O Popisu stanovništva 2013. (OZBILJNO - svako odstupanje od pravila će rezultirati banom)

[Gojeni H]

Nit' je neobican, nit' je drugaciji (a sta fali biti neobican i drugaciji?), nego je covjeku jasno da ce ostatak zivota provesti u zooloskom vrt u koji su ga strpali, pa kad vec ima medijsku eksponiranost gdje moci izaci u javnost i zavristati od bola, sto ne bi. I ja bi.

A glede popisa i Sarajeva, 527 000 stanovnika sa teritorije 10 predratnih opstina iz 1991 bi po konzevartivnoj godisnjoj promjeni rasta stanovnistva od +1% bi naraslo na ~640 000. Stopa rasta je od '53 do 91 bila veca, nikad niza od +1.63%.

Besim Spahic je idiot, ali necemo o ukusima.

U vezi s popisom stanovnistva, mislim da govoris kao da rata nije bilo i da 200 hiljada Srba nisu odgovorili na poziv otadzbine.
Isto tako se desio priliv podrinjskih Bosnjaka. Jos nemamo zvanicne podatke o ovoj vrsti migracija.

[Gojeni H]

Bosna i Hercegovina za evropske standarde jos uvijek ima mladu populaciju. Nesto jaca ekonomija moze apsorbovati sve te ljude.



Interesantan je i podatak iz popisa je o procentu ljudi sa visokim obrazovanjem, mada su po meni pomalo kilavo odradjene odvojene rubrike sa visim i visokim obrazovanjem. Podaci kazu da imamo 12% visokoobrazovanih. Nije lose da vidimo gdje smo u Evropi:

[Cherry-Cherry]

Ne smiju se spominjati salonci, đikani, aparati i kmečanje, te ova tema ima samo 4 strane, za razliku od prošle. Intelektualne gromade klix foruma nemaju o čemu da pišu.

[supercali]

Vidi finaca jebo mater ko da se radjaju sa srednjom

[Gojeni H]

Vidi finaca jebo mater ko da se radjaju sa srednjom

Nordijci generalno su i jednom trenutku skontali da nemaju mnogo stosta i da im je klima bljak, ali da imaju ljudskog potencijala i onda su sve napore ulozili u obrazovanje. Cak i Amerikanci salju svoje da vide sta je to u finskoj havi pa imaju tako uspjesan obrazovni sektor i obrazovano stanovnistvo.

[Država]

Meni je pravo indikativno da se u FBiH kao 'Ostali' izjasnilo 79.838 građana a u RS-u samo 15.324 građanina...

Da li su tih skoro 80.000 građana zapravo oni koji se izjađnjavaju kao 'Bosanci', a sve ostalo im je isto kao i kod Bošnjaka...

[Država]

... dalje, pravo mi je interesantno da tri kantona u FBiH (Sarajevski, Tuzlanski i Zeničko-Dobojski) imaju tačno 1.222.954 stanovnika, što je za samo 5.469 stanovnika manje od cijele RS...

[Gojeni H]

Ako vam se ne gadi, mozemo li se vratiti na ove postove?

Konta li neko ovo Radno sposobno stanovnistvo vs zaposleni?

Valjda oni koji traze posao, a nezaposleni su (oni koji su sluzbeno na Birou) i oni koji rade.
Bez studenata, penzionera i maloljetnih lica.

To je radno sposobno stanovnistvo od 15 do 65 godina. Stopa zaposlenih 30% dok je u zapadnoj Evropi oko 70 do 80%. Znaci pored nezaposlenih tu su jos npr. i domacice sto nisu prijavljene na birou i drugi.

Penzioneri se ne racunaju. Domacice, srednjoskolci, studenti i drugi koji nisu na birou. E sad ti drugi su saroliko drustvo. 35% zaposlenih od radno sposobnog stanovnistva.

Dakle, ako je vjerovati statistickim podacima, "zvanicno" nezaposlenih koji se definisu kao ljudi prijavljeni na biro bez posla (pretpostavljam) je oko 10%. Ovo za zemlju u tranziciji i nije tako puno.

