Tragos wrote:
Citat...
Prije svega treba znati, kako smo i mi ranije naglasili, da je Bosna, prije dolaska Turaka u ove krajeve, bila poprište ogorčenih vjerskih borbâ. Tu su se borila uglavnom tri vjerska elementa: bogomili, koji su se smatrali pravim Bošnjacima, katolici i po nešto i pravoslavni. Katolike su najviše pomagali Mađari, koji su preko vjere htjeli da osiguraju svoj politički utjecaj u Bosni, u kojoj su od 1136 vršili vrhovnu vlast. Pred dolazak Turaka u Bosni su bile uglavnom dvije političke struje: katolici se osanjahu na Mađarsku i podržavahu veze sa Mađarima, dok bogomili gledahu u Turcima dobro došao elemenat, koji će im pomoći da se otresu prevlasti Mađara. Neki bogomilski velikaši čak su pozivali Turke da zemlju zauzmu. Potpuno je razumljivo da se bogomili nijesu mogli opredijeliti za Mađare i katolike, koji su u nekoliko mahova pripremali krstaške ratove protiv Bosne. Bogomilima je bila omrzla i katolička vjera kao i pravoslavna, jer su ih i pravoslavni progonili kao što smo ranije napomenuli. Kod Turaka su od ranije zapazili pravednost, vjersku snošljivost i ravnopravnost kao i to, što je u ovoj stvari sasvim važno, da Turci rado prepuštaju upravu osvojenih zemalja starosjediocima ako prime islam. Civilizacija koju je donijela Turska također je privlačila bogomile. Pred sobom su imali i svijetlih primjera do kojih visokih služba može i stranac u Turskoj doći. Sam veliki vezir Fatihov, Mahmut paša, koji je s vojskom došao u Bosnu, bio je slavenske krvi. Osim toga, islam je sam po sebi razumljiv, demokratski i jednostavan. Nema u njemu ni naročitog klera, koji upravlja vjerom; svak ko poznaje vjeru on je učitelj vjere. Između islama i bogomilstva postojala je sličnost u mnogim propisima kako smo to ranije ustanovili. I kad uvažimo sve ove činjenice potpuno će nam biti jasan uzrok nagle islamizacije bogomila u Bosni i Humu.
Ma sve je to ok, nego mene zanima nešto drugo. Mene zanima samo jedna stvar. Gdje su Bošnjaci prije toga svega. Mape, spisi, spomenici (Viišeslavova krstionica, Branimir, Trpimir), kronike... sve je tu. Činjenično o Hrvatima. Sa Srbima isto nema problema. Na mapama su. U spisima, kronikama... Problem je sa Bošnjacima. Nigdje ih nema sve do-
(Bosanska Wikipedija)"
Prva zabilježena upotreba riječi Bošnjak desila se 1440. godine kada je Tvrtko II Kotromanić poslao bosansku delegaciju u Budim radi čestitanja poljskom kralju Vladislavu Varnenčiku na izboru za kralja Ugarske i Hrvatske. Tada je vođa bosanske delegacije rekao da su: "Bošnjakom isti pradjedovi bili kao i Poljakom".
A što ćemo sad?[/quote]
Noel Malkom..citat..
Kulin ban stekao je legendarni status u bosanskoj historije. "Cak i dan-danas", pisao je historicar William Miller 1921. godine "narod ga smatra za ljubimca vila a njegovu vladavinu kao zlatno doba, a 'pricati o Kulinu banu' omiljena je uzrecica o nekome ko govori o dalekoj proslosti, kad su sljive u Bosni vjecito stenjale pod teretom plodova a zuta zitna polja neprestano lelujala u plodnim dolinama."3 Dvadeset cetiri godine mira zacijelo je bilo dobro dosla promjena za obicnog
Bosnjaka u ono doba. Sacuvani djelici svjedocanstava govore o tome kako se Kulin posebno trudio oko ekonomskog razvoja svoje zemlje: sklopio je trgovacki ugovor s Dubrovnikom 1189.(4) godine i poticao dubrovacke trgovce da eksploatisu bogate bosanske rudnike.
Opsirnije podatke o bogatoj kulturnoj bastini iz tog razdoblja (napose o steccima, rukopisima i pecatima) citatelj moze naci u sljedecim djelima: Andjelic, Periodi u kulturnoj historiji Bosne i Srednjovjekovni pecati iz Bosne', Benac i Covic, Kulturna istorija Bosne; Bogicevic, Pismenost u Bosni; Wenzel, Ukrasni motivi na steccima.
Energican vezir kao sto je bio Ali-pasa Hecimovic mogao je mobilizovati Bosnu kad je mobilizacija bila u interesu samih
Bosnjaka, ali je tesko mogao vladati zemljom kad bi se stanovnistvo okrenulo protiv njega. To se moglo postici samo grubom silom, a njoj se ipak nije redovno pribjegavalo. Potkraj stoljeca vecina se posmatraca slagala u misljenju da se vezirova moc proteze samo na podrucje oko grada Travnika gdje je bila njegova rezidencija i dvor.33...kraj citata..
Ma ima toga hicme, podataka o spominjanju Bosnjaka, samo sto su nasu istoriju, sticajem prilika, drugi pisali po svom nahodjenju i svojim zeljama, al evo i tome je dosao kraj, pa zato ovolika halabuka oko Bosnjaka..
