpisivat ugovore da u slucaju sranja partner bude zasticen negativnog publiciteta. energoinvest svakako nema sta izgubit. nas je cilj povecat zapolsnoet na par hiljada, indirektno pogurat jos par hiljada uposlenih u nasim firmama cerkama koje sada propadaju zajedno s nama, i dat ljudima solidne plate. ako na to sve bude i nekog dodatnog profita za daljna ulganja - dobro i jeste.

i ovo sto sam napisao nije nikakva topla voda. to smo radili i kada nismo imali zapadnu konkunreciju. nema dikatora u tom dijelu svijeta koji nije imao pozlacenu devetku ili kalash made in yougoslavia. nije to bilo sto su bili stara titna raja sa kozare i sutjeske.

to se radi i danas. to rade i zapadne firme. ali varanje je nas teren. istorija varanja je zapisana u visockim piramidama. tu smo najkonkurentiji. i sa manje para cemo napravit bolji dil sa arapima jer mi znamo njih, a oni nas. ali kada si kokuz ko sto smo danas, ne mozes nista.

ti se dilovi sklapaju u 4 oka. zato svaki taj ugovor i sa stranim partnerom, a pogotovo sa arapom, mora biti pun zatamnjenih strana koje bi se vodili ko poslovna tajna jer ove stvari jednostavno ne mozes ugurat u zakonske okvire, ali to je dobro za drustvo u cjelini. naravno, vlast bi se morala boriti sa pritiskom opozicije i javnosti, ali zato sam i rekao da je odlucnost i jaka licnost preduslov svega.

to onda treba pokusat i sa drugim firmama. ne moze se naravno varat ko sa arapima, ali se u 4 oka moze potencijalnom partneru obecat mnogo stosta, od otpisa dugova (koji se ionako nikad anece moci naplatiti) do raznih beneficija koje ne smijes objaviti javno da javnost ili druge firme ne popizde, ali nemamo izbora.

nema naravno nikakvih garancija uspjeha, ali su sanse puno vece od ovog necinjenja bilo cega kao sto je slucaj vec 20 godina. tu se epilog moze lako naslutit.

nama je 20 godina privatizacije stalo u jednu prostoprosiernu recenicu - jel se telekom prodaje ili ne prodaje. nista drugo pod milim bogom nema.

nijednu jedinu firmu nismo uspjeli uvalit licnim zalagnjem. ono sto se prodalo, prodalo se samo zato sto je investitor sam iskazao interes za kupovinom.

[Rostiljdzija]

Ono na sto jesam mislio je da je jedina oprobano dobra strategija obrazovanje. I to ne bilo kakvo, vec ono koje osposobljava ljude za specificno ali i medjunarodno trziste.

da, ovo je najbitnija stvar u galaksiji. znanje pokrece svijet, to je snaga izraela, svedske, finske..

ali to je dugorocna investicija i skupa, a nasa obrazovna strategija izgleda otpirlike "vijece na sjednici donijelo odluku da pocinje bolonja pa se sada umjesto 4 ide 3 godine na fax", na drugoj sjednici donesu odluku da oni sto su zavrsili 4 godina to im se od sada pika ko da su 5 po bolonji pa su svi redom magistri .

kada god cujem za bilo kakvu reformu, bilo cega, mene zanima samo jedna stvar - kolko je para predvidjeno? ako nema velikih para poseri se ti na svaku reformu. bez ogormnog ulaganja u opremu, naucno istraz.centre, dobre profesore, stipendije...nema reforme. moras imati obrazovni sistem koji ce od prosjeka (a takva je ogromna vecina) izvuci maksimum. kod nas toga nikada nije bilo, mi smo u i sportu i u ekonomiji i svemu ostalom bazirani na talentima, a to je dalako od dovoljnog.

zato sam blizi bodkinovom stavu jer je on primjereniji za nase trenutno stanje.

kod nas je administrativna nezaposlenost preko 40% sto znaci da skoro polovina radne snage radi na crno i prezivaljava kako zna i umije (jer od neceg moraju zivjeti). to su sve buduce socijalne bombe jer sta ce kada udju u starost? nema penzije, nema zdravstva, nema nista? padaju na teret djece i drustva koje manje-vise nije u stanju nista pomoci.

ti sada u bosni imas desetine ili stotine hiljada ljudi koji se povlace po birou decenijama, a prezivljavaju od nadnice, sverca, ili irgete negdje na crno. ti ljudi su i zaboravili sta im pise u diplomi. njih je vrijeme pregazilo i znanjem i anatomski.

sta ti mozes s njima? zato nam sada kao nuzno zlo trebaju te usrane gace i carape da zaposle takve za mizerne pare, ali drzava uporedo mora raditi maximalno da privuce i ponesto puno i bar malo bolje od gaca.

vec sam pisao da umjesto para za autoputeve dajemo pare da napravimo veliku poslovnu i sredjenu zonu oko tuzle, manju dole negdje u zap. hercegovini, i jednu oko banjaluke jer su to veliki gradovi sa aredoromom, zeleznicom, ljudstvom...i sto je najvaznije blizu granica pa mogu koristiti putnu i svaku drugu infratsrukturu susjeda. nama nema zivota bez izvoza i zato je i domacem i stranom investitoru bitno da brze i sto jeftinije roba izadje iz zemlje. naravno uvest dobre novcane stimulacije za svako radno mjesto, ali stepenovat iznose. sto je veci stepen obrade, veca stimulacija.

drugi ili prvi kako god, prioritet je hitan plan za svakog giganta koji je jos uvijek u zivotu a grca u problemima. giganti su nosioci makro stabilnosti, a male kompanije orbitiraju oko njih. bez velikih firmi, nemoguce je da male zaposle stotine hiljada koliko nama treba.

shokantno je da krivaja propadne jer nema sirovine i obrtnog kapitala usred bosne. ispade da je bolje bilo pravit usmene dilove sa sumokradicama nego pismene sa drzavnim dobavljacima. i ne samo krivaja. skoro svaki sumski gigant je propao ili je pred stecajem, a posljednja je evo nova romanija i niko kurcem ne mrda da postavi pitanje halo ba kako je to moguce? gdje je problem? ko je kriv?

prije 2 mjeseca je u rs objavljen spisak od desetina firmi za prodaju - nijedna nije pordata. onda su na dobos otisle dvije firme iz federacije i to koje pozitivno posluju sarajevo osigranje i bosnalijek - niko se ziv nije javio, a osiguranje se 2 put prodavalo i opet niko ni sa nizim cijenom.

pa hoce li iko postaviti ikakvo jebeno pitanje?