Medjutim, ukoliko se pogleda broj "radno sposobnih" vs. "zaposleni", onda brj zaposlenih izgleda veoma mali.
Ako izbacimo penzionere, ucenike i studente, pa cak i domacice (iako je to nepravedno), ta razlika je jos uvijek izuzetno velika za bilo koje drustvo.

O kome se radi?
Da li se radi o ljudima koji nisu na birou, ne rade i nisu "zvanicni" penzioneri, odnosno primaju naknade kao RVI, demobilisani borci, itd.?
Ukoliko je ovo tacno, neko je dobro rekao da to Njemacka ne moze izdrzati.
Sam broj, ukoliko se radi o ovakvim kategorijama ljudi, je jos vise porazavajuci ako uzmemo mogucnost da niko od tih ljudi aktivno ne ucestvuje u izgradnji drustva, te da samo primaju naknade?

Nadam se da ce se neko ozbiljno pozabaviti ovim pitanjem. Jasno je da vlast od 1996. god. kupuje socijalni mir raznim naknadama koje veze sa zivotom nemaju, a koje su samo milostinja plebsu. Ono na sto plebs treba upozoriti je, da ovakav broj drustveno neproduktivnog stanovnistva ne samo da moze dovesti do opasne polarizacije u drustvu, vec i do kolapsa ekonomskog sistema drzave.

[hAZNADAR]

Vidi finaca jebo mater ko da se radjaju sa srednjom

Nordijci generalno su i jednom trenutku skontali da nemaju mnogo stosta i da im je klima bljak, ali da imaju ljudskog potencijala i onda su sve napore ulozili u obrazovanje. Cak i Amerikanci salju svoje da vide sta je to u finskoj havi pa imaju tako uspjesan obrazovni sektor i obrazovano stanovnistvo.

Formula tog uspjeha u cijeloj Skandinaviji lezi u sistemu koji ima zestoke poreze, ali ti porezi idu za skolstvo.

Obrazovanje je besplatno i svi imaju manju stipendiju. Sa 19 god ako upises fakultet, imas stancic i primanja taman dovoljna da pristojno zivis. Naravno da mladi to koriste, sto zbog skolovanja, sto zbog odlaska od kuce i pocetka samostalnosti. Koliko ih izgura skolovanje i dobije diplomu je vec druga prica.
Pogodi koja etnicka grupacija u Danskoj je prva po broju visikoobrazovanih mladih, cak vise i od danskog prosjeka.

Uspjesan obrazovni sektor zavisi od drzave i budzeta a to od poreza i sistema opcenito. Ostale zemlje mogu da uce, saznaju, ispitaju,... ali tesko da mogu stvoriti sistem i budzet kako to rade Skandinavci. Skandinavski sistem ne mozes primijeniti tamo gdje budzet ne moze podmiriti besplatno skolstvo i stipendije, ili tamo gdje glavnica budzeta ide za nesto drugo poput naoruzanja i sl.

[hAZNADAR]

Meni je pravo indikativno da se u FBiH kao 'Ostali' izjasnilo 79.838 građana a u RS-u samo 15.324 građanina...

Da li su tih skoro 80.000 građana zapravo oni koji se izjađnjavaju kao 'Bosanci', a sve ostalo im je isto kao i kod Bošnjaka...

Barem pola broja su Romi, Albanci, Ukrainci, Crnogorci,... mnogi su se izjasnili i kao Hercegovci. Samo oko Prnjavora imas vise hiljada raznih manjina. Broj Roma je fleksibilan posto mnogi imaju boravista u tri drzave.
Tako da po mojoj procjeni, pretpostavci - Bosanaca na popisu moze biti oko 40-50 000.

[Gojeni H]

Vidi finaca jebo mater ko da se radjaju sa srednjom

Nordijci generalno su i jednom trenutku skontali da nemaju mnogo stosta i da im je klima bljak, ali da imaju ljudskog potencijala i onda su sve napore ulozili u obrazovanje. Cak i Amerikanci salju svoje da vide sta je to u finskoj havi pa imaju tako uspjesan obrazovni sektor i obrazovano stanovnistvo.

Formula tog uspjeha u cijeloj Skandinaviji lezi u sistemu koji ima zestoke poreze, ali ti porezi idu za skolstvo.

