Forum Klix.ba

dreambox wrote:

casica wrote:
Sad imamo to da radnici rade po 12 sati bez praznika, , vikenda, bez ikakvih prava i ako ti se ne sviđa haj' kuci.
Svaka opcina ima administracije za jedan veci evropski grad a ako hoces nekog da kunes samo mu reci ''dabogda u opcini ganjao papire'' za bilo sto. Izmisljaju se radna mjesta kako bi se zaposlili stranacke gnjide i jos ga ovaj zakon stiti. E jes' nam dobro.

Koji ZAKON da se preciziraj. Ovo je teme o Zakonu u radu koji tretira ove što rade 12 sati bez praznika i ne odnosi se niti na jednog radnika koji prima plaću iz buđeta.

Nije valjda problem malo proguglati i pročitati Zakon o radu pa tek onda palamuditi o njemu.

Nas vazeci zakono radu! Necu da guglam, znam ga napamet. Ako on jednako stiti radnicu na kasi u tusu i radnicu u opcini evo ubjedio si me, i ti i kemo

casica wrote:

dreambox wrote:

casica wrote:
Sad imamo to da radnici rade po 12 sati bez praznika, , vikenda, bez ikakvih prava i ako ti se ne sviđa haj' kuci.
Svaka opcina ima administracije za jedan veci evropski grad a ako hoces nekog da kunes samo mu reci ''dabogda u opcini ganjao papire'' za bilo sto. Izmisljaju se radna mjesta kako bi se zaposlili stranacke gnjide i jos ga ovaj zakon stiti. E jes' nam dobro.

Koji ZAKON da se preciziraj. Ovo je teme o Zakonu u radu koji tretira ove što rade 12 sati bez praznika i ne odnosi se niti na jednog radnika koji prima plaću iz buđeta.

Nije valjda problem malo proguglati i pročitati Zakon o radu pa tek onda palamuditi o njemu.

Nas vazeci zakono radu! Necu da guglam, znam ga napamet. Ako on jednako stiti radnicu na kasi u tusu i radnicu u opcini evo ubjedio si me, i ti i kemo

Zakon o radu se ne odnosi na radnicu u opcini, što to prije shvatiš bit ce ti lakše komentirati ovu temu.

I u pravu si on ne štiti jednako radnicu na kasi u tusu i radnicu u općini iz sljedečih razloga:

1. On štiti radnicu u tušu
2. On uopće ne štiti radnicu u općini jer se odredbe Zakona o radu ne odnose na radnicu u općini.

Samim time nisu navedene radnice jednako zaštičene ovim zakonom.


btw. da znaš napamet Zakon o radu valjda bi morao znati da u njemu nigdje ne piše teta u općini ima duplo više prava od tete u tusu

dreambox wrote:
Zakon o radu se ne odnosi na radnicu u opcini, što to prije shvatiš bit ce ti lakše komentirati ovu temu.

I u pravu si on ne štiti jednako radnicu na kasi u tusu i radnicu u općini iz sljedečih razloga:

1. On štiti radnicu u tušu
2. On uopće ne štiti radnicu u općini jer se odredbe Zakona o radu ne odnose na radnicu u općini.

Samim time nisu navedene radnice jednako zaštičene ovim zakonom.


btw. da znaš napamet Zakon o radu valjda bi morao znati da u njemu nigdje ne piše teta u općini ima duplo više prava od tete u tusu

Zamjena teza. Predložene izmjene Zakona o radu odnose se na status kolektivnih ugovora koji uspostavlja nezaslužene privilegije beskorisnoj stranačkoj birokratiji. Maksimalno pojednostavljeno....obespravljeni radnik u realnom sektoru koji ima platu od 600 maraka finansira budžet kojim upravljaju političke strukture koje zatim putem kolektivih ugovora u javnom sektoru, osiguravaju nezarađene privilegije svojim rođacima i partijskim kolegama u javnom sektoru. To je taj začarani krug koji drži taocem 90 % stanovništva, nesposobna vlast osigurava privilegije nesposobnoj birokratiji koju čine rođaci i nepotizam svih vrsta, zauzvrat birokratija glasa za nesposobnu vlast. Žrtve su svi ostali izvan tog dogovora, prije svega poduzetnici, radnici u privatnom sektoru i nezaposleni.

Mogu zamisliti kako je teško našim budžetlijama, umjesto da jedan iz kuće radi za 3-4000 KM, oni svi iz kuće moraju da rade po kancelarijama za "bijednih" 700-800 KM (plus hrana, staž), ne znam kako će to izdržati, stvarno.

Lokman wrote:
Zamjena teza. Predložene izmjene Zakona o radu odnose se na status kolektivnih ugovora koji uspostavlja nezaslužene privilegije beskorisnoj stranačkoj birokratiji. Maksimalno pojednostavljeno....obespravljeni radnik u realnom sektoru koji ima platu od 600 maraka finansira budžet kojim upravljaju političke strukture koje zatim putem kolektivih ugovora u javnom sektoru, osiguravaju nezarađene privilegije svojim rođacima i partijskim kolegama u javnom sektoru. To je taj začarani krug koji drži taocem 90 % stanovništva, nesposobna vlast osigurava privilegije nesposobnoj birokratiji koju čine rođaci i nepotizam svih vrsta, zauzvrat birokratija glasa za nesposobnu vlast. Žrtve su svi ostali izvan tog dogovora, prije svega poduzetnici, radnici u privatnom sektoru i nezaposleni.

Opet da ponovim. Pročitajte ZAKON O RADU pa onda komentarišite.

