Forum Klix.ba

Yug wrote:@haznadar,ja sam tebe ovde smatrao pametnijim forumasem.Kako mislis bosanski jezik nastao prije vise vjekova? .Valjda je ovo nas maternji jezik od Kragujevca do Istre koji pripada skupini slavenskih jezika,koji su nasi preci donijeli sa sobom u najezdi Slavena u 7 vijeku .

Ime bosanskog jezika,... niko nam ne brani da pricamo ovaj jezik ali je problem oko imenovanja.
Sto se tice historije i kontinuiteta:

- Konstantin Filozof (pisac s kraja 14 i poc.15 v.) u spisu "Skazanie izjavljeno o pismeneh" spominje bosanski jezik uz bugarski, srpski, slovenski, ceski i hrvatski.

- mletacki knez u Kotoru kupio je petnaestogodisnju djevojku "bosanskog roda i hereticke vjere, zvanu bosanskim jezikom Djevenu".

- Ninski biskup u Peri pisao je 1581. g.fra J.Arsenigu "bosanskim jezikom".

- U djelu Jeronima Megisera "Thesaurus polyglotus" (Frankfurt na Majni, poc. 17v.) spominju se bosanski, dalmatinski, srpski, hrvatski.

- Bosanskim jezikom su ga zvali (uz: slovinski, iliricki/ilirski, ponekad i hrvatski) i mnogi pisci od 17 v. naovamo: Matija Divkovic, "Bosnjak rodjen u selu Jelaskama sjeverno od Varesa koji je pisao dobrim narodnim jezikom svoga kraja"; Stjepan Matijevic, Stjepan Margitic, Ambroz Matic, Luka Dropuljic, Ivan Frano Jukic, Martin Nedic, Anto Knezevic...

-Duvanjski biskup fra Pavle Dragicevic 1735, pise da u Bosni ima devet svecenika koji u vrsenju vjerskih obreda ispomazu "bosanskim jezikom", jer ne razumiju dobro crkvenoslavenski. Dodaje da je ucenim katolicima u razgovorima sa pravoslavcima dovoljno da poznaju bosanski jezik.

- Evlija Celebija, turski putopisac iz 17 v., u poglavlju "jezik bosanskog i hrvatskog naroda" svoga cuvenog putopisa hvali Bosnjake, za koje kaze: "kako im je jezik, tako su i oni cisti, dobri i razumljivi ljudi". Govori o bosanskom jeziku koji je po njemu blizak latinskom, a spominje i bosansko-turski rijecnik M.H.Uskufije.

- Jedan od prvih gramaticara, Bartol Kasic (Pag 1575 - Rim 1650), rodjeni cakavac, odlucuje se za stokavstinu bosanskog tipa, kakva je Divkoviceva, te se u svom "Ritualu rimskom" (Rim, 1640) istice da je za stvaranje zajednickog knjizevnog jezika (lingua communis) u juznoslavenskim krajevima potrebno izabrati jedan govor (on se zalaze za bosanski slijedeci na taj nacin preporuke Kongregacije za propagandu vjere i svojih poglavara iz Rima).

- Isusovac Jakov Mikalja (1601-1654) u predgovoru "Blagu Jezika slovinskoga" iz 1649 zeli kako kaze da uvrsti "najodabranije rijeci i najljepse narjeceje" dodajuci da je "u ilirskom jeziku bosanski jezik najljepsi", i da bi svi ilirski pisci trebali nastojati da njim pisu.

- Hrvatski pjesnik Andrija Kacic Miosic (1704-1760) autor "Razgovora ugodnog", snazno afirmise stokavstinu;svoju je "Korabljicu" " prinio iz knjiga latinskih, talijanskih i hronika Pavla Vitezovica" u "jezik bosanski".

- Bosanski jezik spominje, pored srpskog, hrvatskog, ceskog i poljskog i spisatelj Matija Antun Reljkovic (1732-1798).