Obrazovanje je besplatno i svi imaju manju stipendiju. Sa 19 god ako upises fakultet, imas stancic i primanja taman dovoljna da pristojno zivis. Naravno da mladi to koriste, sto zbog skolovanja, sto zbog odlaska od kuce i pocetka samostalnosti. Koliko ih izgura skolovanje i dobije diplomu je vec druga prica.
Pogodi koja etnicka grupacija u Danskoj je prva po broju visikoobrazovanih mladih, cak vise i od danskog prosjeka.

Uspjesan obrazovni sektor zavisi od drzave i budzeta a to od poreza i sistema opcenito. Ostale zemlje mogu da uce, saznaju, ispitaju,... ali tesko da mogu stvoriti sistem i budzet kako to rade Skandinavci. Skandinavski sistem ne mozes primijeniti tamo gdje budzet ne moze podmiriti besplatno skolstvo i stipendije, ili tamo gdje glavnica budzeta ide za nesto drugo poput naoruzanja i sl.

Generalno se slazem. Medjutim, ... Finci se ne svrstavaju medju Skandianvce vec Nordijce, ali razumijemo se.
Finska se smatra najslabije razvijenom nordijskom zemljom, ali je PISA (Programme for International Student Assessment) konstantno svrstava kao najuspjesniju evropsku zemlju na osnovu testova iz nauke, matematike, te citanja. Bolji su jedino azijatski ludjaci (Singapur, Hong Kong, itd.) ciji sistem rada s djecom se granici sa zlostavljanjem.

Dakle, nije sve iskljucivo u polu-socijalistickom nordijskom sistemu. Ustvari, rejting Danske opada u zadnje vrijeme.

Samo da se nakratko osvrnemo kako je to izgledalo prije manje od 50 godina:

Until the 1960s the level of educational attainment in Finland remained rather low. Only 1 out of 10 adult Finns in that time had completed more than nine years of basic education; achieving a university degree was an uncommon attainment (Sahlberg, 2007). Back then, the education level of the nation was comparable to that of Malaysia or Peru, ...

A, sada se vratimo "Finskom obrazovnom cudu" ...

Finci tvrde da je tajna njihovog uspjeha u:

- Statusu ucitelja. Nekada je finski ucitelj bio nosilac nacionalnog preporoda Finaca u borbi protiv ruske dominacije. On je bio borac za kulturnu autonomiju, itd. Mnogi mladi vide perspektivu u radu u obrazovnom sistemu.

Among young Finns, teaching is consistently the most admired profession in regular opinion polls of high school graduates (Helsingin Sanomat,
2004).

- Kvalifikacije ucitelja. Ucitelji moraju imati magistarsku diplomu da bi obavlajli taj posao.

An obligatory three-year bachelor’s degree program is followed by a two year master’s degree program.

- Metoda testiranja i ocjenjivanja djaka (ucenici se prilicno kasno pocinju formalno testirati i ocjenjivati)

- Uskladjen nivo kvaliteta obrazovanja izmedju urbanih i ruralnih sredina.

https://edpolicy.stanford.edu/sites/def ... achers.pdf

[sinuhe]

Istorija pravne drzave je tamo jako duga. Ono sto je najbitnije je to da tamo nikad nije bilo kmetstva vec se radilo o slobodnim ljudima a drzava ih oporezovala od pamtivijeka. Pogresno je reci da tamo nemaju prirodnog bogatstva jer upravo tamo ima rude i "ciste vode" u sto se i Bosanci uzdaju pa je tako Svedska u 18 vijeku izrasla u evropsku silu eksploatacijom zeljeza, bakra... I danas je najveci proizvodjac nehrdjajuceg celika finski Outokumpu a ne Indijac iz Zenice.
Ali to su zemlje prvog svijeta dok Bosanci trebaju gledati Estoniju koja hvata prikljucak.

[155_mm]

interesantno je ovo poredjenje 1991 i 2013. inace dosta grafike i boja.

http://www.statistika.ba

[hAZNADAR]

Generalno se slazem. Medjutim, ... Finci se ne svrstavaju medju Skandianvce vec Nordijce, ali razumijemo se.
Finska se smatra najslabije razvijenom nordijskom zemljom, ali je PISA (Programme for International Student Assessment) konstantno svrstava kao najuspjesniju evropsku zemlju na osnovu testova iz nauke, matematike, te citanja. Bolji su jedino azijatski ludjaci (Singapur, Hong Kong, itd.) ciji sistem rada s djecom se granici sa zlostavljanjem.

