Forum Klix.ba

hornet wrote: Naravno da nisu placeni, uostalom ako ste otplatili te stanove zasto niste bili vlasnici? Pusti suplju. Da nije mozda taj doprinos bio na nivou mjesecne rate stambenog kredita. Kako da ne.

Da ponovim najbanalnije pitanje - ako nisu placeni, od kojih para su gradjeni?

Jeste razvoj u kapitalizmu. Sta je razvoj u socijalizmu gdje neko mora placati gubitase i gdje imas veliku vojsku ne znam.

Alfons Kauders wrote:
Dobro, vec smo ustanovili da izgradnja Grbavice, Cvile, Alipasinog, Nedzarica, Vogosce, Dobrinje i sve pratece infrastrukture nije bila razvoj. Mislim, po tebi.

Sta je onda za tebe razvoj?

Ovo što sad rade kockastoglavi import krkani: noćna redukcija vode u čitavom Sarajevu. To je "razvoj" po famelijarnoj leniji, ala Zukić and co.

Daj da vidimo. U svakoj firmi imas visak zaposlenih, mnoge firme ako ne i vecina su gubitasi, velika izdvajanja za vojsku, stanovi. Pa ko je sve to mogao platiti?

Ima li iko konkretne cifre (iako je teško sve preračunati)? Uzmimo da se davalo 500 DEM mjesečno (eto, neka je "ulaz" u kuću bio 5 milja, a malo kome je zaista bio, i neka je to bilo 10% od plate. VW Golf je krajem 1970-ih bio oko 11k maraka. Ne znam ko ga je mogao kupiti od dvije, tri porodične plate). To je 6k godišnje i 180k za 30 godina. Neka si počeo davati 1960. i gurao tako do 1990. Koliko si zaista dao kad se uzme u obzir i inflaciju koju ste spominjali, TV pretplatu i cirkus (jer i odbijanja za stanogradnju od plate su bila mizerna kad je vladala inflacija).

sinuhe wrote:Jeste razvoj u kapitalizmu. Sta je razvoj u socijalizmu gdje neko mora placati gubitase i gdje imas veliku vojsku ne znam.

Dakle izgraditi bukvalno grad za 200,000 ljudi je razvoj u kapitalizmu... Ali u komunizmu nije?

Alfons Kauders wrote:

hornet wrote: Naravno da nisu placeni, uostalom ako ste otplatili te stanove zasto niste bili vlasnici? Pusti suplju. Da nije mozda taj doprinos bio na nivou mjesecne rate stambenog kredita. Kako da ne.

Da ponovim najbanalnije pitanje - ako nisu placeni, od kojih para su gradjeni?

Je li se tada znalo koliko se tačno odbija od plate za stanogradnju? Ili je firma imala fond neovisno od plata i pravila stanove?

Jer... nema logike da firma koja radi "s pozitivnom nulom" (a bilo ih je podosta) može platiti stan. Od čega, ako je na pozitivnoj nuli? A stanovi su se vodili na firmama.

Alfons Kauders wrote:

sinuhe wrote:Jeste razvoj u kapitalizmu. Sta je razvoj u socijalizmu gdje neko mora placati gubitase i gdje imas veliku vojsku ne znam.

Dakle izgraditi bukvalno grad za 200,000 ljudi je razvoj u kapitalizmu... Ali u komunizmu nije?

U kapitalizmu valjda trziste odredjuje i stanogradnju. Ne znam kako je u komunizmu.

Jay Gatsby wrote:Ima li iko konkretne cifre (iako je teško sve preračunati)? Uzmimo da se davalo 500 DEM mjesečno (eto, neka je "ulaz" u kuću bio 5 milja, a malo kome je zaista bio, i neka je to bilo 10% od plate. VW Golf je krajem 1970-ih bio oko 11k maraka. Ne znam ko ga je mogao kupiti od dvije, tri porodične plate). To je 6k godišnje i 180k za 30 godina. Neka si počeo davati 1960. i gurao tako do 1990. Koliko si zaista dao kad se uzme u obzir i inflaciju koju ste spominjali, TV pretplatu i cirkus (jer i odbijanja za stanogradnju od plate su bila mizerna kad je vladala inflacija).