- Antun Kanizic, Franjo Marija Appendini (1808 u Dubrovniku pojavila se njegova "Grammatica della lingua illirica" u cijem predgovoru istice da je od svih dijalekata ilirski ili dalmatinsko-bosanskinajsavrseniji, Ivan Popovic (kojemu je bosanski govor medju slavenskim isto sto i aticki medju grckim), u nastojanju da Juzni Slaveni oforme jedinstven knjizevni jezik, zalazu se za usvajanje bosanskoga govora jos mnogo prije Beckog dogovora iz 1850. godine.

- Mula Mustafa Baseskija u svome Ljetopisu spominje Mula Hasana Niksicanina (1780),koji govori pola turskim,pola bosanskim jezikom.
itd

Primjera je mnogo.

Zamolio bih prisutne da procitaju komentare na tekst kako ne postoji bosanski jezik.

http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Kl ... ika/323310

Samo komentare sa osvrtom na uobicajenu mitomaniju o bivsim otpadnicima, kompleksima, koliko ista imamo svoje i koliko smo ljudi. Ovo je korijen problema na kojeg mi slabo obracamo paznju.

Tek da se podsjetimo. Ne priznaju oni nas kao naciju ma kako se zvali niti jezik ma kako ga nazivali. Problem je dublji, a problemi se u korijenu rjesavaju.

Srbi su krivi za sve.

sWeeT_Companion wrote:Srbi su krivi za sve.

Potpisujem.

junior3 wrote:

sWeeT_Companion wrote:Srbi su krivi za sve.

Potpisujem.

Više od Srba, samo Meša Selimović.

sWeeT_Companion wrote:

junior3 wrote:

sWeeT_Companion wrote:Srbi su krivi za sve.

Potpisujem.

Više od Srba, samo Meša Selimović.

Steta sto nema Srbina kakav je bio Mesa Selimovic, jer on je IN...a, ne kao ovi danas svi za rehabilitacije.....nek si ga spomenuo.

hAZNADAR wrote:Zamolio bih prisutne da procitaju komentare na tekst kako ne postoji bosanski jezik.

http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Kl ... ika/323310

Samo komentare sa osvrtom na uobicajenu mitomaniju o bivsim otpadnicima, kompleksima, koliko ista imamo svoje i koliko smo ljudi. Ovo je korijen problema na kojeg mi slabo obracamo paznju.

Tek da se podsjetimo. Ne priznaju oni nas kao naciju ma kako se zvali niti jezik ma kako ga nazivali. Problem je dublji, a problemi se u korijenu rjesavaju.

Sada kviz pitanje za Ivan Klajn i SANU koji namecu drugom narodu, a koji je jos i manjinski narod, kojim ce oni jezikom govoriti:

Kako se zove to kada jedna narod namece drugom narodu kojim ce jezikom drugi narod govoriti:
-Fashizam?
-Nacizam?
-Rasizam?

hAZNADAR wrote:

Yug wrote:@haznadar,ja sam tebe ovde smatrao pametnijim forumasem.Kako mislis bosanski jezik nastao prije vise vjekova? .Valjda je ovo nas maternji jezik od Kragujevca do Istre koji pripada skupini slavenskih jezika,koji su nasi preci donijeli sa sobom u najezdi Slavena u 7 vijeku .

Ime bosanskog jezika,... niko nam ne brani da pricamo ovaj jezik ali je problem oko imenovanja.
Sto se tice historije i kontinuiteta:

- Konstantin Filozof (pisac s kraja 14 i poc.15 v.) u spisu "Skazanie izjavljeno o pismeneh" spominje bosanski jezik uz bugarski, srpski, slovenski, ceski i hrvatski.

- mletacki knez u Kotoru kupio je petnaestogodisnju djevojku "bosanskog roda i hereticke vjere, zvanu bosanskim jezikom Djevenu".

- Ninski biskup u Peri pisao je 1581. g.fra J.Arsenigu "bosanskim jezikom".