Dakle, nije sve iskljucivo u polu-socijalistickom nordijskom sistemu. Ustvari, rejting Danske opada u zadnje vrijeme.

Samo da se nakratko osvrnemo kako je to izgledalo prije manje od 50 godina:

Until the 1960s the level of educational attainment in Finland remained rather low. Only 1 out of 10 adult Finns in that time had completed more than nine years of basic education; achieving a university degree was an uncommon attainment (Sahlberg, 2007). Back then, the education level of the nation was comparable to that of Malaysia or Peru, ...

A, sada se vratimo "Finskom obrazovnom cudu" ...

Finci tvrde da je tajna njihovog uspjeha u:

- Statusu ucitelja. Nekada je finski ucitelj bio nosilac nacionalnog preporoda Finaca u borbi protiv ruske dominacije. On je bio borac za kulturnu autonomiju, itd. Mnogi mladi vide perspektivu u radu u obrazovnom sistemu.

Among young Finns, teaching is consistently the most admired profession in regular opinion polls of high school graduates (Helsingin Sanomat,
2004).

- Kvalifikacije ucitelja. Ucitelji moraju imati magistarsku diplomu da bi obavlajli taj posao.

An obligatory three-year bachelor’s degree program is followed by a two year master’s degree program.

- Metoda testiranja i ocjenjivanja djaka (ucenici se prilicno kasno pocinju formalno testirati i ocjenjivati)

- Uskladjen nivo kvaliteta obrazovanja izmedju urbanih i ruralnih sredina.

https://edpolicy.stanford.edu/sites/def ... achers.pdf

Interesantan pogled, nisam nikada posmatrao iz tog ugla. Finski sistem ne znam osim onoga sto cujem od nasih koji tu zive. A to je otprilike skoro isto kao Skandinaviji. Gdje je takodjer stepen obrazovanosti na vrlo visokom nivou sto se moze vidjeti i na samoj karti koja stoji ovdje. Status ucitelja barem u Skandinaviji nije nesto posebno visok. Prvo sto ne zahtijeva magistarsku diplomu, drugo sto ucitelj nije autoritet kao nekada. Omladina pristupa ozbiljno skolovanju jer je to nacin egzistencije. Ako ides na fakultet - imas primanja i stan. Ako ne - snalazi se sam. Podneblje je druga prica gdje je i klima i mentalitet takav da je skola cesto jedino mjesto okupljanja, jedina zabava, jedini kontakt,... a koliko god je u Skandinaviji tuga opca od klime i pustare na ulicama,.. u Finskoj je jos veca. Pa je mozda i to razlog.

Najveci procenat obrazovanih mladih koji se skoluju od etnickih grupacija su upravo iz BiH. U Svedskoj i Norveskoj su nasi mladi iznad prosjeka ostalih grupacija i na istom novou kao domaci a u Danskoj iznad danskog prosjeka. Posebno cure. Na tribini Fanaticosa kada igra nasa repka vani mozes vidjeti uglavnom nase mlade inzinjere kako skacu sa pivom u ruci, isarani po licu, goli do pojasa,. Iz licnih iskustava moje djece a i svih ostalih znam da je glavni razlog upisivanja na visoke skole - egzistencija. Sa zavrsenom srednjom skolom i nekih 19-20 god mozes izabrati da zivis i dalje sa roditeljima i na dzeparcu, evt rad u McDonaldsu,.. ili da se skolujes i primas stipendiju - sto je naravno atraktivnije.

U nekim drugim zemljama je visoko skolovanje default zato sto je konkurencija zestoka. Gledao sam reportazu o Koreji gdje mladi idu na razlicite skole cijeli dan. Slobodno vrijeme samo da odspavaju. Sve sami placaju, uzimaju privatne casove,.. zato sto je konkurencija zestoka i ne mozes raditi ni na lageru bez fakulteta.

[Sanjarko]

Premjestite temu na politika.
Ovdje samo truhne.
A i jos nema bas na popis.ba da su sve izbacili podatke kako treba.
Zbog svega ovog toga slabo ko komentira.