nama treba lik sa stvarnom moci kojeg nece bolit kurac za politicki rejting i rezultat na narendim izborima, koji ce imati moc i sastavit tim i koji ce se cijeli mandat baviti protivzakonitim poslom, ali ovaj put u sluzbi opsteg, a ne licnog dobra.

nama treba neko ko ce otici u npr energoinvest koji danas ima mizernih 850 zaposlenih, ko ce analizirat cjelu kompaniju ne da nekoga tuzi vec da utvrdi cinjenicno stanje. a onda da pozove 10 najstarijih radnika i inzenjera koji firmu imaju u malom prstu i da od njih trazi 3 najidelaniji strana partnera za ovakav trenutno energoinvest.

onda krenes s prvom na spisku. odes u xxx firmu i kazes "mi smo delegacija energoinvesta. nekad smo bili giganti, a danas smo karina. frontalni smo kokuzi, ali imamo strucno jezgro koje se da relativno brzo prosiriti, i imamo ime u regionu i sto je vaznije na parali bliskom istoku. Mi smo za vas mali, ali mozete imati ineteresa i zarade na nama.

nama treba 100-njak miliona obrtnog kapitala i opreme i 10 miliona da napravimo "fond za potkupljivanje". Mi imamo stare sheme, imamo veze, ali ne mozemo bez kurca u svatove. Mi cemo otici ministru u irakm libiju, alzir...i reci mu - zanima nas taj posao od 200 miliona dolara. ako ga dobijemo u roku od 24 sata na racun koji nam das leci ce ti milion dolara. znamo da ti je sin u lonodnu, njemu cemo platiti skolovanje, a cerki kupit mercedesa da se bolje uda. Kupicemo u konjicu za 2 miliona metaka i municije i to ce biti nas doprinos vasoj borbi za mir, protiv terorizma klinca palca.

Ti ces ministre al maliki debeliki, omastit brkove, drzava ce dobit metke, ti ces ispast dobar politicar i patriota, mi cemo ispast humanitraci, dobit cemo posao koji cemo uradit korektno, dobro tebi, dorbo tvojoj drzavi, dobro energoinvestu, dobro konjicu, dobro stranom partneru koji je kupio ili dokupio energoinvest. partnerima reci da ce se energoinvest izlagat riziku i potpisivat ugovore da u slucaju sranja partner bude zasticen negativnog publiciteta. energoinvest svakako nema sta izgubit. nas je cilj povecat zapolsnoet na par hiljada, indirektno pogurat jos par hiljada uposlenih u nasim firmama cerkama koje sada propadaju zajedno s nama, i dat ljudima solidne plate. ako na to sve bude i nekog dodatnog profita za daljna ulganja - dobro i jeste.

i ovo sto sam napisao nije nikakva topla voda. to smo radili i kada nismo imali zapadnu konkunreciju. nema dikatora u tom dijelu svijeta koji nije imao pozlacenu devetku ili kalash made in yougoslavia. nije to bilo sto su bili stara titna raja sa kozare i sutjeske.

to se radi i danas. to rade i zapadne firme. ali varanje je nas teren. istorija varanja je zapisana u visockim piramidama. tu smo najkonkurentiji. i sa manje para cemo napravit bolji dil sa arapima jer mi znamo njih, a oni nas. ali kada si kokuz ko sto smo danas, ne mozes nista.

ti se dilovi sklapaju u 4 oka. zato svaki taj ugovor i sa stranim partnerom, a pogotovo sa arapom, mora biti pun zatamnjenih strana koje bi se vodili ko poslovna tajna jer ove stvari jednostavno ne mozes ugurat u zakonske okvire, ali to je dobro za drustvo u cjelini. naravno, vlast bi se morala boriti sa pritiskom opozicije i javnosti, ali zato sam i rekao da je odlucnost i jaka licnost preduslov svega.

to onda treba pokusat i sa drugim firmama. ne moze se naravno varat ko sa arapima, ali se u 4 oka moze potencijalnom partneru obecat mnogo stosta, od otpisa dugova (koji se ionako nikad anece moci naplatiti) do raznih beneficija koje ne smijes objaviti javno da javnost ili druge firme ne popizde, ali nemamo izbora.

nema naravno nikakvih garancija uspjeha, ali su sanse puno vece od ovog necinjenja bilo cega kao sto je slucaj vec 20 godina. tu se epilog moze lako naslutit.

nama je 20 godina privatizacije stalo u jednu prostoprosiernu recenicu - jel se telekom prodaje ili ne prodaje. nista drugo pod milim bogom nema.

nijednu jedinu firmu nismo uspjeli uvalit licnim zalagnjem. ono sto se prodalo, prodalo se samo zato sto je investitor sam iskazao interes za kupovinom.

Kakva steta da ovakav znalac traci svoje vrijeme pisuci kilometarske traktate na forumu umjesto da kroji politike.

[Gojeni H]

...
vec sam pisao da umjesto para za autoputeve dajemo pare da napravimo veliku poslovnu i sredjenu zonu oko tuzle, manju dole negdje u zap. hercegovini, i jednu oko banjaluke jer su to veliki gradovi sa aredoromom, zeleznicom, ljudstvom...i sto je najvaznije blizu granica pa mogu koristiti putnu i svaku drugu infratsrukturu susjeda.
....
drugi ili prvi kako god, prioritet je hitan plan za svakog giganta koji je jos uvijek u zivotu a grca u problemima. giganti su nosioci makro stabilnosti, a male kompanije orbitiraju oko njih. bez velikih firmi, nemoguce je da male zaposle stotine hiljada koliko nama treba.

shokantno je da krivaja propadne jer nema sirovine i obrtnog kapitala usred bosne. ispade da je bolje bilo pravit usmene dilove sa sumokradicama nego pismene sa drzavnim dobavljacima. i ne samo krivaja. skoro svaki sumski gigant je propao ili je pred stecajem, a posljednja je evo nova romanija i niko kurcem ne mrda da postavi pitanje halo ba kako je to moguce? gdje je problem? ko je kriv?