- U djelu Jeronima Megisera "Thesaurus polyglotus" (Frankfurt na Majni, poc. 17v.) spominju se bosanski, dalmatinski, srpski, hrvatski.

- Bosanskim jezikom su ga zvali (uz: slovinski, iliricki/ilirski, ponekad i hrvatski) i mnogi pisci od 17 v. naovamo: Matija Divkovic, "Bosnjak rodjen u selu Jelaskama sjeverno od Varesa koji je pisao dobrim narodnim jezikom svoga kraja"; Stjepan Matijevic, Stjepan Margitic, Ambroz Matic, Luka Dropuljic, Ivan Frano Jukic, Martin Nedic, Anto Knezevic...

-Duvanjski biskup fra Pavle Dragicevic 1735, pise da u Bosni ima devet svecenika koji u vrsenju vjerskih obreda ispomazu "bosanskim jezikom", jer ne razumiju dobro crkvenoslavenski. Dodaje da je ucenim katolicima u razgovorima sa pravoslavcima dovoljno da poznaju bosanski jezik.

- Evlija Celebija, turski putopisac iz 17 v., u poglavlju "jezik bosanskog i hrvatskog naroda" svoga cuvenog putopisa hvali Bosnjake, za koje kaze: "kako im je jezik, tako su i oni cisti, dobri i razumljivi ljudi". Govori o bosanskom jeziku koji je po njemu blizak latinskom, a spominje i bosansko-turski rijecnik M.H.Uskufije.

- Jedan od prvih gramaticara, Bartol Kasic (Pag 1575 - Rim 1650), rodjeni cakavac, odlucuje se za stokavstinu bosanskog tipa, kakva je Divkoviceva, te se u svom "Ritualu rimskom" (Rim, 1640) istice da je za stvaranje zajednickog knjizevnog jezika (lingua communis) u juznoslavenskim krajevima potrebno izabrati jedan govor (on se zalaze za bosanski slijedeci na taj nacin preporuke Kongregacije za propagandu vjere i svojih poglavara iz Rima).

- Isusovac Jakov Mikalja (1601-1654) u predgovoru "Blagu Jezika slovinskoga" iz 1649 zeli kako kaze da uvrsti "najodabranije rijeci i najljepse narjeceje" dodajuci da je "u ilirskom jeziku bosanski jezik najljepsi", i da bi svi ilirski pisci trebali nastojati da njim pisu.

- Hrvatski pjesnik Andrija Kacic Miosic (1704-1760) autor "Razgovora ugodnog", snazno afirmise stokavstinu;svoju je "Korabljicu" " prinio iz knjiga latinskih, talijanskih i hronika Pavla Vitezovica" u "jezik bosanski".

- Bosanski jezik spominje, pored srpskog, hrvatskog, ceskog i poljskog i spisatelj Matija Antun Reljkovic (1732-1798).

- Antun Kanizic, Franjo Marija Appendini (1808 u Dubrovniku pojavila se njegova "Grammatica della lingua illirica" u cijem predgovoru istice da je od svih dijalekata ilirski ili dalmatinsko-bosanskinajsavrseniji, Ivan Popovic (kojemu je bosanski govor medju slavenskim isto sto i aticki medju grckim), u nastojanju da Juzni Slaveni oforme jedinstven knjizevni jezik, zalazu se za usvajanje bosanskoga govora jos mnogo prije Beckog dogovora iz 1850. godine.

- Mula Mustafa Baseskija u svome Ljetopisu spominje Mula Hasana Niksicanina (1780),koji govori pola turskim,pola bosanskim jezikom.
itd

Primjera je mnogo.