ZAKON O RADU ne reguliše ni kolektivni ugovor za buđetske korisnike.

Maksimalno pojednostavljeno "niđe" veze ZAKON O RADU i prava radnika ćije plaće se finansiraju iz buđeta.

Čitajte malo ono o čemu pojma nemate.

dreambox wrote:

Lokman wrote:
Zamjena teza. Predložene izmjene Zakona o radu odnose se na status kolektivnih ugovora koji uspostavlja nezaslužene privilegije beskorisnoj stranačkoj birokratiji. Maksimalno pojednostavljeno....obespravljeni radnik u realnom sektoru koji ima platu od 600 maraka finansira budžet kojim upravljaju političke strukture koje zatim putem kolektivih ugovora u javnom sektoru, osiguravaju nezarađene privilegije svojim rođacima i partijskim kolegama u javnom sektoru. To je taj začarani krug koji drži taocem 90 % stanovništva, nesposobna vlast osigurava privilegije nesposobnoj birokratiji koju čine rođaci i nepotizam svih vrsta, zauzvrat birokratija glasa za nesposobnu vlast. Žrtve su svi ostali izvan tog dogovora, prije svega poduzetnici, radnici u privatnom sektoru i nezaposleni.

Opet da ponovim. Pročitajte ZAKON O RADU pa onda komentarišite.

ZAKON O RADU ne reguliše ni kolektivni ugovor za buđetske korisnike.

Maksimalno pojednostavljeno "niđe" veze ZAKON O RADU i prava radnika ćije plaće se finansiraju iz buđeta.

Čitajte malo ono o čemu pojma nemate.

Veliki praktični problem je ogromna razlika u statusu onih koji su zaposleni na određeno i onih na neodređeno. Prve jebu gdje god stignu, dok drugi ne jebu ni živu silu, šanse da dobiju otkaz su astronomski male. Iz tog razloga nijedan poslodavac i ne želi uzeti nekoga na neodređeno, jer mu je poslije teško da ga se riješi ako prestane potreba za istim. Stoga uistinu treba liberalizirati radno zakonodavstvo pa će i poslodavci lakše uzimati ljude na neodređeno, ako to "neodređeno" prestane podrazumijevati status svete krave...

JohnnyS wrote:Veliki praktični problem je ogromna razlika u statusu onih koji su zaposleni na određeno i onih na neodređeno. Prve jebu gdje god stignu, dok drugi ne jebu ni živu silu, šanse da dobiju otkaz su astronomski male. Iz tog razloga nijedan poslodavac i ne želi uzeti nekoga na neodređeno, jer mu je poslije teško da ga se riješi ako prestane potreba za istim. Stoga uistinu treba liberalizirati radno zakonodavstvo pa će i poslodavci lakše uzimati ljude na neodređeno, ako to "neodređeno" prestane podrazumijevati status svete krave...

Nažalost poslodavci mogu otpuštati i ove na neodređeno samo ih proglase tehnološkim viškom i bez problema noga. Mali je problem ako hoće da se riješi večine radnika to je malo teža procedura.

E sad završiš ugostiteljsku školu. Konobarica/konobar se zaposli u Vatri. Misliš da će gazda u Vatri držati babu od 60 godina da mu konobariše pored neke od 20 godina u minjaku.

Postavi si pitanje treba li sve konobare/konobarice poslati na ulicu nako 40-te godine života ili ih treba zaštiti. Možda reči ko ih hebe kad su završili ugostiteljsku. Ovo je radikalan primjer, ali misliš da je puno bolje sa ostalim zanimanjima. Koji gazda neće otjerati komercijalistu sa 60 godina.

Da od nas je srečom lako nači posao kad dobiješ otkaz a imaš 60 godina u dupetu. Možda treba uvesti humanu eutanaziju svim radnicima preko 50 godina da bi naši posodavci bili sretni.

dreambox wrote:

Lokman wrote:
Zamjena teza. Predložene izmjene Zakona o radu odnose se na status kolektivnih ugovora koji uspostavlja nezaslužene privilegije beskorisnoj stranačkoj birokratiji. Maksimalno pojednostavljeno....obespravljeni radnik u realnom sektoru koji ima platu od 600 maraka finansira budžet kojim upravljaju političke strukture koje zatim putem kolektivih ugovora u javnom sektoru, osiguravaju nezarađene privilegije svojim rođacima i partijskim kolegama u javnom sektoru. To je taj začarani krug koji drži taocem 90 % stanovništva, nesposobna vlast osigurava privilegije nesposobnoj birokratiji koju čine rođaci i nepotizam svih vrsta, zauzvrat birokratija glasa za nesposobnu vlast. Žrtve su svi ostali izvan tog dogovora, prije svega poduzetnici, radnici u privatnom sektoru i nezaposleni.

Opet da ponovim. Pročitajte ZAKON O RADU pa onda komentarišite.

ZAKON O RADU ne reguliše ni kolektivni ugovor za buđetske korisnike.

Maksimalno pojednostavljeno "niđe" veze ZAKON O RADU i prava radnika ćije plaće se finansiraju iz buđeta.

Čitajte malo ono o čemu pojma nemate.