[The BEN10]

A, sada se vratimo "Finskom obrazovnom cudu" ...

Finci tvrde da je tajna njihovog uspjeha u:

- Statusu ucitelja. Nekada je finski ucitelj bio nosilac nacionalnog preporoda Finaca u borbi protiv ruske dominacije. On je bio borac za kulturnu autonomiju, itd. Mnogi mladi vide perspektivu u radu u obrazovnom sistemu.

Among young Finns, teaching is consistently the most admired profession in regular opinion polls of high school graduates (Helsingin Sanomat,
2004).

- Kvalifikacije ucitelja. Ucitelji moraju imati magistarsku diplomu da bi obavlajli taj posao.

An obligatory three-year bachelor’s degree program is followed by a two year master’s degree program.

- Metoda testiranja i ocjenjivanja djaka (ucenici se prilicno kasno pocinju formalno testirati i ocjenjivati)
- Uskladjen nivo kvaliteta obrazovanja izmedju urbanih i ruralnih sredina.
https://edpolicy.stanford.edu/sites/def ... achers.pdf

Tako je očigledno da se u našim obrazovnim institucijama nastava i testiranja usvojenog znanja sprovode formalno i površno. Kakve se sve nebuloze i totalno nepotrebne činjenice uče u školama, uključujući i visokoškolske ustanove, da ti pamet stane. Fakti koji se putem web pretraživača mogu provjeriti za par sekundi se bubaju napamet: broj ovaca u Ruandi, prosječna visina planinskih lanaca u Mongoliji i slične gluposti, a naravno poznate su i provale tipa: "vuk živi na drvetu" i sl.

Prilično dobar tekst koji odslikava probleme u regionalnim obrazovnim sistemima:
http://www.index.hr/vijesti/clanak/kako ... 57262.aspx

.. Učiti djecu da znaju podatke napamet, a o korelacijama nemaju pojma. Učiti djecu da budu u političkom smislu borgovske radilice, a ne samosvjesni pojedinci....

Pa onda, pravo je pitanje kako je prosječna dužina studija tako velika - npr na temi o ETF-u sam pisao više puta o tome. U moje vrijeme, ne tako davno, prosjek je bio 8 godina! Učenici sa svim peticama iz gimnazije su u najvećem broju slučajeva ko od šale gubili godinu-dvije (možete misliti šta je sa "običnim" odlikašima sa barem jednom 4 u 4 godine školovanja, kao i vrlodobrim učenicima), a broj nas koji bez obnovljene godine dođemo do kraja je jednocifren u odnosu na broj upisanih na prvu godinu. I to, da paradoks bude veći, glavni kamen spoticanja na takvom faksu su predmeti koji su alat budućim inžinjerima - MM prije svega. Da ne kažem da danas u savremenom dobu imate bruku softverskih paketa koji svu tu MM skalameriju mogu zamijeniti ko od šale: MATLAB i sl alati.
S druge strane, kada vidiš gdje nastavno osoblje tih fakulteta stoji sa brojem naučno-istraživačkih radova: NA SAMOM DNU EVROPE.
I najveći paradoks od svih - nevjerovatno veliki broj onih koji će pošto-poto braniti trenutni sistem školovanja, iako im podastreš brdo činjenica.

[Gojeni H]

Tako je očigledno da se u našim obrazovnim institucijama nastava i testiranja usvojenog znanja sprovode formalno i površno. Kakve se sve nebuloze i totalno nepotrebne činjenice uče u školama, uključujući i visokoškolske ustanove, da ti pamet stane. Fakti koji se putem web pretraživača mogu provjeriti za par sekundi se bubaju napamet: broj ovaca u Ruandi, prosječna visina planinskih lanaca u Mongoliji i slične gluposti, a naravno poznate su i provale tipa: "vuk živi na drvetu" i sl.

Prilično dobar tekst koji odslikava probleme u regionalnim obrazovnim sistemima:
http://www.index.hr/vijesti/clanak/kako ... 57262.aspx

.. Učiti djecu da znaju podatke napamet, a o korelacijama nemaju pojma. Učiti djecu da budu u političkom smislu borgovske radilice, a ne samosvjesni pojedinci....