...
pa hoce li iko postaviti ikakvo jebeno pitanje?
...
nama treba lik sa stvarnom moci kojeg nece bolit kurac za politicki rejting i rezultat na narendim izborima, koji ce imati moc i sastavit tim i koji ce se cijeli mandat baviti protivzakonitim poslom, ali ovaj put u sluzbi opsteg, a ne licnog dobra.

nama treba neko ko ce otici u npr energoinvest koji danas ima mizernih 850 zaposlenih, ko ce analizirat cjelu kompaniju ne da nekoga tuzi vec da utvrdi cinjenicno stanje. a onda da pozove 10 najstarijih radnika i inzenjera koji firmu imaju u malom prstu i da od njih trazi 3 najidelaniji strana partnera za ovakav trenutno energoinvest.

onda krenes s prvom na spisku. odes u xxx firmu i kazes "mi smo delegacija energoinvesta. nekad smo bili giganti, a danas smo karina. frontalni smo kokuzi, ali imamo strucno jezgro koje se da relativno brzo prosiriti, i imamo ime u regionu i sto je vaznije na parali bliskom istoku. Mi smo za vas mali, ali mozete imati ineteresa i zarade na nama.

nama treba 100-njak miliona obrtnog kapitala i opreme i 10 miliona da napravimo "fond za potkupljivanje". Mi imamo stare sheme, imamo veze, ali ne mozemo bez kurca u svatove. Mi cemo otici ministru u irakm libiju, alzir...i reci mu - zanima nas taj posao od 200 miliona dolara. ako ga dobijemo u roku od 24 sata na racun koji nam das leci ce ti milion dolara. znamo da ti je sin u lonodnu, njemu cemo platiti skolovanje, a cerki kupit mercedesa da se bolje uda. Kupicemo u konjicu za 2 miliona metaka i municije i to ce biti nas doprinos vasoj borbi za mir, protiv terorizma klinca palca.
...
i ovo sto sam napisao nije nikakva topla voda. to smo radili i kada nismo imali zapadnu konkunreciju. nema dikatora u tom dijelu svijeta koji nije imao pozlacenu devetku ili kalash made in yougoslavia. nije to bilo sto su bili stara titna raja sa kozare i sutjeske.

to se radi i danas. to rade i zapadne firme. ali varanje je nas teren. istorija varanja je zapisana u visockim piramidama. tu smo najkonkurentiji. i sa manje para cemo napravit bolji dil sa arapima jer mi znamo njih, a oni nas. ali kada si kokuz ko sto smo danas, ne mozes nista.

...

Prvo .... woooow za citav post.

Komentarisacu samo ono gdje imam sta reci. Pa krenimo ...

Nama auto-putevi trebaju kao hljeb nasusni. Mora postojati mogucnost da se uzduz i poprijeko kroz Bosnu moze proci brzo i sigurno.
Biznisu to treba ... ne mogu sad objasnjvati presiroko zasto.
Ideja o "slobodnim zonama" je veoma dobra, ustvari vec primijenjena u mnogim zemljama. Da je bilo pameti, pijaca Arizona je prije 15 godina mogla postati Andora Balkana.

Zasto pomagati gigantima koji grcaju u problemima? Iole informisana osoba u Zivinicama ce ti reci da radi masa preduzeca koja se bave drvetom, ali Konjuhu ne ide ni naopako. Privatnom biznisu dati prostora da dise ... to je formula (priznajem, bezobrazno pojednostavljena).

Nema previse onih koji mogu postaviti hebeno pitanje, jer bi pitanje ipak na kraju bilo politicke prirode.
Udruzena zlocinacka grupa zvana SDA (sira partija), odnosno klanovi Izetbegovic/Cengic (uza partija) nemaju nikakvog interesa za poboljsanjem stanja, a otpustanje ventila kod prola se obavlja otvaranjem granica. Formiranje kriticne mase se ne moze izvrsiti ... barem do pojave nove elite.

Sto se Energoinvesta tice ... ovo sto pises rade mnogi na Bliskom Istoku. Arapi su izmislili pokvarenost, mito, i korupciju za nas.
Prije par mjeseci iznesene su ozbiljne optuzbe protiv firme koja se zove Unaoil.
Znam barem tuce ljudi koji rade za ovu firmu. Jednog dana sapnem forumskom puku kako su se razni Bentliji, MAseratiji, itd., nasli u garazama saudijskih i kuvajtskih princeza.

http://www.theage.com.au/interactive/20 ... e-factory/

Mislim da sto se BI tice, ali i sire, bosanske firme ce morati prevazici mentalitet "najkuratijeg u selu" i preci na formiranje joint venture firmi. To se vec radi izmedju mnogih firmi u svijetu, BI napose, i ne bi bila nikakva novost.
Ne voli Agip biti u drustvu Al Dzabera, ali mora.

[prog321]

Ruku na srce ima ovdje i puno nabuloza.
Cuj, neko ce dati Energoinvestu 100 miliona jer ta firma ima perspektivu?
Ako neko dadne tolike pare, u zauzvrat ce traziti vlasnistvo nad firmom. Kako vam to nije jasno?
Strani investitor je sintagma uspjeha ovih kvazi ekonomista iz NVO. Cuj, mi cemo privesti stranog investitora ? Kako? Gdje, cime ?
Sta mi imamo recimo nasuprot Srbije i Makedonije ? Skuplje radnike i nestabilnu politicku situaciju gdje Dodo svakih para dana zvecka referendumima ?
Mi se moramo uzdati samo u se i u svoje kljuse.
Drzava/entiteti moraju biti motori rasta, jer mi nemamo stogodisnji privatni kapital koji bi mogao financirati mega projekte,.
Drzava treba imati mogucnosti da se zaduzuje samo za ekonomske projekte. Nedavno je BOE kupila obveznice privatnih britanskih korporacija u iznosu od 3 milijarde funti i tako stimulisala njihov rast. Zasto recimo Energoinvest ne bi mogao prodati svoje obveznice drzavi ? Eto vam tih 100 miliona eura koje vam trebaju da bi se napravio sljedeci korak. Kako drzava doci do para pitate se ? Pa kako inace dolazi? MMF, EU, ERB,itd. Na kraju krajeva neka CB izdaje drzavne obveznice kao i svaka druga drzava.
Ideje malih hidrocentrala je veoma interesantno gdje bi se pravilnim rasporedom postigla dodadna vrijednost kroz prodaju struje , a uz to bi kontrorirali rijecni vodostaj i smanjili poplave. Drzava mora naci kredite za te projekte. Onaj fond sto je dobijen od MZa za poplave zasto ne bi uz malo nagovaranja i lobiranja mogao biti preusmjeren u izgradnju mini hidrocentrala ? Objasnite da je sve to dio strategije da se poplave minimiziraju.
Drzava takodje mora stojati iza infrastrukturnih projekata jer su se one recimo na primjerima Poljske i Hrvatske pokazale kao najveci kreatori rasta BDPa. Nove ceste i autoputevi. Hiljade novih radnih mjesta. Mega prilivi u drzavne budjete koje za rezultat imaju opsti ekonomski rast.
Kad ti novci legnu u budzet nezavisna tijela moraju nadgledati zaposljavanja u administraciji. Umjesto da se rodjaci iz 12tog koljena zakace na drzavnu sisu, treba taj novac koristiti da bi se smanjili nameti samozaposlenima. Zaposleni na crno su veliki teret ove drzave. Ni poslodavci to ne vole ali su vecim dijelom prisiljeni na to zbog velikih poreznih okova. Dozvoliti samozaposlenim da prodisu. Smanjiti troskove zaposlavanja i uvesti online registracuju za sve potrebne formulare.
U Prijedoru ima jedan nas povratnik koji pravi kromirane trosjede / motocikle. Poceo je sve iz svog kapitala. Prvo sam pa se onda prosirio kad su njegova tri sina odskocila. Sve motocikle izvozi u inostranstvo. Treba uvesti podsticaje za takve ljude. Ali se ne zaustaviti samo na tome. Na prvom redu su financije. Banke moraju financijski pratiti takve inovatore i nuditi im niskokamatne kredite da bi sa tri sina mogao zaposliti jos 30 radnika.
Sljedece je uvesti privatni bankrot, kao sto je to nedavno u Hrvatskoj uvedeno.
Znaci, ako taj poslodavac nakon svih napora i godina borbe ne uspije da napravi sljedeci korak i njegov biznis propadne, ne treba banka odmah uzeti svu njegovu imovinu i ostaviti ga na ulici. Ne, on treba imati mogucnost da proglasi bankrot samo na firminu imovinu bez prijetnje da bi mogao ostati bez krova na glavom. Samo tako cemo podstaci buduce mlade generacije da se presaltaju u realnost samozaposlavanja.
I na kraju svijest o samozaposlenim da se promjeni. Veoma je tesko kreirati posao sam od sebe. Ovi kmecavci sa budzeta nikada nece moci razumjeti koliko napora, truda i neprespevanih noci je potrebno da bi se jedan biznis rodio iz nicega. Privatni poslodavci trebaju da budu podrzavani i respektovani a ne pogon za podsmijeh i osudu.