Zaboravio sam tacne cifre, davno sam citao o ovim zajebancijama, ali u biti nije se izdvajalo toliko - samo sto ni stanovi nisu kostali ovoliko.

Druge su valute, a tu je i inflacija, ali eto uzmimo za primjer tog Golfa, nek je bio 11k bazni model, 1.0 benzinac. Danas za cijenu cetiri auta te klase mozes komotno uzeti jednosoban stan u Sarajevu, a o manjim gradovima da i ne pricamo. Dakle ako danas neki prosjek stan kosta sto milja, tada bi isti takav bio 40tak, vjerovatno i manje.

Ne treba zaboraviti da se tada nije radilo na marzu kao danas, kada te pokusavaju zaklati svi od opstine, preko gradjevinaca do trgovaca, vec se radilo sto jeftinije, pocev od izbora lokacije do izbora plocica u kupatilu.

Jay Gatsby wrote:

Alfons Kauders wrote:

hornet wrote: Naravno da nisu placeni, uostalom ako ste otplatili te stanove zasto niste bili vlasnici? Pusti suplju. Da nije mozda taj doprinos bio na nivou mjesecne rate stambenog kredita. Kako da ne.

Da ponovim najbanalnije pitanje - ako nisu placeni, od kojih para su gradjeni?

Je li se tada znalo koliko se tačno odbija od plate za stanogradnju? Ili je firma imala fond neovisno od plata i pravila stanove?

Jer... nema logike da firma koja radi "s pozitivnom nulom" (a bilo ih je podosta) može platiti stan. Od čega, ako je na pozitivnoj nuli? A stanovi su se vodili na firmama.

Posluje na nuli jer joj nije svrha da stvara dodatnu vrijednost vlasnicima, tj. redovni troskovi, reinvestira se dio, a onda se skrsi na odmaralista, stanove, zimnice i picke materine za (prekobrojne) radnike. Ostane nula. Zato vecina tih firmi i nije mogla biti konkurentna.

VW Golf je krajem 1970-ih bio oko 11k maraka. Ne znam ko ga je mogao kupiti od dvije, tri porodične plate).

Nekad sam na forum stavljao statistike (UNSTAT un.org) i prosjecna plata u Jugoslaviji nikad nije bila veca od 400 dolara.

Alfons Kauders wrote:

Jay Gatsby wrote:Ima li iko konkretne cifre (iako je teško sve preračunati)? Uzmimo da se davalo 500 DEM mjesečno (eto, neka je "ulaz" u kuću bio 5 milja, a malo kome je zaista bio, i neka je to bilo 10% od plate. VW Golf je krajem 1970-ih bio oko 11k maraka. Ne znam ko ga je mogao kupiti od dvije, tri porodične plate). To je 6k godišnje i 180k za 30 godina. Neka si počeo davati 1960. i gurao tako do 1990. Koliko si zaista dao kad se uzme u obzir i inflaciju koju ste spominjali, TV pretplatu i cirkus (jer i odbijanja za stanogradnju od plate su bila mizerna kad je vladala inflacija).

Zaboravio sam tacne cifre, davno sam citao o ovim zajebancijama, ali u biti nije se izdvajalo toliko - samo sto ni stanovi nisu kostali ovoliko.

Druge su valute, a tu je i inflacija, ali eto uzmimo za primjer tog Golfa, nek je bio 11k bazni model, 1.0 benzinac. Danas za cijenu cetiri auta te klase mozes komotno uzeti jednosoban stan u Sarajevu, a o manjim gradovima da i ne pricamo. Dakle ako danas neki prosjek stan kosta sto milja, tada bi isti takav bio 40tak, vjerovatno i manje.