Nakon sto sam prije 6 mjeseci nezakonito otpustena iz privatnog sektora naucila sam nas Zakon o radu napamet. Zakon o radu regulise prava i duznosti radnika i nije mu svrha da odredjuje i regulise visine plata. Plate se odredjuju kolektivnim i granskim ugovorima koji se u nasoj drzavi postuju iskljucivo u javnim preduzecima i drzavnoj administraciji. Radniku u javnom sektoru i drzavnoj administraciji NE SMIJES smanjiti platu bez promjene zakona, kolektivnog ugovora i saglasnosti sindikata a u privatnom sektoru mozes kako hoces. Cak mozes radnika otpustiti pa neka onda radnik na sudu pokusa dokazati da je poslodavac pogrijesio, ako jadnicak ima para, vremena i zivaca da se vuce po sudu. A, da ne govorim o zastiti prava radnika od strane sindikata koji, budimo iskreni, u privatnom sektoru ne postoji.
Kada vec tvrdite i ti i Kemal beg da radnici u javnom sektoru nisu zasticeni, molim te da mi kazes, od ogromnog broja ljudi koji su u zadnjih 4-5 godina zbog krize dobili otkaz, koliko je od tog broja ljudi radnika iz javnog sektora ili drzavne administracije? Ili su to sve radnici iz privatnog sektora koje nije imao ko da zastiti? I, sta sprijecava drzavu a otpusti odredjeni broj ljudi na budzetu i u javnom sektoru?

Na zarađenih 500, država uzima 350 maraka. Od tog novca pune se fondovi i budžet kojim upravljaju lopovi iz političkih stranaka. Ako znamo da su projekcije da se putem javnih nabavki godišnje ukrade oko milijardu eura, a još dodatna milijarda ide na finansiranje birokratskog i beskorisnog javnog sektora, onda je jasna računica da SDA-SDP oligarhija i njihova izborna baza "budžetlije", svake godine ukradu 2 milijarde eura od bosanske sirotinje. Kada im MMF da kredit da bi podijelili plate i penzije i kupovali socijalni mir i tako produžili svoju vlast (pljačku) onda je to dobar potez, ali kada su ti krediti uvjetovani reformama kojima se demontira klijentelizam i nezaslužene privilegije njihovi rođaka i partijaca u javnom sektoru, odnosno kada im se urušava izborna baza koja ih drži na vlasti, onda je to navodno neprihvatljivo. Neka svi pametnjakovići na forumu koji su protiv aranž,ana sa MMF-om daju matematičku soluciju, kako nastaviti isplaćivati plate i penzije bez MMF kredita?

Styling wrote:
Nakon sto sam prije 6 mjeseci nezakonito otpustena iz privatnog sektora naucila sam nas Zakon o radu napamet. Zakon o radu regulise prava i duznosti radnika i nije mu svrha da odredjuje i regulise visine plata. Plate se odredjuju kolektivnim i granskim ugovorima koji se u nasoj drzavi postuju iskljucivo u javnim preduzecima i drzavnoj administraciji. Radniku u javnom sektoru i drzavnoj administraciji NE SMIJES smanjiti platu bez promjene zakona, kolektivnog ugovora i saglasnosti sindikata a u privatnom sektoru mozes kako hoces. Cak mozes radnika otpustiti pa neka onda radnik na sudu pokusa dokazati da je poslodavac pogrijesio, ako jadnicak ima para, vremena i zivaca da se vuce po sudu. A, da ne govorim o zastiti prava radnika od strane sindikata koji, budimo iskreni, u privatnom sektoru ne postoji.
Kada vec tvrdite i ti i Kemal beg da radnici u javnom sektoru nisu zasticeni, molim te da mi kazes, od ogromnog broja ljudi koji su u zadnjih 4-5 godina zbog krize dobili otkaz, koliko je od tog broja ljudi radnika iz javnog sektora ili drzavne administracije? Ili su to sve radnici iz privatnog sektora koje nije imao ko da zastiti? I, sta sprijecava drzavu a otpusti odredjeni broj ljudi na budzetu i u javnom sektoru?

Kad sam napisao da radnici koji su na buđetu nisu zaštičeni ???

Oni su zaštičeni puno više nego radnici u privatnom sektoru i to je činjenica koja je neosporna. Ono što pokušavam da naučim ljude je to da oni nisu zaštičeni ZAKONOM O RADU (več drugim zakonima). Ovo je tema o ZAKONU O RADU i izmjenama istih.

Osnovna razlika između privatne firme i buđeta je u tome kad tužiš privatnika po osnovi Zakona o radu i kolektivnog ugovora slijedi ti otkaz u roku ODMAH. Kad tužiš državu ostaješ na poslu.

Znači kod privarnika je rizik tužiti, kod države ne. U oba slučaja poslodavac je prekršio Zakone i dobit češ na sudu.

Znači treba se boriti da Zako o radu štiti radnike više, a ne koliko vidim ovdje ljudi se zalaži da ostanu i bez ono malo prava što imaju.

Sidndikati i jedni i drugi i treči su sranja i neće nikoga zaštititi. Oni štite samo svoje privilegije. Zato ako hočeš svoja prava lijepo google, malo surfaj, ne treba ti advokat (da ga plaćaš) nego sama podneseš tužbu, naučiš koja su ti prava, kako se zastupaš i uspjeh zagarantovan. Izgleda svakome najlakše da neko drugi obavi posao za njih.