Auuu prijatelju pa ne moze tako...Evo samo cemo uzeti npr. Jakova Mikalja

Il dialetto štokavo è parlato negli attuali stati di Serbia, Croazia, Bosnia-Erzegovina e Montenegro; assieme a čakavo e kajkavo costituisce un unico diasistema (insieme di dialetti simili e mutualmente comprensibili). Nel corso dell'800, sulla base di tale dialetto, sono state standardizzate sia la lingua croata che quella serba. Da un punto di vista prettamente glottologico, pertanto, la lingua studiata da Micaglia dovrebbe essere considerata come "serbo-croato". Tuttavia in Croazia il vocabolario è descritto universalmente come un'opera di linguistica croata[15] ed è considerato parte integrante dello sviluppo e della standardizzazione della lingua croata moderna. Questo punto di vista probabilmente, non è bastato su considerazioni esclusivamente glottologiche, ma è influenzato dal conflittuale rapporto fra croati e serbi, che porta i primi ad enfatizzare la loro specifica identità, anche sul piano linguistico. Micaglia inoltre era cattolico, e questo porta i croati a considerarlo parte della loro cultura (quando i cristiani ortodossi sono considerati serbi). Si ricorda infatti che, nel XIX secolo, quando si svilupparono le coscienze nazionali serbe e croate, il principale fattore discriminante fra le due fu la religione (ortodossa o cattolica). Tale fattore distintivo fu quindi retroproiettato nella storia precedente.

Štokavo dijalekt govori u sadašnjim državama Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore; uz čakavo i kajkavo predstavlja set sličnih i međusobno razumljivih narječja. Preko 800, na temelju tog dijalekta, oni su standardizirani obje hrvatske i srpske. Sa stajališta glottologico, dakle, jezik treba promatrati kao "srpsko-hrvatski". Međutim, u Hrvatskom rječniku to je univerzalno opisao kao djelo hrvatskoga jezika i smatra se sastavnim dijelom razvoja i standardizacije hrvatskoga jezika . Ovaj prikaz vjerojatno nije dovoljno razmatran, ali je pod utjecajem sukobljenih odnosa između Hrvata i Srba, što dovodi najprije istaknuti svoj specifični identitet, čak i jezično. Mikalja je također bio katolik, a to dovodi da Hrvati smatraju dijelom njihove kulture (kad su pravoslavci smatraju Srbima) uzeti u obzir. To će se prisjetiti da je u devetnaestom stoljeću, kada je razvijena nacionalna svijest srpski i hrvatski, glavni diskriminacijsku faktor između dva je religija (pravoslavni i katolički). Razlikovni faktor zatim stražnji projicira u prethodnoj priči.

Osim znanstvene točnosti, ovaj pogled je rasprostranjen i izvan Hrvatske , iako postoje i izvori koji opisuju rječnikom kao "srpsko-hrvatski"




Giacomo Micaglia nasce nel villaggio di Peschici nella penisola del Gargano, il 31 marzo 1600 (anche se fino a tempi recenti si riteneva, che fosse nato nel 1601. La cittadina al tempo intratteneva scambi commerciali con Venezia e le città della costa dalmata, come testimoniato da alcuni documenti storici.

Peschici era in origine un insediamento slavo, sorto nel IX secolo. Al tempo di Micaglia nella cittadina, si parlava ancora un dialetto di origine serbocroata (spesso identificato come "croato"), ben noto allo stesso Micaglia, che si definiva "slavo di lingua, italiano di nazionalità". Al tempo si credeva che i dialetti slavi dei Balcani derivassero dalla lingua degli antichi illiri, l'insieme di questi dialetti veniva quindi normalmente denominato lingua illirica. Oggigiorno tali dialetti sono stati classificati nella famiglia delle lingue slave, più precisamente costituiscono l'insieme dei (dialetti serbocroati)


Onda dalje,Bartol Kasic u 17 vijeku sve to smatra hrvatskim jezikom "Taj štokavski ikavski idiom Kašić zove »naški« ili »bosanski« (dok je za ijekavicu rabio nazivak »dubrovački«, a za čakavštinu »dalmatinski«)."...Znaci po tebi Haznadar i po tom nekom uvrnutom principu dubrovcani se trebaju pozivati na historijski jezik njihov.