Ne treba zaboraviti da se tada nije radilo na marzu kao danas, kada te pokusavaju zaklati svi od opstine, preko gradjevinaca do trgovaca, vec se radilo sto jeftinije, pocev od izbora lokacije do izbora plocica u kupatilu.

Spomenuo sam ti da je moj stari kupovao stanove. Kad je uzimao drugi, samo su mu na kraju, kad je zgrada bila gotova, nonšalanto odrezali još 30% na neku početnu cijenu.

Stan u Karingtonki je pred rat bio 4500 kvadrat. Neka je "normalan" stan išao za pola te cijene, to je opet oko 2000 - praktično kao i danas. Drugo su cijene odmah poslije ovog rata, to je druga priča.

sinuhe wrote:

VW Golf je krajem 1970-ih bio oko 11k maraka. Ne znam ko ga je mogao kupiti od dvije, tri porodične plate).

Nekad sam na forum stavljao statistike (UNSTAT un.org) i prosjecna plata u Jugoslaviji nikad nije bila veca od 400 dolara.

Pa dolar je krajem sedamdesetih bio skoro preko 2 marke. Znaci ako si imao 500 dolara platu, mogao si uzeti keca od jedne godisnje plate. I da ti ostane za presvlake.

A prosjecna plata za Jugu je ukljucivala Kosovo, Makedoniju i metar pasivnih krajeva u Srbiji i BiH...

sinuhe wrote:

VW Golf je krajem 1970-ih bio oko 11k maraka. Ne znam ko ga je mogao kupiti od dvije, tri porodične plate).

Nekad sam na forum stavljao statistike (UNSTAT un.org) i prosjecna plata u Jugoslaviji nikad nije bila veca od 400 dolara.

Ah, danas najjeftiniju Fabiju (kao, eto, nekakav pandan tadašnjem Golfu prve generacije) možeš kupiti za nekih 18 prosječnih plata (od 820 KM). Ne znam da li su tada bili takvi omjeri - iako je to teško porediti.

To je prikazano prema dansanjoj vrijednosti. Ima na un.org.

Alfons Kauders wrote:
Posluje na nuli jer joj nije svrha da stvara dodatnu vrijednost vlasnicima, tj. redovni troskovi, reinvestira se dio, a onda se skrsi na odmaralista, stanove, zimnice i picke materine za (prekobrojne) radnike. Ostane nula. Zato vecina tih firmi i nije mogla biti konkurentna.

OK je to, ali koliko je onda novca pojedinac davao za stanogradnju

Jay Gatsby wrote:

Alfons Kauders wrote:
Posluje na nuli jer joj nije svrha da stvara dodatnu vrijednost vlasnicima, tj. redovni troskovi, reinvestira se dio, a onda se skrsi na odmaralista, stanove, zimnice i picke materine za (prekobrojne) radnike. Ostane nula. Zato vecina tih firmi i nije mogla biti konkurentna.

OK je to, ali koliko je onda novca pojedinac davao za stanogradnju

Nemam pojma, odbijalo se po platama u firmama, nije bilo puno ali ne znam tacne cifre, treba pitat neku staru tetu iz racunovodstva koja rucno stancala platne liste.

Jay Gatsby wrote:

Alfons Kauders wrote:
Posluje na nuli jer joj nije svrha da stvara dodatnu vrijednost vlasnicima, tj. redovni troskovi, reinvestira se dio, a onda se skrsi na odmaralista, stanove, zimnice i picke materine za (prekobrojne) radnike. Ostane nula. Zato vecina tih firmi i nije mogla biti konkurentna.