Konkretno ako se uvede rok trajanja kolektivnog ugovora. Nakon tri godine kad prestane važiti neće ga biti nikako. Neće se moći dogovoriti i poslodavci neće htjeti da ga potpišu i ostajemo bez njega i svih prava koja su sa njim propisana. I šta onda ??? Tada nam bude svima med i mlijeko

Lokman wrote:Na zarađenih 500, država uzima 350 maraka. Od tog novca pune se fondovi i budžet kojim upravljaju lopovi iz političkih stranaka. Ako znamo da su projekcije da se putem javnih nabavki godišnje ukrade oko milijardu eura, a još dodatna milijarda ide na finansiranje birokratskog i beskorisnog javnog sektora, onda je jasna računica da SDA-SDP oligarhija i njihova izborna baza "budžetlije", svake godine ukradu 2 milijarde eura od bosanske sirotinje. Kada im MMF da kredit da bi podijelili plate i penzije i kupovali socijalni mir i tako produžili svoju vlast (pljačku) onda je to dobar potez, ali kada su ti krediti uvjetovani reformama kojima se demontira klijentelizam i nezaslužene privilegije njihovi rođaka i partijaca u javnom sektoru, odnosno kada im se urušava izborna baza koja ih drži na vlasti, onda je to navodno neprihvatljivo. Neka svi pametnjakovići na forumu koji su protiv aranž,ana sa MMF-om daju matematičku soluciju, kako nastaviti isplaćivati plate i penzije bez MMF kredita?

Jesi li ti ikada u životu išta adio. Jedi li ikada primio plaću. Znaš li na šta ode tih 350 KM. Možda na javne nabavke i izgradnju autoputa.

Pročitaj nešto pa onda komentiraj.

Na kraju bez MMF kredita se može veoma lako i jednostavno ali to sad objašnjavati kako nekome ko u životu nije pročitao niti jedan zakon nema smisla obrazlagati

dreambox wrote:

Styling wrote:
Nakon sto sam prije 6 mjeseci nezakonito otpustena iz privatnog sektora naucila sam nas Zakon o radu napamet. Zakon o radu regulise prava i duznosti radnika i nije mu svrha da odredjuje i regulise visine plata. Plate se odredjuju kolektivnim i granskim ugovorima koji se u nasoj drzavi postuju iskljucivo u javnim preduzecima i drzavnoj administraciji. Radniku u javnom sektoru i drzavnoj administraciji NE SMIJES smanjiti platu bez promjene zakona, kolektivnog ugovora i saglasnosti sindikata a u privatnom sektoru mozes kako hoces. Cak mozes radnika otpustiti pa neka onda radnik na sudu pokusa dokazati da je poslodavac pogrijesio, ako jadnicak ima para, vremena i zivaca da se vuce po sudu. A, da ne govorim o zastiti prava radnika od strane sindikata koji, budimo iskreni, u privatnom sektoru ne postoji.
Kada vec tvrdite i ti i Kemal beg da radnici u javnom sektoru nisu zasticeni, molim te da mi kazes, od ogromnog broja ljudi koji su u zadnjih 4-5 godina zbog krize dobili otkaz, koliko je od tog broja ljudi radnika iz javnog sektora ili drzavne administracije? Ili su to sve radnici iz privatnog sektora koje nije imao ko da zastiti? I, sta sprijecava drzavu a otpusti odredjeni broj ljudi na budzetu i u javnom sektoru?

Kad sam napisao da radnici koji su na buđetu nisu zaštičeni ???

Oni su zaštičeni puno više nego radnici u privatnom sektoru i to je činjenica koja je neosporna. Ono što pokušavam da naučim ljude je to da oni nisu zaštičeni ZAKONOM O RADU (več drugim zakonima). Ovo je tema o ZAKONU O RADU i izmjenama istih.

Osnovna razlika između privatne firme i buđeta je u tome kad tužiš privatnika po osnovi Zakona o radu i kolektivnog ugovora slijedi ti otkaz u roku ODMAH. Kad tužiš državu ostaješ na poslu.

Znači kod privarnika je rizik tužiti, kod države ne. U oba slučaja poslodavac je prekršio Zakone i dobit češ na sudu.

Znači treba se boriti da Zako o radu štiti radnike više, a ne koliko vidim ovdje ljudi se zalaži da ostanu i bez ono malo prava što imaju.

Sidndikati i jedni i drugi i treči su sranja i neće nikoga zaštititi. Oni štite samo svoje privilegije. Zato ako hočeš svoja prava lijepo google, malo surfaj, ne treba ti advokat (da ga plaćaš) nego sama podneseš tužbu, naučiš koja su ti prava, kako se zastupaš i uspjeh zagarantovan. Izgleda svakome najlakše da neko drugi obavi posao za njih.

Konkretno ako se uvede rok trajanja kolektivnog ugovora. Nakon tri godine kad prestane važiti neće ga biti nikako. Neće se moći dogovoriti i poslodavci neće htjeti da ga potpišu i ostajemo bez njega i svih prava koja su sa njim propisana. I šta onda ??? Tada nam bude svima med i mlijeko

Tacno.
A, zasto mislis da se poslije tri godine ne bi mogao postici sporazum u vezi kolektivnih ugovora?
Mislim da jacanjem sindikata i dovodjenjem pravih ljudi na celo istih, radnici mogu izvrsiti pritisak na poslodavce da se potpise kolektivni ugovor koji bi bio povoljan za sve.
Na zapadu imaju puno losije zakone o radu i ugovore o radu koji radnicima ne garantuju stalno zaposlenje ali imaju jake i nekorumpirane sindikate koji se bore za minimalne satnice, radno vrijeme i zastitu prava radnika.
Ako bi poslodavci odbijali da potpisu kolektivni ugovor, jakim sindikatom i solidarnoscu radnika moglo bi ih se na to natjerati.

dreambox wrote:

Styling wrote:
Nakon sto sam prije 6 mjeseci nezakonito otpustena iz privatnog sektora naucila sam nas Zakon o radu napamet. Zakon o radu regulise prava i duznosti radnika i nije mu svrha da odredjuje i regulise visine plata. Plate se odredjuju kolektivnim i granskim ugovorima koji se u nasoj drzavi postuju iskljucivo u javnim preduzecima i drzavnoj administraciji. Radniku u javnom sektoru i drzavnoj administraciji NE SMIJES smanjiti platu bez promjene zakona, kolektivnog ugovora i saglasnosti sindikata a u privatnom sektoru mozes kako hoces. Cak mozes radnika otpustiti pa neka onda radnik na sudu pokusa dokazati da je poslodavac pogrijesio, ako jadnicak ima para, vremena i zivaca da se vuce po sudu. A, da ne govorim o zastiti prava radnika od strane sindikata koji, budimo iskreni, u privatnom sektoru ne postoji.
Kada vec tvrdite i ti i Kemal beg da radnici u javnom sektoru nisu zasticeni, molim te da mi kazes, od ogromnog broja ljudi koji su u zadnjih 4-5 godina zbog krize dobili otkaz, koliko je od tog broja ljudi radnika iz javnog sektora ili drzavne administracije? Ili su to sve radnici iz privatnog sektora koje nije imao ko da zastiti? I, sta sprijecava drzavu a otpusti odredjeni broj ljudi na budzetu i u javnom sektoru?

Kad sam napisao da radnici koji su na buđetu nisu zaštičeni ???

Oni su zaštičeni puno više nego radnici u privatnom sektoru i to je činjenica koja je neosporna. Ono što pokušavam da naučim ljude je to da oni nisu zaštičeni ZAKONOM O RADU (več drugim zakonima). Ovo je tema o ZAKONU O RADU i izmjenama istih.

Osnovna razlika između privatne firme i buđeta je u tome kad tužiš privatnika po osnovi Zakona o radu i kolektivnog ugovora slijedi ti otkaz u roku ODMAH. Kad tužiš državu ostaješ na poslu.

Znači kod privarnika je rizik tužiti, kod države ne. U oba slučaja poslodavac je prekršio Zakone i dobit češ na sudu.

Znači treba se boriti da Zako o radu štiti radnike više, a ne koliko vidim ovdje ljudi se zalaži da ostanu i bez ono malo prava što imaju.

Sidndikati i jedni i drugi i treči su sranja i neće nikoga zaštititi. Oni štite samo svoje privilegije. Zato ako hočeš svoja prava lijepo google, malo surfaj, ne treba ti advokat (da ga plaćaš) nego sama podneseš tužbu, naučiš koja su ti prava, kako se zastupaš i uspjeh zagarantovan. Izgleda svakome najlakše da neko drugi obavi posao za njih.

Konkretno ako se uvede rok trajanja kolektivnog ugovora. Nakon tri godine kad prestane važiti neće ga biti nikako. Neće se moći dogovoriti i poslodavci neće htjeti da ga potpišu i ostajemo bez njega i svih prava koja su sa njim propisana. I šta onda ??? Tada nam bude svima med i mlijeko

U stvarnosti problem predstavljaju samo kolektivni ugovori u javnom sektoru koji crpe resurse, koji umjesto za podršku realnom sektoru idu na plate birokratiji u javnom sektoru. Održavanje nezasluženih privilegija više nije moguće, jer nema novca u budžetu koji puni realni sektor. Realni sektor je u kolapsu jer na 500 zarađenih, 350 maraka mora dati nameta (reketa) lopovima na vlasti. U toj situaciji firme propadaju i nema novih investicija, nema produktivnih i održivih radnih mjesta. Reforma treba biti takva da olakša poslovanje poduzetnicima i investitorima a ne da cementira status quo u kojem je dobro samo birokratiji, koja je istovremeno nesposobna i korumpirana.

Styling wrote:

dreambox wrote:
Opet da ponovim. Pročitajte ZAKON O RADU pa onda komentarišite.

ZAKON O RADU ne reguliše ni kolektivni ugovor za buđetske korisnike.

Maksimalno pojednostavljeno "niđe" veze ZAKON O RADU i prava radnika ćije plaće se finansiraju iz buđeta.

Čitajte malo ono o čemu pojma nemate.

Nakon sto sam prije 6 mjeseci nezakonito otpustena iz privatnog sektora naucila sam nas Zakon o radu napamet. Zakon o radu regulise prava i duznosti radnika i nije mu svrha da odredjuje i regulise visine plata. Plate se odredjuju kolektivnim i granskim ugovorima koji se u nasoj drzavi postuju iskljucivo u javnim preduzecima i drzavnoj administraciji. Radniku u javnom sektoru i drzavnoj administraciji NE SMIJES smanjiti platu bez promjene zakona, kolektivnog ugovora i saglasnosti sindikata a u privatnom sektoru mozes kako hoces. Cak mozes radnika otpustiti pa neka onda radnik na sudu pokusa dokazati da je poslodavac pogrijesio, ako jadnicak ima para, vremena i zivaca da se vuce po sudu. A, da ne govorim o zastiti prava radnika od strane sindikata koji, budimo iskreni, u privatnom sektoru ne postoji.
Kada vec tvrdite i ti i Kemal beg da radnici u javnom sektoru nisu zasticeni, molim te da mi kazes, od ogromnog broja ljudi koji su u zadnjih 4-5 godina zbog krize dobili otkaz, koliko je od tog broja ljudi radnika iz javnog sektora ili drzavne administracije? Ili su to sve radnici iz privatnog sektora koje nije imao ko da zastiti? I, sta sprijecava drzavu a otpusti odredjeni broj ljudi na budzetu i u javnom sektoru?