Sve ovo sto si naveo govori o bosanskom izgovoru dijalektu,sto je u istoj ravni sa dijalektom izgovorom ljudi u dalmaciji,hercegovini,vidimo u Dubrovniku a sve se svodi na jedan jezik.Da me pogresno ne razumijes naravno da danas Bosnjaci taj jezik mogu zvati bosanskim,pa i crnogorci zovu svoj jezik crnogorskim
Spominjes Jeronima Magisera Wyrazy serbsko-chorwackie w Thesaurus Polyglottus H. Megisera (1603)-Riječnik srpskohrvatski Thesaurus Polyglottus Megisera H. (1603 godine),Mislis na ova rijecnik

Sve ovo sto si naveo govori o bosanskom izgovoru dijalektu,sto je u istoj ravni sa dijalektom izgovorom ljudi u dalmaciji,hercegovini,vidimo u Dubrovniku, a sve se svodi na jedan jezik.Da me pogresno ne razumijes naravno da danas Bosnjaci taj jezik mogu zvati bosanskim,pa i crnogorci zovu svoj jezik crnogorskim,barem njih 50 %,njihovo pravo ali ne mozes falsifikovati kako je neko prije dosta vijekova tvrdio da je bosanski poseban jezik i mjesati dijalekt kao da je nesto posebno historijsko.

Ova se tema prvo nije trebala nalaziti na forumu Politika, ali pošto ovo pitanje odavno nema ništa sa naukom, onda je tako-kako je. Svim strancima sa kojima sam razgovarao, a usput imaju išta u glavi, izuzetno je smiješno i zbunjujuće kad mu neko objašnjava kako mi ovde imamo hrvatski, srpski, crnogorski, bošnjački (ili kako god) jezik a svi se savršeno razumijemo. Ja im često kažem ovo su sve dijalekti jednog jezika, samo mi ne možemo da se dogovorimo kako da taj jezik nazovemo. A ovo opet puno govori kakvi smo. Nešto kontam da i mi u Banjoj Luci izmislimo da govorimo banjalučkim jezikom,jer ionako masa kaže povlaka umjesto pavlaka, blizo umjesto blizu itd.

Drug Član wrote:Ova se tema prvo nije trebala nalaziti na forumu Politika, ali pošto ovo pitanje odavno nema ništa sa naukom, onda je tako-kako je. Svim strancima sa kojima sam razgovarao, a usput imaju išta u glavi, izuzetno je smiješno i zbunjujuće kad mu neko objašnjava kako mi ovde imamo hrvatski, srpski, crnogorski, bošnjački (ili kako god) jezik a svi se savršeno razumijemo. Ja im često kažem ovo su sve dijalekti jednog jezika, samo mi ne možemo da se dogovorimo kako da taj jezik nazovemo. A ovo opet puno govori kakvi smo. Nešto kontam da i mi u Banjoj Luci izmislimo da govorimo banjalučkim jezikom,jer ionako masa kaže povlaka umjesto pavlaka, blizo umjesto blizu itd.

Meni nije tesko strancu objasnit da govorim bosanskim jezikom, ali mi je tesko kad mu moram objasnjavat da se u entitetu negira sve bosansko...pa i jezik. Onda obavezno pokazem slike tabli koje oznacavaju gradove koji su imale prefiks Bosanski, a danas vise nemaju i time sam sve rekao..

Znam tu priču to je ono "moja nacija je žrtva onih drugih". A Žan Pol Sartr podrugljivo kaže "Pakao, to su drugi ljudi." Ja samo da dodam "a moji....moji su sjaajni". Uf plitko. Popricaj sa nekim obrazovanijim.