Pa onda, pravo je pitanje kako je prosječna dužina studija tako velika - npr na temi o ETF-u sam pisao više puta o tome. U moje vrijeme, ne tako davno, prosjek je bio 8 godina! Učenici sa svim peticama iz gimnazije su u najvećem broju slučajeva ko od šale gubili godinu-dvije (možete misliti šta je sa "običnim" odlikašima sa barem jednom 4 u 4 godine školovanja, kao i vrlodobrim učenicima), a broj nas koji bez obnovljene godine dođemo do kraja je jednocifren u odnosu na broj upisanih na prvu godinu. I to, da paradoks bude veći, glavni kamen spoticanja na takvom faksu su predmeti koji su alat budućim inžinjerima - MM prije svega. Da ne kažem da danas u savremenom dobu imate bruku softverskih paketa koji svu tu MM skalameriju mogu zamijeniti ko od šale: MATLAB i sl alati.
S druge strane, kada vidiš gdje nastavno osoblje tih fakulteta stoji sa brojem naučno-istraživačkih radova: NA SAMOM DNU EVROPE.
I najveći paradoks od svih - nevjerovatno veliki broj onih koji će pošto-poto braniti trenutni sistem školovanja, iako im podastreš brdo činjenica.

Ovo je dobra strana popisa i nadam se da ce vremenom biti jos vise podataka od kojih ima koristi i na osnovu kojih se moze praviti strategija razvoja.

Vec smo konstatovali da je veoma bitno koliko je koga i gdje, jer da nije bilo bitno ne bi bilo ni agresije i genocida 90-ih.

Medjutim, jedna od najvecih "unutrasnjih" opasnosti za bosnjacki narod je samoviktimizacija i osjecaj komfornosti u takvoj ulozi.
U strategiji jacanja nacionalnog identiteta ali i ekonomskog prosperiteta, obrazovanje mora zauzimati posebnu "pocetnu" ulogu.
Imamo mnogo izvanrednih primjera medju "malim" narodima, a finski primjer je za svaku pohvalu.

Ja imam nesto malo iskustva sa britanskim i IB (international baccalaureate) sistemima, i kao laiku, prva stvar koja se moze uociti, i mozda najbitnija razlika izmedju ovih i naseg sistema je u fosiranju samostalnog istrazivanja kod ucenika/studenta.
Nas sistem jos uvijek nosi previse onog zakrzljalog 30 godina starog komnuistickog sistema. Iako taj sistem ima dobre stvari, koje ne treba olako odbacivati, on je generalno sirov i nije u skladu sa onim sto se desava u svijetu.

Najlaksi odgovor na pitanje sta treba ciniti je postavljanjem pitanja: "Sta je originalna namjena obrazovanja?"
Danas, u globalizovanom svijetu, mi nemamo izbora nego da pripremamo djecu za izazove koji ih cekaju u svijetu i da im damo vjestine koje ce im pomoci da budu konkurentni na trzistu rada.

[The BEN10]

Tako je očigledno da se u našim obrazovnim institucijama nastava i testiranja usvojenog znanja sprovode formalno i površno. Kakve se sve nebuloze i totalno nepotrebne činjenice uče u školama, uključujući i visokoškolske ustanove, da ti pamet stane. Fakti koji se putem web pretraživača mogu provjeriti za par sekundi se bubaju napamet: broj ovaca u Ruandi, prosječna visina planinskih lanaca u Mongoliji i slične gluposti, a naravno poznate su i provale tipa: "vuk živi na drvetu" i sl.

Prilično dobar tekst koji odslikava probleme u regionalnim obrazovnim sistemima:
http://www.index.hr/vijesti/clanak/kako ... 57262.aspx

.. Učiti djecu da znaju podatke napamet, a o korelacijama nemaju pojma. Učiti djecu da budu u političkom smislu borgovske radilice, a ne samosvjesni pojedinci....