[Toto]

Ideje malih hidrocentrala je veoma interesantno gdje bi se pravilnim rasporedom postigla dodadna vrijednost kroz prodaju struje , a uz to bi kontrorirali rijecni vodostaj i smanjili poplave. Drzava mora naci kredite za te projekte. Onaj fond sto je dobijen od MZa za poplave zasto ne bi uz malo nagovaranja i lobiranja mogao biti preusmjeren u izgradnju mini hidrocentrala ? Objasnite da je sve to dio strategije da se poplave minimiziraju.

Ne vjerujem uopste da je moguce-a ni ne treba- sanacijske fondove preusmjeravati u prevenciju. ZA prevenciju postoje drukcije kreditni aranzmani. Prevenciija se moze projektovari i kao investicija a sanacija je uvjek trosak. Ako prevenciju projektujes i da stvara profit ili neko drugo opce dobro/recimo sumu/ onda si jako konkurentan kod banaka koje daju kredit. Banakri samo gledaju jesi li ti u stanju proizvest "corbu" iz koje oni mogu pokusati svoje interese.

[Toto]

Najveci rezeroar naseg razvoja i blagostanja su mala preduzeca

EU je prije desetak godina izdala povelju o malim preduzecima. U tekstu ce se vidjeti zasto.
Nama treba ista ovakva povelja. Ne moramo je praviti dovoljno je ovu kopiramo i naucitimo napamet i primejnimo ono sto u njoj pise.

Povelju treba procitati da bi se stekla svijest o znacaju male privrede.


Povelja EU za mala preduzeća
***********************************************************************
Mala preduzeća čine centar evropske privrede i društva. 20 miliona malih i srednjih preduzeća čini 99 % svih biznisa u Evropi. 98 % svih evropskih preduzeća ima manje od 50 zaposlenih, a 90 % svih preduzeća su još manja i imaju manje od deset zaposlenih. Mala preduzeća zapošljavaju polovicu ukupne radne snage Evrope, a njihov udio u stvaranju privredne vrijednosti iznosi 40%.

U skladu s Poveljom za mala preduzeća je posebno važno da se u svim područjima politike pri ispitivanju ili izradi novih zakonskih propisa primjenjuje načelo "Think Small First" (prvo misli na male), što znači da donosioci političkih odluka u obzir uzimaju sve karakteristike zanatskih i malih preduzeća, u što je uključeno i ocjenjivanje uticaja propisa na zanate i mala preduzeća.

U okviru Strategije za rast i zapošljavanje EU-a zanatske radnje i mala preduzeća imaju odlučujuću ulogu u ostvarivanju cilja blagostanja i održivosti Evrope. I u kontekstu globalizacije ova preduzeća većinom ostaju vjerna svojim korijenima i daju značajan doprinos lokalnom razvoju i socijalnoj integraciji. Stvaraju radna mjesta i mogućnosti za stručno obrazovanje i brinu za prenošenje i stalno poboljšanje stručnih znanja koja karakterizira visok stepen vještina i jaki angažman preduzetnika.

Temelj evropske konkurentnosti je kvaliteta u svim područjima, u obrazovanju, inovacijama, proizvodima, uslugama i stvaranju preduzetničke okoline. U tom kontekstu zanati i malo preduzetništvo imaju odlučujuću ulogu. Oni potiču preduzetništvo, inovacije i kreativnost - najvažnije sastavne dijelove moderne evropske privrede spreme za suočavanje s izazovima 21. stoljeća.
Naglašavajući potrebu za jasnim spoznavanjem i razumijevanjem zanatstva i malog preduzetništva, EU je donijela sljedeće zaključke za postizanje konkurentnog sektora zanatstva i malog preduzetništva.
Ključni dijelovi povelje

Mala su preduzeća temelj evropske privrede. Glavni su izvor zaposlenja, te u njima nastaju mnoge poslovne ideje. Nastojanja Europe oko uvođenja nove ekonomije uspjet će samo ukoliko se mala preduzeća stave na vrh ljestvice prioriteta.
Mala preduzeća najosjetljivija su na promjene u poslovnom okruženju. Posebno ih pogađa pretjerana birokracija, ali će isto tako među prvima doživjeti procvat kada se ukinu birokratske prepreke ili uvede sistem nagrađivanja uspješnosti.

U Lisabonu je Evropska Unija postavila za cilj postati najkonkurentnija i najdinamičnija privredna na svijetu, temeljeno na znanju, sposobno za održiv privredni razvoj, za otvaranje većeg broja kvalitetnijih radnih mjesta, te jaču socijalnu koheziju.
Mala su preduzeća glavni pokretači inovacije, zaposlenja, te socijalne i lokalne integracije u Evropi.
Stoga, treba tek stvoriti najpogodnije okruženje za mala preduzeća i preduzetništvo.
Principi

Ustrajući na tome:
• Svjesni smo dinamičnosti i sposobnosti malih preduzeća u iznalaženju novih odgovora na potrebe tržišta i otvaranju radnih mjesta
• Naglašavamo važnost malih preduzeća u procesu posticanja socijalnog i regionalnog razvoja, pružanjem primjera inicijative i predanosti
• Prepoznajemo da je preduzetništvo važna i produktivna vještina, na svim nivoima odgovornosti
• Pozdravljamo uspješna preduzeća, koja zaslužuju primjerenu nagradu
• Uzimamo u obzir da je neuspjeh neizbježna popratna pojava svake odgovorne inicijative i preuzimanja rizika, te da ga treba shvatiti isključivo kao priliku za napredovanje kroz učenje
• Prepoznajemo vrijednosti znanja, predanosti i fleksibilnosti u novoj ekonomiji.