OK je to, ali koliko je onda novca pojedinac davao za stanogradnju

Ko ce se toga vise sjecati. Prvo neki ljudi uopste nisu dobivali izvjestaje uz plate tako da ti nebi znali reci i da im zivot ovisu o tome. Drugo, oni sto su dobivali izvjestaje (ko se sjeca zelenih traka jos ) su dobivali toliku kolicinu nebuloznih podataka na tome (recimo koji procenat ide u fond za kinematografiju ) da bi bilo koja od tih informacija ostala u pamcenju 20 i kusur godina kasnije. Kako god saberes i oduzmes skontaj bracni par i radni vijek od 40 godina puta 2 i upalcivanje u stambeni fond 960 rata od mjesecnih plata. Dodaj tome i masu ljudi poput tvojih roditelja koji su uplacivali a nikad nisu iskoristili kao svi npr koji su radili u drzavnim firmama a zivjeli u privatnim kucama pa onda mozes poceti dobijati ideju o cemu se radi.

Pa, zar nisu glasali protiv Palestine?

FOČANSKI PROPISI wrote:Pa, zar nisu glasali protiv Palestine?

Ja cuo da Intel vise nece staviti procesore u neke od laptopova koji se mogu upgrade-ovati

heckler wrote:

Jay Gatsby wrote:

Alfons Kauders wrote:
Posluje na nuli jer joj nije svrha da stvara dodatnu vrijednost vlasnicima, tj. redovni troskovi, reinvestira se dio, a onda se skrsi na odmaralista, stanove, zimnice i picke materine za (prekobrojne) radnike. Ostane nula. Zato vecina tih firmi i nije mogla biti konkurentna.

OK je to, ali koliko je onda novca pojedinac davao za stanogradnju

Ko ce se toga vise sjecati. Prvo neki ljudi uopste nisu dobivali izvjestaje uz plate tako da ti nebi znali reci i da im zivot ovisu o tome. Drugo, oni sto su dobivali izvjestaje (ko se sjeca zelenih traka jos ) su dobivali toliku kolicinu nebuloznih podataka na tome (recimo koji procenat ide u fond za kinematografiju ) da bi bilo koja od tih informacija ostala u pamcenju 20 i kusur godina kasnije. Kako god saberes i oduzmes skontaj bracni par i radni vijek od 40 godina puta 2 i upalcivanje u stambeni fond 960 rata od mjesecnih plata. Dodaj tome i masu ljudi poput tvojih roditelja koji su uplacivali a nikad nisu iskoristili kao svi npr koji su radili u drzavnim firmama a zivjeli u privatnim kucama pa onda mozes poceti dobijati ideju o cemu se radi.

OK, shvatam, samo će pravi šokovi tek nastati kad zgradama iz tog perioda počne isticati rok normalne upotrebe (ako već nije i istekao jer ne znam za koji period su uopće projektovane). Kako ljudi ovdje razmšljaju, i tada će tražiti od države da im napravi nove stanove umjesti njihovih (1/1) starih.

Rock Flock wrote:

A sta za one koji je peru?

Nista, unajmit cemo i perace, to mogu biti svicarci.
Npr. danci mogu da nam prave hranu, a svedjani da nas hrane, jer bumo, mi smo posebna nacija oko koje se cijeli svijet p i suncev sistem vrti!
Opet cu ponoviti: nas je najvise jebao OHR, donacije, UN, medjunarodna pomoc i slicna sranja. Jos malo ni patike necemo znati zavezati!

[/quote]

Reče ljutiti Bosanac tipkajući iz Amerike.

[/quote]

Zar on nije Jevrej ili Srbin Cuj Bosanc

kakav jevrej, cistokrvni cionista
Ali jbg, koliko znam i jevreji su bosanci

http://img831.imageshack.us/img831/6651/yugp.jpg

Privreda u klasi malog Portugala i jos manje Finske.

da vidim koja je stranka(vladajuca) mangup da raspiše međunarodni konkurs za pozicije

Slozicu se da su njemacki politicari pismeniji od nasih.
Opet sam uspjeh drzave ne zavisi iskljucivo od politicara nego od samih ljudi koji tu zive, mentaliteta, istorijskog razvoja drustva, uspjesnosti privrednika.
Da Svabe nisu imale pametne ekonomiste, inzinjere i kvalifikovane radnike, te relativno posten narod, njihovi politicari nista nebi uspjeli napraviti od njih.