s tobom se zaista jako lako slagati

i od mene jedno pitanje - odakle onih 300 miliona po tuzbama? onako im isplatili? i koliko od toga otpada na javni sektor a koliko na nas "ostale"?

sindikati i vlast ovo vec pokusavaju predstaviti kao nesto sasvim deseto, sto se vidi i po komentarima na temi... samo sto nemaju manevarskog prostora... vlast ne smije previse fabrikovati nezadovoljstvo radnika, da im se ne ponovi 7.2... a sindikati imaju PR problem... jer bi na ulice mogli izvesti samo one na koje se zakon odnosi, tj. one zasticene kolektivnim ugovorom

posto tu spada i policija, stavljam se na raspolaganje s kolegama iz realnog sektora - ako bude trebalo zavoditi red tu smo

dreambox wrote:

Styling wrote:
Nakon sto sam prije 6 mjeseci nezakonito otpustena iz privatnog sektora naucila sam nas Zakon o radu napamet. Zakon o radu regulise prava i duznosti radnika i nije mu svrha da odredjuje i regulise visine plata. Plate se odredjuju kolektivnim i granskim ugovorima koji se u nasoj drzavi postuju iskljucivo u javnim preduzecima i drzavnoj administraciji. Radniku u javnom sektoru i drzavnoj administraciji NE SMIJES smanjiti platu bez promjene zakona, kolektivnog ugovora i saglasnosti sindikata a u privatnom sektoru mozes kako hoces. Cak mozes radnika otpustiti pa neka onda radnik na sudu pokusa dokazati da je poslodavac pogrijesio, ako jadnicak ima para, vremena i zivaca da se vuce po sudu. A, da ne govorim o zastiti prava radnika od strane sindikata koji, budimo iskreni, u privatnom sektoru ne postoji.
Kada vec tvrdite i ti i Kemal beg da radnici u javnom sektoru nisu zasticeni, molim te da mi kazes, od ogromnog broja ljudi koji su u zadnjih 4-5 godina zbog krize dobili otkaz, koliko je od tog broja ljudi radnika iz javnog sektora ili drzavne administracije? Ili su to sve radnici iz privatnog sektora koje nije imao ko da zastiti? I, sta sprijecava drzavu a otpusti odredjeni broj ljudi na budzetu i u javnom sektoru?

Kad sam napisao da radnici koji su na buđetu nisu zaštičeni ???

Oni su zaštičeni puno više nego radnici u privatnom sektoru i to je činjenica koja je neosporna. Ono što pokušavam da naučim ljude je to da oni nisu zaštičeni ZAKONOM O RADU (več drugim zakonima). Ovo je tema o ZAKONU O RADU i izmjenama istih.

Osnovna razlika između privatne firme i buđeta je u tome kad tužiš privatnika po osnovi Zakona o radu i kolektivnog ugovora slijedi ti otkaz u roku ODMAH. Kad tužiš državu ostaješ na poslu.

Znači kod privarnika je rizik tužiti, kod države ne. U oba slučaja poslodavac je prekršio Zakone i dobit češ na sudu.

Znači treba se boriti da Zako o radu štiti radnike više, a ne koliko vidim ovdje ljudi se zalaži da ostanu i bez ono malo prava što imaju.

Sidndikati i jedni i drugi i treči su sranja i neće nikoga zaštititi. Oni štite samo svoje privilegije. Zato ako hočeš svoja prava lijepo google, malo surfaj, ne treba ti advokat (da ga plaćaš) nego sama podneseš tužbu, naučiš koja su ti prava, kako se zastupaš i uspjeh zagarantovan. Izgleda svakome najlakše da neko drugi obavi posao za njih.

Konkretno ako se uvede rok trajanja kolektivnog ugovora. Nakon tri godine kad prestane važiti neće ga biti nikako. Neće se moći dogovoriti i poslodavci neće htjeti da ga potpišu i ostajemo bez njega i svih prava koja su sa njim propisana. I šta onda ??? Tada nam bude svima med i mlijeko

slazem se - zakon o radu treba da stiti radnike jos vise, neka fino prepisu rjesenja iz EU i cao...

nego... koja prava ugradjena u zakon u radu bi IMF ogranicio ili eliminisao?

Styling wrote:
Tacno.
A, zasto mislis da se poslije tri godine ne bi mogao postici sporazum u vezi kolektivnih ugovora?
Mislim da jacanjem sindikata i dovodjenjem pravih ljudi na celo istih, radnici mogu izvrsiti pritisak na poslodavce da se potpise kolektivni ugovor koji bi bio povoljan za sve.
Na zapadu imaju puno losije zakone o radu i ugovore o radu koji radnicima ne garantuju stalno zaposlenje ali imaju jake i nekorumpirane sindikate koji se bore za minimalne satnice, radno vrijeme i zastitu prava radnika.
Ako bi poslodavci odbijali da potpisu kolektivni ugovor, jakim sindikatom i solidarnoscu radnika moglo bi ih se na to natjerati.

Nemogu se dogovoriti oko gluposti kao što je Sejdić-Finci još pod pretnom EU, a trebao bi pomisliti da će se Sindikat uspjeti dogovoriti sa udruženjem poslodavaca gdje su stavovi suprotni. Na ovo pitanje imam kontra pitanje: I sada su dozvoljene izmjene kolektivnih ugovora - što ih ne izmjene.