Položaj malih preduzeća u Evropskoj Uniji može se poboljšati djelovanjem usmjerenim ka posticanju preduzetništva, evaluaciji postojećih mjera i kada je to potrebno prilagođavanjem tih mjera malim preduzećima, te nastojanjem da nosioci politika uzmu u obzir potrebe malih preduzeća. U tu se svrhu zalažemo da ćemo:
• Osnažiti duh inovacije i preduzetništva, što omogućuje evropskim preduzećima da se suoče s izazovima koji se pred njih postavljaju
• Stvoriti regulacijski, fiskalni i administrativni okvir, pogodan za preduzetvičku djelatnost i unapređenje statusa preduzetnika
• Osigurati pristup tržištu, na način da zahtjevi budu što manje opterećujući, te da su u skladu s glavnim ciljevima javne politike
• Olakšati pristup najkvalitetnijem istraživanju i tehnologiji
• Poboljšati pristup izvorima financiranja kroz čitav životni ciklus preduzeća
• Trajno raditi na poboljšanju rezultata, kako bi Evropska Unija zaista mogla ponuditi najbolje u svijetu okruženje za mala preduzeća
• Promovisati vrhunsku podršku malim preduzećima
Principi djelovanja

Pružajući podršku ovoj Povelji, ujedno se obvezujemo da ćemo djelovati u skladu sa sljedećim principima djelovanja, uzimajući u obzir potrebe malih preduzeća.
1. Obrazovanje i obuka u području preduzetništva

Evropa će njegovati poduzetnički duh, kao i nove vještine. Opšta znanja o poslovanju i preduzetništvu treba učiti u školama. Isto tako bi posebni moduli iz poslovanja trebali postati sastavnim dijelom obrazovnih programa u srednjem i visokom školstvu.
Posticati ćemo i promovisati preduzetničke napore mladih ljudi, te raditi na primjerenoj obuci za menadžere u malim preduzećima.
2. Jeftinije i brže osnivanje preduzeća

Kada je riječ o trošku osnivanja preduzeća, treba nastojati postići što veću konkurentnost u tom području u svjetskim razmjerima. To znači, poticati zemlje s najvećim zakašnjenjima i najkompliciranijim procedurama za osnivanje novih preduzeća da uhvate korak s najbržima. Također treba povećati mogućnost elektronske registracije.


3. Kvalitetnije zakonodavstvo i regulacija

Nacionalne zakone o stečaju treba ocjenjivati s tačke gledišta dobre prakse. Učenje kroz benchmarking vježbe trebalo bi nas dovesti do poboljšanja trenutnih praksi u EU-u.
Potrebno je pregledati novu regulaciju na nacionalnom nivou i na nivou Zajednice kako bi se ocijenio njezin utjecaj na mala preduzeća i preduzetnike. Tamo gdje to bude moguće, nacionalne propise i propise EZ-a trebat će pojednostavniti. Vlade bi trebale uvesti pojednostavljene administrativne dokumente, prilagođene korisnicima.
Mala preduzeća bi se mogla izuzeti iz nekih regulacijskih obveza. U tom smislu, Komisija bi trebala pojednostavniti zakonodavstvo u području tržišnog natjecanja kako bi se smanjio teret ispunjavanja obveza koji snose mala preduzeća.
4. Dostupnost vještina

Nastojat ćemo se pobrinuti da institucije koje se bave obukom, uz edukacijske programe “unutar kuće”, osiguraju dostatnu ponudu vještina prilagođenih potrebama malih preduzeća, kao i pružanje trajne obuke i konzultantskih usluga.



5. Poboljšati elektronski pristup

Javne vlasti treba potaknuti da povećaju elektronsku komunikaciju s malim preduzećima. Tako će preduzeća moći dobiti savjete, ispunjavati obrasce, porezne prijave ili pak dobivati informacije elektronskim putem, drugim riječima brže i jeftinije. Komisija bi trebala dati primjer vlastitom inicijativom.



6. Bolje iskoristiti prednosti jedinstvenog tržišta

Mala preduzeća osjećaju korist od reformi koje se provode u evropskoj privredi. Komisija i zemlje članice stoga moraju nastaviti sa započetim reformama koje za cilj imaju dovršavanje procesa stvaranja istinski jedinstvenog evropskog tržišta, prilagođenog malim preduzećima u područjima važnima za njihov razvoj, kao što su elektronska trgovina, telekomunikacije, komunalne službe, javna nabava i prekogranični sistemi plaćanja.
Isto tako, treba strogo primjenjivati evropske i nacionalne propise u području tržišnog natjecanja da bi svako malo preduzeće imalo jednaku mogućnost za ulazak na nova tržišta, kao i za tržišno natjecanje u pravičnim uvjetima.
7. Oporezivanje i financijska pitanja

Potrebno je prilagoditi porezne sisteme kako bi se nagradila uspješnost, postcalo osnivanje preduzeća, te ekspanzija malih preduzeća i otvaranje novih radnih mjesta, te olakšalo stvaranje i razvoj malih preduzeća. Zemlje članice trebale bi primjenjivati najbolju praksu kada je riječ o oporezivanju, te o stimulativnom nagrađivanju uspješnosti.
Preduzetnicima su potrebna sredstva da bi uspjeli ostvariti svoje ambicije. U cilju poboljšanja pristupa malih preduzeća financijskim uslugama, mi ćemo:
• definisati i ukloniti prepreke stvaranju paneuropskog tržišta kapitala i provesti Plan djelovanja u području financijskih usluga i Plan djelovanja za rizični kapital
• Poboljšati vezu između bankarskog sistema i malih preduzeća time što ćemo omogućiti primjerene uvjete pristupa kreditiranju i rizičnom kapitalu (venture capital)
• Poboljšati pristup strukturnim fondovima i inicijativama "dobrodošlice" Evropske investicijske banke u cilju povećanja sredstava koja se stavljaju na raspolaganje novim preduzećima (start-ups), te preduzećima za visoku tehnologiju, uključujući i financiranje emisijom dionica
8. Jačanje tehnološkog kapaciteta malih preduzeća.