Pa onda, pravo je pitanje kako je prosječna dužina studija tako velika - npr na temi o ETF-u sam pisao više puta o tome. U moje vrijeme, ne tako davno, prosjek je bio 8 godina! Učenici sa svim peticama iz gimnazije su u najvećem broju slučajeva ko od šale gubili godinu-dvije (možete misliti šta je sa "običnim" odlikašima sa barem jednom 4 u 4 godine školovanja, kao i vrlodobrim učenicima), a broj nas koji bez obnovljene godine dođemo do kraja je jednocifren u odnosu na broj upisanih na prvu godinu. I to, da paradoks bude veći, glavni kamen spoticanja na takvom faksu su predmeti koji su alat budućim inžinjerima - MM prije svega. Da ne kažem da danas u savremenom dobu imate bruku softverskih paketa koji svu tu MM skalameriju mogu zamijeniti ko od šale: MATLAB i sl alati.
S druge strane, kada vidiš gdje nastavno osoblje tih fakulteta stoji sa brojem naučno-istraživačkih radova: NA SAMOM DNU EVROPE.
I najveći paradoks od svih - nevjerovatno veliki broj onih koji će pošto-poto braniti trenutni sistem školovanja, iako im podastreš brdo činjenica.

Ovo je dobra strana popisa i nadam se da ce vremenom biti jos vise podataka od kojih ima koristi i na osnovu kojih se moze praviti strategija razvoja.

Vec smo konstatovali da je veoma bitno koliko je koga i gdje, jer da nije bilo bitno ne bi bilo ni agresije i genocida 90-ih.

Medjutim, jedna od najvecih "unutrasnjih" opasnosti za bosnjacki narod je samoviktimizacija i osjecaj komfornosti u takvoj ulozi.
U strategiji jacanja nacionalnog identiteta ali i ekonomskog prosperiteta, obrazovanje mora zauzimati posebnu "pocetnu" ulogu.
Imamo mnogo izvanrednih primjera medju "malim" narodima, a finski primjer je za svaku pohvalu.

Ja imam nesto malo iskustva sa britanskim i IB (international baccalaureate) sistemima, i kao laiku, prva stvar koja se moze uociti, i mozda najbitnija razlika izmedju ovih i naseg sistema je u fosiranju samostalnog istrazivanja kod ucenika/studenta.
Nas sistem jos uvijek nosi previse onog zakrzljalog 30 godina starog komnuistickog sistema. Iako taj sistem ima dobre stvari, koje ne treba olako odbacivati, on je generalno sirov i nije u skladu sa onim sto se desava u svijetu.

Najlaksi odgovor na pitanje sta treba ciniti je postavljanjem pitanja: "Sta je originalna namjena obrazovanja?"
Danas, u globalizovanom svijetu, mi nemamo izbora nego da pripremamo djecu za izazove koji ih cekaju u svijetu i da im damo vjestine koje ce im pomoci da budu konkurentni na trzistu rada.

Aferim.
Slažem se sa svim napisanim.

[Cherry-Cherry]

Premjestite temu na politika.
Ovdje samo truhne.
A i jos nema bas na popis.ba da su sve izbacili podatke kako treba.
Zbog svega ovog toga slabo ko komentira.

Ja već rekoh da slabo ko piše, jer se ne smiju spominjati salonci, đikani, kmečanje i aparati. I onda forumaši nemaju o čemu da pišu.

[Thorgerson]

... dalje, pravo mi je interesantno da tri kantona u FBiH (Sarajevski, Tuzlanski i Zeničko-Dobojski) imaju tačno 1.222.954 stanovnika, što je za samo 5.469 stanovnika manje od cijele RS...

Jbg zato RS ima fin komad zemlje, mozda i bolji dio polovice su izvukli. Ravnice, sume, malo kamenjara, rijeke.

[155_mm]

... dalje, pravo mi je interesantno da tri kantona u FBiH (Sarajevski, Tuzlanski i Zeničko-Dobojski) imaju tačno 1.222.954 stanovnika, što je za samo 5.469 stanovnika manje od cijele RS...

Jbg zato RS ima fin komad zemlje, mozda i bolji dio polovice su izvukli. Ravnice, sume, malo kamenjara, rijeke.

ova slika te u potpunosti demantuje. tekve tvrdnje jedino sluze za utjehu da je otadzbinski rat zavrsio pobedom.

[fortaleza]

Ne razumijem, kako ta slika demantira izrečeno?

Posavina, plodnija zemlja, veći šumski potencijali, riječni... To što se to ne koristi kvalitetno je nešto drugo.