Drug Član wrote:Ova se tema prvo nije trebala nalaziti na forumu Politika, ali pošto ovo pitanje odavno nema ništa sa naukom, onda je tako-kako je. Svim strancima sa kojima sam razgovarao, a usput imaju išta u glavi, izuzetno je smiješno i zbunjujuće kad mu neko objašnjava kako mi ovde imamo hrvatski, srpski, crnogorski, bošnjački (ili kako god) jezik a svi se savršeno razumijemo. Ja im često kažem ovo su sve dijalekti jednog jezika, samo mi ne možemo da se dogovorimo kako da taj jezik nazovemo. A ovo opet puno govori kakvi smo. Nešto kontam da i mi u Banjoj Luci izmislimo da govorimo banjalučkim jezikom,jer ionako masa kaže povlaka umjesto pavlaka, blizo umjesto blizu itd.

Vidim kako niste samo historicari,jos od kolijevke,vec i lingvisticari,sto ti je nebeska nacija.
I mi nemamo "bosnjacki ili kako god" vec bosanski jezik,niti nas zanima kako ga vi na vasem jeziku zovete.Kao sto mi vama ne odredujemo kako cete zvati svoj jezik necete ni vi nama,svidalo se to vama ili ne.

Evo moja mati, koja je kao i ja, učila je srpsko-hrvatski jezik predlaže da se jezik gore nabrojanih naroda iz bivše jugoslavije zove ili narodni jezik ili maternji jezik. KAko god bilo suština problema je da se shvati da se ovdje zaista radi o jednom jeziku, kako god ga mi zvali. Sve drugo je politika. Doće vrijeme pa će se to shvatiti.

Nađoh u Evlijnom putopisu nešto o narodu u Sarajevu 1660 godine, kako ga putopisac zove i kako sam sebe voli zvati i kojim jezikom pričati, što je po meni puno važnije i istinitije nego šta neko sa strane misli o nekom narodu i njegovom jeziku.
Interesantno da Evlija smatra da je Bosanski jezik blizak Latinskom, možda zbog velikog broja posuđenica.

Drug Član wrote:Ova se tema prvo nije trebala nalaziti na forumu Politika, ali pošto ovo pitanje odavno nema ništa sa naukom, onda je tako-kako je. Svim strancima sa kojima sam razgovarao, a usput imaju išta u glavi, izuzetno je smiješno i zbunjujuće kad mu neko objašnjava kako mi ovde imamo hrvatski, srpski, crnogorski, bošnjački (ili kako god) jezik a svi se savršeno razumijemo. Ja im često kažem ovo su sve dijalekti jednog jezika, samo mi ne možemo da se dogovorimo kako da taj jezik nazovemo. A ovo opet puno govori kakvi smo. Nešto kontam da i mi u Banjoj Luci izmislimo da govorimo banjalučkim jezikom,jer ionako masa kaže povlaka umjesto pavlaka, blizo umjesto blizu itd.

Bosanski jezik niko nije izmislio, recimo da je isti postojao prije srpskohrvatskog, to sto bi ti izmisljao neki banjalucki jezik je los pokusaj ironije. Pazi, ne smeta srpski, ne smeta hrvatski, ali bosanski jezik je opasnost, treba ga ukloniti.
Kako ce to Bosnjaci pricati bosanskim jezikom, sutra ce htjeti i Srbima i Hrvatima da nametnu da pricaju isti.
To sto se mi u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori odlicno razumijemo, sta sad, mislis da bi u Srbiji pristali da se jezik zove drugacije nego srpski?! U Hrvatskoj isto tako, da im kazes da je to neki nas jezik, a ne hrvatski?!
Zato nemojmo biti licemjeri, u BiH su tri konstitutivna naroda, shodno tome, govori se sa tri jezika - srpski, hrvatski i bosanski. Drugog rijesenja nema, jednog naziva nema, svaki pokusaj osporavanja bilo kojeg od ova tri je povreda nacionalnog interesa.
Ja prvi bih bio najsretniji da nema torova, da imamo jedan jezik, da smo jedna nacija, ali to nije izvodivo. Moramo ovako.

Problem je malo dublji i vremenski dalje seže.