Ojačat ćemo postojeće programe za promovsanje širenja tehnologije među malim preduzećima kao i sposobnosti malih preduzeća da pronađu, odaberu i usvoje tehnologije. Pružit ćemo podršku saradnji u području tehnologije, te razmjeni među preduzećima različitih veličina, a posebno malim europskim preduzećima, razviti djelotvornije istraživačke programe za komercijalnu primjenu znanja i tehnologija, te razviti i prilagoditi sisteme izdavanja potvrda za mala preduzeća. Važno je pobrinuti se da patent Zajednice bude lako dostupan malim preduzećima. Treba podržati ono djelovanje na nacionalnoj i regionalnoj razini koje je usmjereno ka razvoju grupa i mreža preduzeća, unaprijediti panevropsku suradnju malih preduzeća koja koriste informacijsku tehnologiju, proširiti najbolju praksu kada je riječ o sporazumima o saradnji, te podržati saradnju malih preduzeća kako bi se poboljšala njihova sposobnost za ulazak na panevropska tržišta i za širenje njihovih aktivnosti na tržišta u trećim zemljama.
9. Uspješni modeli elektronskog poslovanja i vrhunske podrške malim preduzećima

Komisija i zemlje članice trebaju podržati mala preduzeća u korištenju najbolje prakse i usvajanju sve uspješnijih poslovnih modela koji će im omogućiti da istinski napreduju u novoj ekonomiji.
Koordinirat ćemo aktivnosti zemalja članica i EU-a u cilju stvaranja sistema, mreža i usluga informacijske i poslovne podrške, koji će biti lako dostupni i jednostavni za primjenu, te relevantni za potrebe preduzeća; osigurati u čitavom EU-u mogućnost vodstva i podrške mentora i tzv. poslovnih “anđela”, između ostalog putem web stranica, te korištenjem Evropskog centra za promatranje malih i srednjih preduzeća.
10. Razviti jače, učinkovitije zastupanje interesa malih preduzeća na nivou Unije i na nacionalnom nivou.

Dovršit ćemo pregled koji se bavi zastupanjem interesa malih preduzeća u EU-u i na nacionalnom nivou, te kroz socijalni dijalog.
Obvezujemo se da ćemo napredovati ka tim ciljevima koristeći otvorenu metodu koordinacije nacionalnih politika o preduzećima. U tu svrhu koristit će se Višegodišnji program za preduzeća i preduzetništvo, kardifski proces privrednih reformi, luksemburški proces politika zapošljavanja i drugi programi i inicijative Zajednice. Svake ćemo godine nadzirati i ocjenjivati napredak na temelju izviještaja Komisije o bitnim pitanjima tokom proljetnih sastanaka na vrhu.
Koristit ćemo djelotvorne pokazatelje kako bismo ocijenili napredak u vremenu i u odnosu one najuspješnije u svjetskim razmjerima, a u cilju nadogradnje vlastitog znanja, iznalaženja boljih praksi u svim područjima koja se tiču malih preduzeća, kako bismo neprestano mogli poboljšavati vlastite rezultate.


Izvor: http://ec.europa.eu/enterprise/policies ... dex_en.htm

[vivaldi]

da i ja ne sirim, obrazlozicu samo ovaj dio gdje se ne slazemo

Nama auto-putevi trebaju kao hljeb nasusni. Mora postojati mogucnost da se uzduz i poprijeko kroz Bosnu moze proci brzo i sigurno. Biznisu to treba ... ne mogu sad objasnjvati presiroko zasto.

autoputevi su sjajna stvar, samo ima jedan veliki problem - preskupi su za nas. nema ne treba autoput da ubrazmo prevoz i transport i tu jeste problem - mi nemamo sta da ubrzamo. nama prvo treba guzva i promet, pa tek onda put. Gradnja puta bi eventualno mogla se uzeti u obzir tek nakon nekog snaznog investicijskog ciklusa i jako rasta ekonomija, a ovako...ja sam protiv.

naravno mnogi tvrde kako je put preduslov za investicije, ali nas komsiluk je zivi primjer da to ne mora biti tacno. Autoput bratstvo-jedinstvo je korz slavoniju prosao prije punih 70 godina, a i danas su jedna od najnerazvijenih dijelova hrvatske iako osim puta imaju fenomenlan polozaj. dok cigaru ispusis eto te u madjarskoj/srbiji/bih. ali dzaba, nece niko fabrike da otvori tamo da ga jebes.

Zasto pomagati gigantima koji grcaju u problemima?

zato sto su na gigante oslonjene male firme ko dobavljaci. mislim da bi se znacaj velikih firmi tek uvidio kada bi se negdje mogao pronaci spisak godisnjih troskova sa iznosima, nazivima firmi i za sta su pare utrosene. tek tada bi se vidio njihov znacaj. ogroman broj malih firmi zivi od giganata cak i i kad mi ovi ne placaju na vrijeme i cak i kad im ne placaju sve. to naravno ne znaci opstanak po svaku cijenu jer nekima jednostavno nema spasa, ali se mora pokusati sve prije njihove likvidacije.

Mislim da sto se BI tice, ali i sire, bosanske firme ce morati prevazici mentalitet "najkuratijeg u selu" i preci na formiranje joint venture firmi. To se vec radi izmedju mnogih firmi u svijetu, BI napose, i ne bi bila nikakva novost.

privatizacija bi bila puno bolje rjesenje, vecinska, ili bar manjinska od strane jakog stranog partnera jer je to dugorocnije rjesenje. joint venture u nasem slucaju je losija opcija upravo jer smo kokuzi i kao takvi tesko je za svaki projekat pronalaziti partnera koji bi nasao interes da "ventura" sa nama u bilo cemu. nase firme ni udruzene ne mogu dobiti medjunarodni tender usred bosne, a i kada se to desi to je rezultat politickog muljanja. osim toga, pare se opet izbij narodu iz dzepa jer se vrlo brzo ispostave neke "neplanirani" troskovi pa ona pobjednicka cijena sa tendera na kraju posla poprilicno poraste.

[Toto]

Gradnja puta bi eventualno mogla se uzeti u obzir tek nakon nekog snaznog investicijskog ciklusa i jako rasta ekonomija, a ovako...ja sam protiv.

Ovo je ok rezon ali ima par slabosti. Saobracajnicce su u nadleznosti drzave a privreda i ekonomija u nadleznosti privatnih biznisa. Kako im usaglasiti investicione cikluse IC? IC i izgradnja saobracajnica dugo traju, pa veza izmedju njih mora biti paralena a ne serijiska.
Ja smatrama da nam je bolje: paraleno raditi transportnu "zilu kucavicu" i snazan investicijsku ciklus a u drugom manje snaznom investicijskom ciklusu manje vazne saobracajnice.
Kod nas je jako zanemarena zeljenica. Ja bih prednost dao zeljeznici za teretni saobracaj a autoputevima za putnicki. Pogotovo sto xeljenica trosi domacu struju kao energent.