Kolektivni ugovori su iz perioda od 2000 do 2005 godine. Ko misli da smo tada živjeli ko begovi i da treba sada umanjivati prava radnika za mene nije dobar u glavi. Koliko su cijeneotišlje zadnjih 10 godina a najniža plaća ostala ista. Još sad reba smanjivati prava radnika.

Radnici mogu izvršiti pritisak na poslodavca Što radnici tvoje firme nisu izvršili pritisak na tvog gazdu kad te nezakonito otpustio prije pola godine.

Nego hoćete bolje satnice, radno vrijeme a ovdje pišete da treba ukinuti kolektivni ugovor koji to propisuje.

dreambox wrote:

Styling wrote:
Tacno.
A, zasto mislis da se poslije tri godine ne bi mogao postici sporazum u vezi kolektivnih ugovora?
Mislim da jacanjem sindikata i dovodjenjem pravih ljudi na celo istih, radnici mogu izvrsiti pritisak na poslodavce da se potpise kolektivni ugovor koji bi bio povoljan za sve.
Na zapadu imaju puno losije zakone o radu i ugovore o radu koji radnicima ne garantuju stalno zaposlenje ali imaju jake i nekorumpirane sindikate koji se bore za minimalne satnice, radno vrijeme i zastitu prava radnika.
Ako bi poslodavci odbijali da potpisu kolektivni ugovor, jakim sindikatom i solidarnoscu radnika moglo bi ih se na to natjerati.

Nemogu se dogovoriti oko gluposti kao što je Sejdić-Finci još pod pretnom EU, a trebao bi pomisliti da će se Sindikat uspjeti dogovoriti sa udruženjem poslodavaca gdje su stavovi suprotni. Na ovo pitanje imam kontra pitanje: I sada su dozvoljene izmjene kolektivnih ugovora - što ih ne izmjene.

Kolektivni ugovori su iz perioda od 2000 do 2005 godine. Ko misli da smo tada živjeli ko begovi i da treba sada umanjivati prava radnika za mene nije dobar u glavi. Koliko su cijeneotišlje zadnjih 10 godina a najniža plaća ostala ista. Još sad reba smanjivati prava radnika.

Radnici mogu izvršiti pritisak na poslodavca Što radnici tvoje firme nisu izvršili pritisak na tvog gazdu kad te nezakonito otpustio prije pola godine.

Nego hoćete bolje satnice, radno vrijeme a ovdje pišete da treba ukinuti kolektivni ugovor koji to propisuje.

Sve si nam lijepo objasnio sa pozicije lažnog dušebrižnika za pšrava radnika i socijalnog demagoga, ali nam nisi predstavio matematiku koja osigurava da se nastavi sa isplatama nezarađenih plata. U redu, hipotetički lopovi na vlasti donesu odluku da bi im politička cijena reforme bila previsoka i barem do izbora odbiju saradnju sa MMF-om, reci nam odakle novac za plate hiljada beskorisnih birokrata koji su došli u privilegovanu poziciju isključivo temeljem nerealnih i neekomnomskih kolektivnih ugovora koji su potpisivani sa ciljem da osiguraju glasove za vladajuću oligarhiju? Odakle novac za penzije, subvencije..itd?

Alfons Kauders wrote:
slazem se - zakon o radu treba da stiti radnike jos vise, neka fino prepisu rjesenja iz EU i cao...

nego... koja prava ugradjena u zakon u radu bi IMF ogranicio ili eliminisao?

Alfons mi smo 100 godina daleko od zemalja EU, samim time još gora je situacija prepisivati Zakone iz države koja blage veze nema sa našom. Evo da ti pojasnim na jednostavnom primjeru:

Imaš pekaru u njemačkoj i plačaš radnika 2000€. Kažeš mu nemogu više da te plaćam 2000 € nego 1000€. Nakon toga te radnik pošalje u kurac i zaposli se na drugom mjestu za par dana za 2000€. A ti komotno zarvoriš peakru jer ti niko neće raditi za 1000€. Mala nezaposlenost lako doći do posla.

Ovdje radniku daš tri stoje i kažeš mu od sutra 200 KM, a on se poklopi ušima jer neće naći drugi posao za godinu i nema sa čime hraniti djecu. Ako ode naći će se druga budala kojemu je i 200 KM dosta pa makar i radio 12 sati.

Lokman wrote:Sve si nam lijepo objasnio sa pozicije lažnog dušebrižnika za pšrava radnika i socijalnog demagoga, ali nam nisi predstavio matematiku koja osigurava da se nastavi sa isplatama nezarađenih plata. U redu, hipotetički lopovi na vlasti donesu odluku da bi im politička cijena reforme bila previsoka i barem do izbora odbiju saradnju sa MMF-om, reci nam odakle novac za plate hiljada beskorisnih birokrata koji su došli u privilegovanu poziciju isključivo temeljem nerealnih i neekomnomskih kolektivnih ugovora koji su potpisivani sa ciljem da osiguraju glasove za vladajuću oligarhiju? Odakle novac za penzije, subvencije..itd?

U sridu

dreambox wrote:

Styling wrote:
Tacno.
A, zasto mislis da se poslije tri godine ne bi mogao postici sporazum u vezi kolektivnih ugovora?
Mislim da jacanjem sindikata i dovodjenjem pravih ljudi na celo istih, radnici mogu izvrsiti pritisak na poslodavce da se potpise kolektivni ugovor koji bi bio povoljan za sve.
Na zapadu imaju puno losije zakone o radu i ugovore o radu koji radnicima ne garantuju stalno zaposlenje ali imaju jake i nekorumpirane sindikate koji se bore za minimalne satnice, radno vrijeme i zastitu prava radnika.
Ako bi poslodavci odbijali da potpisu kolektivni ugovor, jakim sindikatom i solidarnoscu radnika moglo bi ih se na to natjerati.