U prvi osnovne sam krenuo uoči rata. Tad sam učio srpsko-hrvatski ili S-H, kako su ga tad zvali. To sam, kao dijete, prihvatao zdravo za gotovo, mada sam poslije tek shvatio kolika je to negacija države i naroda čak i u okviru SFRJ.

Kad je počeo rat,bio sam treći osnovne, jezik se preko noći počeo zvati "maternji". To je bila nagla promjena, odnosno neko prelazno rješenje, dok valjda ne skontaju šta će.Sad kad gledam, to je baš bilo navrat-nanos, jer Njemcu je maternji njemački, Fincu finski, Slovencu slovenački, itd

Negdje pred kraj rata, možda 94. ili 95., isti jezik se počeo zvati Bosanski. To je takođe bila promjena, taman smo se navikli na maternji.
Tako je do danas. Sad valjda hoće da ga proglase Bošnjačkim.A mi im kao ne damo.

Korijen svega je nepostojanje državnosti i državotvornosti, koja se negirala odavno. Kompleks niže vrijednosti, šta li. Slično tome je, recimo, kad mi je neki dan Crnogorac iz Podgorice rekao da oni imaju Crnogorsku naciju, a pričaju Srpski. I boriće se za to dok mogu.

Onda mi bude nejasno: Crnogorci pričaju srpski (ijekavica, i ostale njima svojstvene jezičke zavrzlame), Srbi u Srbiji pričaju srpski (ekavica) a naravno i svak ko živi u Republici Srpskoj takođe nema izbora osim da priča srpski (opet ijekavica i nikakva razlika u odnosu na jezik kojim govori ostatak BiH). Znači, srpski jezik ima valjda toliko verzija i dijalekata a bosanski ne smije postojati????

Bosanski jezik postoji sve dok postoje ljudi koji ga pricaju. Ovaj nadri akademik je klasican primjer fasiste koji bi odredjivao ljudima kako im se zove jezik. Zamislite kad su uceni ljudi ovakvi psihopati kakav je obican svijet. Uzas.

Drug Član wrote:Znam tu priču to je ono "moja nacija je žrtva onih drugih". A Žan Pol Sartr podrugljivo kaže "Pakao, to su drugi ljudi." Ja samo da dodam "a moji....moji su sjaajni". Uf plitko. Popricaj sa nekim obrazovanijim.

Nisam spomenuo naciju... Pisao sam o jeziku, a on jeste itekako ugrozen.. Ili si vec prije pripremio odgovor ili se nisi probudio...

Bice bolje...

Možda se nismo razumjeli. Vidi, meni je sve ok dok neki legitimni autoriteti u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i C.Gori dođu pameti i kažu da se ovdje u suštini radi o jednom jeziku, kako god ga zvali, ja nemam nikakav problem sa tim! Čak i ako se dogovore da ćemo taj (jedan) jezik zvati na četiri ili pet načina, za mene je čak i to ok. Neka ga Srbi zovu srpskim, Hrvati hrvatskim, Crnogorci crnogorski, a Bošnjaci bošnjačkim ili kako god žele; iako su ponavljam za mene to samo dijalekti istog jezika, let it be. Ovo što se danas radi je čisto političko izrugivanje nauci, a rezultat je da paradoksalno ne znamo svoj maternji jezik.

Drug Član wrote:Možda se nismo razumjeli. Vidi, meni je sve ok dok neki legitimni autoriteti u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i C.Gori dođu pameti i kažu da se ovdje u suštini radi o jednom jeziku, kako god ga zvali, ja nemam nikakav problem sa tim! Čak i ako se dogovore da ćemo taj (jedan) jezik zvati na četiri ili pet načina, za mene je čak i to ok. Neka ga Srbi zovu srpskim, Hrvati hrvatskim, Crnogorci crnogorski, a Bošnjaci bošnjačkim ili kako god žele; iako su ponavljam za mene to samo dijalekti istog jezika, let it be. Ovo što se danas radi je čisto političko izrugivanje nauci, a rezultat je da paradoksalno ne znamo svoj maternji jezik.