Zato sto su na gigante oslonjene male firme ko dobavljaci.

Ovo je teorija, koja vazi samo za razvijene ekonmije, koje imaju vise sopstvenih proizvoda i poluproizvoda tipa: autombil, avion, automobilski motor avionski motor, brod, zeljnica ali ne i za nas.

Imamo strukturu "giganata" za koje ne vazi ovaj principi. Nasi "giganti" nisu finalisti, pa im ne treba veliki broj dobavljaca a pogotovo malih. Vecina dobavljaca za nase gigante su domaci ili svjetski giganti.

Cak i povrsna analiza dobavljace za: Alumiske kombinate, zeljezare, hidro-elektrane, termolektrane, telekomunikacije. ce reci da oni gotovo i nemaju malih dobavljaca a pogotovo domacih

Alumiijski i zeljazare uvoze rudu i repomaterijal od svjetskih giganata i gotovo da nemaju malih domacih dobavljaca.
Dobavljaci za livnice, valjonice su opet giganti, tipa: zeljezara, glinica. Mali dobavljaci za: hidroelektrane, zeljezare, valjaonice su samo oni za "pogon menze".

Jedino nasa drva industrija ima potencijal za ovaj princip koji ti zastupas ali na zalost nema dovoljan broje svojih finalnih proizvoda.
"Krivaja" nije samo finalista vec i polufinalista. Krivaja je projektovana po modelu japanskih konglomerata odnosno SOUR-a pa je ne mozes razbiti na veci broj manjih firmi i prodati privatnicima. Ako je razbijes neko u njenom tehnoloskom lancu propada. Tad dregulises cijeli sistem a nemas aternativu.

Krivaji toliko ne trebaju mali dobavljaci koliko joj trebaju sto veci brj bilo kakvi finalista, kojima bi krivaja bila komponentas.

Kivajine montazne kuce su fenomenalan finalni proizvod i mogao bi biti bosanski brend ali mi nemamo bankarski sektor koji moze pratiti taj krivajin proizvod. Tacniije bankari su nam brezobrazno preskupi. Milsim da je bankarski sektor najveca kocnica razvoja BiH.

Drzava i drvopreradjivaci bi trebali vise uloziti u product design tj znanje i ideje. Ojacati odsjek za PD na Akademiji. Dati dobre i stimulativne stipendije studentima product designa i drvopreradjivackih tehnologija u Bihacu. Neke poslati u njemacku i italiju na studuje i specijalizacije.
Krivaja bi trebala vise investirati u product dizjan i da ima svoj studio, projektni biro .
Veliki problem krivajiih montaznih kuca je u tome sto je lokalno trziste siromasno za ovaj proizvod i preferira drugi tip objekata za stanovanje.

Makedonija i Srbija daju svakoma "stranom" investitoru -od javnih para- po 10000-15000 € za najjeftinije radno mjesto uz zavrsnoj montazi.

Nasoj drzavi, drvnoj industirji, akademiji i fakultetima bi bilo bolje ta javna strestva uloziti u poslovni inkubatro PI za product design za drvo i tesktil
U PI zapositi dvadesetak mladih product designera i tehnologa, umjetnika sa zadatkom da dizajniraju paletu proizvoda i poluproizvoda koji bi bili zajednicko vlasnistvao dionicara u inkubatoru.
Poslije 5 godina: transformacija PI u manje privatne biznise dizajn studije, firme ili razlaz.
Drvana ind dobiija nekoliko proizvoda, dizajneri radno iskustvo, reference poduzatnicko znanje i iformacije. Drzava nekoliko novih kvalitetnih poreskih obveznika. Sve ulozeno je investicija.
Fijat, nedavno- poslije samo par godinarada - zatvara 900 radnih mjesta a da drzava Srbija nije ni centa vratila od onih 10000 €. koje mu je dala po radnom mjestu. Tako da su to bilie uzalud bacene pare i propala investicija za srbiju. i jos imaju dodatni trosak na teret drzave za sanacijoni program za otpustene.
Tako da bi ova naas investicija u poslovne inkubatore koji bi trebali generisati poduzstnistvo, radna mjesta bila bas prava investiciija u spostvene resurese, znanje, poduzetnstvo - kako god okrens.
MI bi imali potrebe i za jedan PI za lokalni prehrambenu industriju, pa da napravimo par lokanih franziza za : cavapcic, ustipak/peksimet, bosansku cevabdzinicu i burekdzinicu. Sve ulozeno bi se vratilo kroz turizam.

Nedavno tri mlada dizajnera iz njihove fiirme "gazzde" dobise medjunarodnu nagradu za dizjan ..sto je nagrada reda filmskog "oskara".


Joint Venture nije moguc kod nas ako je firma drzavna, jer nam je korpucija isuvise skupa.

Bolje bi bilo da drzava neke manje firme pokloni uposlenicima, u medjuvremenu ih obuci dionicarstvu i puste da oni traze JV partnete.
Socijalsitico samoupravjanje i jeste vecim dijelim bilo dionicartsvo, pa uposlenici vec i imaju pstvarena prava na dionice.

[Gojeni H]

...
Mi se moramo uzdati samo u se i u svoje kljuse.
Drzava/entiteti moraju biti motori rasta, jer mi nemamo stogodisnji privatni kapital koji bi mogao financirati mega projekte.
...

Ne mislis ovako samo ti.
Ustvari nekoliko jacih ekonomista u svijetu u zadnjim svojim djelima isticu, da pojednostavim, da bez domaceg kapitala i investicija, ima vrlo malo ili nista.
Neki navode primjer Afrike ... imaju oni strane investicije, ali im bas i ne pomazu.

[Gojeni H]

Jedino nasa drva industrija ima potencijal za ovaj princip koji ti zastupas ali na zalost nema dovoljan broje svojih finalnih proizvoda.
"Krivaja" nije samo finalista vec i polufinalista. Krivaja je projektovana po modeu japanskih konglomerata odnosno SOUR-a pa je ne mozes razbiti na veci broj manjih firmi i prodati privatnicima. Ako je razbijes neko u njenom tehnoloskom lancu propada. Tad dregulises cijeli sistem a bemas aternativu.
Krivaji toliko ne trebaju mali dobavljaci koliko joj trebaju sto veci brj bilo kakvi finalista, kojima bi krivaja bila dobavljac.