Nemogu se dogovoriti oko gluposti kao što je Sejdić-Finci još pod pretnom EU, a trebao bi pomisliti da će se Sindikat uspjeti dogovoriti sa udruženjem poslodavaca gdje su stavovi suprotni. Na ovo pitanje imam kontra pitanje: I sada su dozvoljene izmjene kolektivnih ugovora - što ih ne izmjene.

Kolektivni ugovori su iz perioda od 2000 do 2005 godine. Ko misli da smo tada živjeli ko begovi i da treba sada umanjivati prava radnika za mene nije dobar u glavi. Koliko su cijeneotišlje zadnjih 10 godina a najniža plaća ostala ista. Još sad reba smanjivati prava radnika.

Radnici mogu izvršiti pritisak na poslodavca Što radnici tvoje firme nisu izvršili pritisak na tvog gazdu kad te nezakonito otpustio prije pola godine.

Nego hoćete bolje satnice, radno vrijeme a ovdje pišete da treba ukinuti kolektivni ugovor koji to propisuje.

kolektivni ugovori u javnom sektoru su krojeni racunajuci na pare od pdv-a i na nastavak ekonomskog rasta (a nije nam bas lose islo 2000-2007, pogledaj stopu rasta BDP-a tad i sad)

mali problemcic... ti ugovori nisu bili fleksibilni i nisu predvidjeli mogucnost globalne ekonomske krize... niti bilo kakvih negativnih trendova u domacoj ekonomiji

dreambox wrote:

Alfons Kauders wrote:
slazem se - zakon o radu treba da stiti radnike jos vise, neka fino prepisu rjesenja iz EU i cao...

nego... koja prava ugradjena u zakon u radu bi IMF ogranicio ili eliminisao?

Alfons mi smo 100 godina daleko od zemalja EU, samim time još gora je situacija prepisivati Zakone iz države koja blage veze nema sa našom. Evo da ti pojasnim na jednostavnom primjeru:

Imaš pekaru u njemačkoj i plačaš radnika 2000€. Kažeš mu nemogu više da te plaćam 2000 € nego 1000€. Nakon toga te radnik pošalje u kurac i zaposli se na drugom mjestu za par dana za 2000€. A ti komotno zarvoriš peakru jer ti niko neće raditi za 1000€. Mala nezaposlenost lako doći do posla.

Ovdje radniku daš tri stoje i kažeš mu od sutra 200 KM, a on se poklopi ušima jer neće naći drugi posao za godinu i nema sa čime hraniti djecu. Ako ode naći će se druga budala kojemu je i 200 KM dosta pa makar i radio 12 sati.

ok ali to i dalje ne odgovara na moje pitanje - sta to IMF zapravo trazi? koja se prava ukidaju? jer koliko ja vidi, glavni zahtjev je da kolektivni ugovori ne traju 1000 godina...

a tvoj primjer bi se mogao iskoristiti i u kontra smjeru... otvoris pekaru, zaposlis iskusnog pekara za 900, ali radi slabo i ne trudi se - razocaras se... nadjes mladjeg, vrijednijeg i zeljnog dokazivanja za 600... i sta onda? drzati ovog za 50% vise, mada radi za kurac i zaboli ga sto ce propast radnja, ili angazovati tog klinca koji ce krv propisat da razvije posao i zaradi vise love

Lokman wrote:
Sve si nam lijepo objasnio sa pozicije lažnog dušebrižnika za pšrava radnika i socijalnog demagoga, ali nam nisi predstavio matematiku koja osigurava da se nastavi sa isplatama nezarađenih plata. U redu, hipotetički lopovi na vlasti donesu odluku da bi im politička cijena reforme bila previsoka i barem do izbora odbiju saradnju sa MMF-om, reci nam odakle novac za plate hiljada beskorisnih birokrata koji su došli u privilegovanu poziciju isključivo temeljem nerealnih i neekomnomskih kolektivnih ugovora koji su potpisivani sa ciljem da osiguraju glasove za vladajuću oligarhiju? Odakle novac za penzije, subvencije..itd?

Fulio si temu, negdje drugo komentariši prava buđetskih korisnika. Prije toga preporučujem da pročitaš negdje od čega se financiraju penzije.

Kakve veze imaju penzije sa MMF-om daj mi pojasni kad je MIO/PIO dobio šta od MMF-a (mada imaju i penzije indirektne veze sa MMF-om, ta veza je skoro pa beznačajna)

dreambox wrote:Fulio si temu, negdje drugo komentariši prava buđetskih korisnika. Prije toga preporučujem da pročitaš negdje od čega se financiraju penzije.

Kakve veze imaju penzije sa MMF-om daj mi pojasni kad je MIO/PIO dobio šta od MMF-a (mada imaju i penzije indirektne veze sa MMF-om, ta veza je skoro pa beznačajna)

Bolidrano je valjda znak zašto toliki bunt protiv budžetskih uposlenika, koji su primjer da kvantitet ne proizvodi kvalitet.
Nego, evo, ja da odgovorim, penzije se financiraju iz pio mio fonda koji se puni iz plaća, kako iz realnog sektora , tako i buđetskih korisnika. a plaće buđetskih korisnika se pune dijelom iz zaduživanja naše djece kod MMF