[SkyLimit]

Na prostoru današnjeg Tuzlanskog kantona prije rata živio je veliki broj osoba srpske nacionalnosti. Danas ih ima tek u tragovima.

Samo neka od velikih predratnih srpskih naselja prema popisu 1991. a koja su danas u Federaciji a Srba jedva da i ima u njima:

- Donja i Gornja Smoluća(Lukavac), 1807 Srba

- Gornji Čaklovići(Tuzla), 1062 Srba

- Požarnica(Tuzla), 1118 Srba

- Simin Han(Tuzla), 1164 Srba

- Lozna(Banovići), 1018 Srba

- Dubnica(Kalesija), 1035 Srba

- Jasenica(Srebrenik), 1170 Srba



Ovo dijelom objašnjava otkud danas u Bijeljini 35 000 više Srba nego 1991., godine, ,kao i u Brčkom 10 000 više Srba nego na predratnom popisu.

[155_mm]

Ne razumijem, kako ta slika demantira izrečeno?

Posavina, plodnija zemlja, veći šumski potencijali, riječni... To što se to ne koristi kvalitetno je nešto drugo.

pa za tvoju informaciju covjecanstvo trenutno ne zivi po sumama i hvata ribu iz rijeka ganjajuci divlje svinje po ravnicama. spremnost naroda da zivi na nekoj teritoriji je oduvjek bio glavni parametar kvaliteta te teritorije. razlozi su se naravno mjenjali kroz milenije ali je efekat, gustoca stanovnistva uvijek bio isti. e to je to sto gore navedena karta pokazuje.

sad malo konkretnije. ta toliko opjevana posavina i semberija su u buducnosti plavna podrucja cija zastita kosta stotine i stotine miliona eura kojih micko iz laktasa nema. klimatske promjene su nezaustavljive. a da ih ima ne bi smio da pravi neku ozbiljnu zastitu jer su ta podrucja od strane djeneralstaba u beogradu odredjena kao zastita poplave srbije. koje se zrtvuju potapanjem da bi poplave u srbiji bile sto manje.

[Thorgerson]

Ne razumijem, kako ta slika demantira izrečeno?

Posavina, plodnija zemlja, veći šumski potencijali, riječni... To što se to ne koristi kvalitetno je nešto drugo.

pa za tvoju informaciju covjecanstvo trenutno ne zivi po sumama i hvata ribu iz rijeka ganjajuci divlje svinje po ravnicama. spremnost naroda da zivi na nekoj teritoriji je oduvjek bio glavni parametar kvaliteta te teritorije. razlozi su se naravno mjenjali kroz milenije ali je efekat, gustoca stanovnistva uvijek bio isti. e to je to sto gore navedena karta pokazuje.

sad malo konkretnije. ta toliko opjevana posavina i semberija su u buducnosti plavna podrucja cija zastita kosta stotine i stotine miliona eura kojih micko iz laktasa nema. klimatske promjene su nezaustavljive. a da ih ima ne bi smio da pravi neku ozbiljnu zastitu jer su ta podrucja od strane djeneralstaba u beogradu odredjena kao zastita poplave srbije. koje se zrtvuju potapanjem da bi poplave u srbiji bile sto manje.

Ova slika ne demantuje nista. Ili ti hoces da kazes da je u federaciji toliko bolje, med i mlijeko da su svi tu sjargali.

Ja sam rekao da rs ima fin komad zemlje i to je cinjenica. Ne kontam sta se tu ima ili nema demantovati. Je li imaju ogroman hidro potencijal - imaju. Imaju ogromnu povrsinu obradivog zemljista i imaju sume.

Pogledaj gustocu naseljenosti Australije, Finske. Po ovoj tvojoj logici to su besqrac zemlje, u kojima niko ziv ne zeli da zivi.

Jesam ja igdje napisao da je u rs bolje i da je tamo kvalitetniji zivot - nisam. Samo sam napisao ako bi gledali po prirodnim bogatstvima da su fino prosli, mozda i bolje nego federacija.

Mislim ovo je jedna drzava i sve je nase, ali kazem, ako bi slucajno nekoj budali palo na pamet da ovo razjebe, nije da bi rs lose u tome prosao. Daleko od toga.