Kivajine montazne kuce su fenomenalan finalni proizvod i mogao bi biti bosanski brend ali mi nemamo bankarski sektor koji moze pratiti taj krivajin proizvod. Tacniije bankari su nam brezobrazno preskupi. Milsim da je bankarski sektor najveca kocnica razvoja BiH

Drzava i drvopreradjivaci bi trebali vise uloziti u product design tj znanje i ideje. Ojacati odsjek za PD na Akademiji. Dati dobre i stimulativne stipendije studentima product designa i drvopreradjivackih tehnologija u Bihacu. Neke poslati u njemacku i italiju na studuje i specijalizacije.
Krivaja bi trebala vise investirati u product dizjan i da ima svoj studio, prjektni biro .
Veliki problem krivajiih montaznih kuca je u tome sto je lokalno trziste siromasno za ovaj proizvod i preferira drugi tip objekata za stanovanje.

Gledajuci pokazatelje iz prosle godine, ali i prethodnih barem 5, nasa drvopreradjivacka industrija je potencijalna zlatna koka i buduci brend.

[Gojeni H]

Mislim da sto se BI tice, ali i sire, bosanske firme ce morati prevazici mentalitet "najkuratijeg u selu" i preci na formiranje joint venture firmi. To se vec radi izmedju mnogih firmi u svijetu, BI napose, i ne bi bila nikakva novost.

privatizacija bi bila puno bolje rjesenje, vecinska, ili bar manjinska od strane jakog stranog partnera jer je to dugorocnije rjesenje. joint venture u nasem slucaju je losija opcija upravo jer smo kokuzi i kao takvi tesko je za svaki projekat pronalaziti partnera koji bi nasao interes da "ventura" sa nama u bilo cemu. nase firme ni udruzene ne mogu dobiti medjunarodni tender usred bosne, a i kada se to desi to je rezultat politickog muljanja. osim toga, pare se opet izbij narodu iz dzepa jer se vrlo brzo ispostave neke "neplanirani" troskovi pa ona pobjednicka cijena sa tendera na kraju posla poprilicno poraste.

U sustini se slazem, mada je bilo prilike cak i za iskljucivo nas joint venture za dobrog vakta u Libiji, kada je Sirbegovic (Gracanica) dobio neke vece poslove.

Ustvari, ovo i ne bi trebalo biti previse tesko, barem na osnovu mog iskustva. Ali, kao i kod svakog joint venture moras nesto ponuditi; jeftinu radnu snagu (ovo bas i nemamo, ma koliko neinformisani mislili da radimo za male novce), strucne inzenjere i tehnicare (ovde smo ... 'naaaako), jak kapital (ovo definitivno nemamo), masine, i sl.
Kvalitet je mozda nesto cime se mozemo boriti, ali i ovde definitivno trebamo poraditi na sebi.

[Toto]

...
Mi se moramo uzdati samo u se i u svoje kljuse.
Drzava/entiteti moraju biti motori rasta, jer mi nemamo stogodisnji privatni kapital koji bi mogao financirati mega projekte.
...

Ne mislis ovako samo ti.
Ustvari nekoliko jacih ekonomista u svijetu u zadnjim svojim djelima isticu, da pojednostavim, da bez domaceg kapitala i investicija, ima vrlo malo ili nista.
Neki navode primjer Afrike ... imaju oni strane investicije, ali im bas i ne pomazu.

ne samo teoreticari i ekomisti vec i prakticari i poduzatnici. Zivim u malom kantonu sjeverno od San Francisca. Ovdje je bum lokalna ekonomija, i shareing economy. Svi poslovni poduhvati se projektuju za lokalo trziste ne vise od kantona.
Sharing economy (SE) neki smatraju novotarijom. Ja mislim da je ovaj model privredjivanja postojao oduvijek. Neke konzervativne teroije su privredu djelile na: proizvodnju, potrosnju i razmjenu.
- Shaering -lingvisticki-ne znaci samo djeljenje, vec moze znaciti uzajamnost, razmjena. Ako dublje zagrebemo u model poslovanja i zanemrimo ogranicenja lingvistike onda SE moze znaciti i optimizaciju, redistribuciju jednog ili vise resursa, potrebnih za funkcionisanje poslovnog modela.
Raspolozivi resursi, se u nekom trenutku, mogu reorganzovati, redizajnirati i stvarati nove proizvode i usluge.

Neki od "Shaeringa" imaju perspektivu da i kod nas budu izvor stalnih ili povremenih prihoda, poduzetnickih ideja,poslova?
Ne mislim samo na UBER ili AirBnB.
I najmanja lokalna zajednice: mjesna, seoska, imaju potrebu za ekonomijom, radnim mjestima, razvojem, investicijama, putevima obdanisitima itd.
Osim zanimanja gradskog managera moze se dizajnirati i zanimanje seoskog managera. Poljaci su uspjeli da im se mlade porodice vracaju na selo, sto je veliki uspjeh. Jedna od tajni uspjeh je i interent.

SE je idelna za manja obdanista i jaslice diijznirana prema potrebama mjesne zajednice

Searing moze da budu generator nekog dobra ili interesa. Ne mora to biti razvoj. Moze biti i ocuvanje rurarlnih zajednica.
Spasavanje pasmia bosanske buse i bosanskog brdskog konjica od izumiranja se moze izvrsno organizovati kombinacijom socijalnog poduzetnistva i shearinga

Primjer: siromasnije seosko domacinstvo ima prostora u stali, dovoljo svjeze ispase i sijena, te potrebu za jos mlijeka u domacinsutvu ili ako pravi proizvode od mljeka ali nema para da nabavi jos jednu ili dvije krave..
Sa druge strane imas bogatije clanove zajednice koji imaju novac i potrebu za organskom hranom visokog kvalieta, recimo mesom. Tad ovi kupuju jednu ii dvije krave i zasnivaju shearing bisnis sa seoskim domacinstvom, tako da im iznajmljuju krave. Jedni od krave dobijaju mlijeko a drugi dobijaju tele, koje mogu prodati ili razmjeniti ako je zensko ili zaklati u svjeze meso ako je telic. Tele se moze dohraniti i utoviti pa osusiti kod susjednog domacina koji ima susnicu itd..

Istovjetan model se moze iskoristiti i kao oblik socijlnog poduzatnistva u povrtlartsvu. Kupis sjeme krompira, kupusa das ga nekom povrlaru da ga posadi a on ti vrati za sjeme u krompiri vrhunskog organskog kvaliteta kad naraste. Veoma fer poslovan odnos koji zadovoljava obostrane interese i potrebe.

[Toto]

Kvalitet je mozda nesto cime se mozemo boriti, ali i ovde definitivno trebamo poraditi na sebi.

Kvalite je eldorado za profit i razvoj. Na nasu zalost: ekonomije kojima"drmaju" tandemi makroekonomista i politicara uopste ne pozaju kvalitet kao: alat, prizvod, generator progresa, invsticiju itd..
Jako mocna stvar bazirana na znanje.