Fali postovanja i znanja sa tvoje strane... Uporno pises bosnjacki jezik, mada su ti svi objasnili da nema bosnjackog jezika. Bosnjacki jezik ne postoji. Postoji samo bosanski jezik.

Izrugivanje nauci, ali prije svega Bosnjacima je uporna prica o bosnjackom jeziku, o negiranju bosanskog jezika.
Maternji jezik, jel de? Vidi cuda, niko za sh jezik ne rece da je nametnut, a bosanski jeste Interesantno.

Drug Član wrote:Možda se nismo razumjeli. Vidi, meni je sve ok dok neki legitimni autoriteti u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i C.Gori dođu pameti i kažu da se ovdje u suštini radi o jednom jeziku, kako god ga zvali, ja nemam nikakav problem sa tim! Čak i ako se dogovore da ćemo taj (jedan) jezik zvati na četiri ili pet načina, za mene je čak i to ok. Neka ga Srbi zovu srpskim, Hrvati hrvatskim, Crnogorci crnogorski, a Bošnjaci bošnjačkim ili kako god žele; iako su ponavljam za mene to samo dijalekti istog jezika, let it be. Ovo što se danas radi je čisto političko izrugivanje nauci, a rezultat je da paradoksalno ne znamo svoj maternji jezik.

Postoje argumenti da se radi o jednom jeziku..u BiH se to naziva Bosanskim jezikom. Sta je sporno? Zasto BOSNJACKI?
Problem se javlja onog trena kada se Bosanski jezik negira, ili se podastire drugi (Bosnjacki). Naravno da je sve ispolitizirano, jer to je hrana glasacke baze, a onda slijedi kontraargument i tako unedogled...

Dogovor u vezi naziva jezika u BiH nece nikad doci pa cak i kada bi sud u Strazburu donio odluku. Naravno, kao i sve drugo, tako i problem obrazovnog sistema ce uticati u prolongiranju integracije BiH u EU.

Prva prava revolucija, Francuska revolucija, desila se kao izraz borbe za politička i građanska prava i slobode. Druge revolucije i pokreti (socijalističke, npr.) su desile da bi se izborili za socijalna, društvena prava i slobode, pravo na rad, zdravstvo, školstvo, itd.

Pravo da svoj jezik zovem tako i tako je temeljno političko pravo. Bosanski jezik može lingvistički biti isti i identičan sa srpskim ili hrvatskim (što i jesu, lingvistički je to jedan te isti jezik), ali je moje POLITIČKO PRAVO da ga zovem kako ja hoću a ne da mi naziv bilo ko, po bilo kojim kriterijama određuje, naređuje, nasilu nameće, itd. jer mi ne može uskratiti moje pravo i slobodu.

Svaki oblik negiranja meni, kao Bošnjaku, da svoj jezik zovem bosanskim jezikom, jeste oblik represije, uskraćivanja osnovnih ljudskih prava, šovinizma, rasizma i ostlih budalaština.

To je ono što mi imamo na djelu, ne struku nego fašizam, negiranje, nečiju superiornost, itd. a sve upakovano u tobožnja pitanje struke i nauke, pljuc!

Prije par postova rekoh "Drugi su pakao, a mi smo sjajni". Kako dakle ovdje niko ne konta jednu prostu stvar, a to je da i jedni i drugi tjeraju inat i naravno griješe. Vi u inat umjesto bošnjačkog tražite bosanski jezik (čini mi se kako bi propisali naziv jezika svima koji žive na teritoriji BiH ili možda formirali bosansku naciju ), a Srbi vam u inat to nedaju, jer upravo ovo smatraju naturanjem naziva jezika srbima i hrvatima iz BIH, kao što vi smatrate naturanjem srpski stav.. Lično bi se složio da svoj jezik zovete kako god hoćete, ali voditi ovakvu borbu preko leđa prvačića za mene je u najmanju ruku neukusno.