Bosanski Srbi u prvome svjetskome ratu

[155_mm]

@sarajmen
ima li kakve sanse da te svoje fotografije podijelis sa nama na ovom forumu?

[Woody]

Za @155_mm:

ovakvo nesto moze samo neko ko je godinama radio za NATO, danas radi u vatikanu i jos je uz to sve vehabija

Ako ništa od toga, onda je garant Frankovac, mason i peder

[Nekako s proljeća]

.

[Bratov brat]

Kazu da je na pocetku rata nasuprot Beograda bila stacionirana Karlovacka regimenta. Iz srpske vojske su mi dovikivali:"Srbi, predajte se", austrougarski vojnici su im odgovarali "Gdje si vidio da se Srbi predaju".
..Bilo je dosta dezrterstava na sprsku i crnogorsku stranu. Represije AU vlasti, ali su velikim dijelom ratovali i ginuli za AU.
U prvom svjetskom ratu obicni puk je bio samo "topovsko meso".

Bas sam ovo hteo da napisem kad sam video da postoji ova tema .

Pominjete i Mehmedbasica i drago mi je zbog toga ,ali naravno ne bi smeli zaboraviti ni Mustafu Golubica ,iz WW 1 sve i nekako,ali kako covek dize u vazduh onu smederevsku tvrdjavu e to je bila ilegala.

Ja bih pomenuo jos jednog muslimana u srpskoj vojsci ,on nije bio iz Bosne vec iz Sjenice. Radi se o Sulejmanu Balicu, decaku od 15 godina koji je ako se ne varam poginuo u odbrani Beograda ,na mestu njegove pogibije postavljen je spomenik " Neznanom junaku" da bi se kasnije utvrdilo da je rec o Sulejmanu Balicu.

@Woody, Kraljevina Srbija je u kratkom vremenskom periodu vodila dva lokalna i jedan svjetski rat u kojima je izgubila trecinu svog stanovnistva, po cemu je bila apsolutni rekorder Prvog svjetskog rata. Od tog stravicnog rekorda Srbija se demografski nikada nije oporavila.

I ostala upisana u pravnim knjigama kao jedina postojeca zemlja na svetu koja nema svoju teritoriju .

[Domaci izdajnik]

S tim, što me žulja ovo "pravoslavnu braću" jer su se "pravoslavna braća" (Srbi i Bugari), onako baš žestoko makljali u ta doba.

U Crnotravskom kraju u Srbiji postoji izreka: Kad izbije rat a ti ne znaš na koju ćeš stranu udri po Bugarima nećeš pogriješiti! Pravoslavna "braća" Bugari su u dva rata takav zulum, denacionalizaciju i pogrom činili prema srpskom narodu u tom kraju da su ih zamrzili za sva vremena...

slika

A-U soldati, bosanska regimenta i njemački soldati raja na okupu vjerovatno inžinjerija...

[madner]

Pa sta se zale na Bugare, prvo iste na Turke poslali, oni uradili najveci dio posla, a kada je trebalo dijeliti pljen prevukli ih preko stola. Sve se vraca sve se placa, pa tako i to navlacenje Bugara.

[Domaci izdajnik]

Jes' u neku ruku si u pravu...i to sve zbog Makedonije koja nikad nije bila Srbija niti će biti

[Nekako s proljeća]

Skopje 1916, tur. Uskub


1914

[dragan.s]

Pa sta se zale na Bugare, prvo iste na Turke poslali, oni uradili najveci dio posla, a kada je trebalo dijeliti pljen prevukli ih preko stola. Sve se vraca sve se placa, pa tako i to navlacenje Bugara.

I jedni i drugi su odradili podjednak dio. U kasnijem toku rata je srpska vojska pomagala bugarskoj u napadu na Jedrene. Bugarska i Srbija su prije izbijanja rata imale dogovor čiji je jedan dio bio tajna. Upravo taj tajni dio je sadržavao granice između Bugarske i Srbije u Makedoniji. Te granice su nakon završetka rata i ispoštovane tako da nije tačno da su "ih prevukli preko stola" kao što tvrdiš. Ali u čitavu stvar se umiješala i Grčka koja je neplanirano uzela jedan dio teritorije Makedonije, a koji je trebao pripasti Bugarskoj. Plus što je Bugarska žarko željela Solun koji je Grčka osvojila u 1.B.r.
Sve to je izazvalo kod Bugara tenzije koje su dovele do toga da napadne dojučerašnje saveznike čime je počeo 2.Balkanski rat. Bugarska ga je na svim frontovima izgubila, a čak se i Turska umiješala pa im preotela Jedrene (koje je izgubila u 1.Balkanskom ratu).
Ulaskom Rumunije u rat Bugarska je dovedena skoro do kapitulacije jer su Rumuni stigli na 5 km od Sofije pa je morao intervenisati njemački car da se Rumuni zaustave.

[madner]

Pa sta se zale na Bugare, prvo iste na Turke poslali, oni uradili najveci dio posla, a kada je trebalo dijeliti pljen prevukli ih preko stola. Sve se vraca sve se placa, pa tako i to navlacenje Bugara.

I jedni i drugi su odradili podjednak dio. U kasnijem toku rata je srpska vojska pomagala bugarskoj u napadu na Jedrene. Bugarska i Srbija su prije izbijanja rata imale dogovor čiji je jedan dio bio tajna. Upravo taj tajni dio je sadržavao granice između Bugarske i Srbije u Makedoniji. Te granice su nakon završetka rata i ispoštovane tako da nije tačno da su "ih prevukli preko stola" kao što tvrdiš. Ali u čitavu stvar se umiješala i Grčka koja je neplanirano uzela jedan dio teritorije Makedonije, a koji je trebao pripasti Bugarskoj. Plus što je Bugarska žarko željela Solun koji je Grčka osvojila u 1.B.r.
Sve to je izazvalo kod Bugara tenzije koje su dovele do toga da napadne dojučerašnje saveznike čime je počeo 2.Balkanski rat. Bugarska ga je na svim frontovima izgubila, a čak se i Turska umiješala pa im preotela Jedrene (koje je izgubila u 1.Balkanskom ratu).
Ulaskom Rumunije u rat Bugarska je dovedena skoro do kapitulacije jer su Rumuni stigli na 5 km od Sofije pa je morao intervenisati njemački car da se Rumuni zaustave.

Uradili su jedan dio, ali reci da su uradili podjednak dio nije istina. Bugari su najvise krvalili i pobjedili najveci dio Turske vojske. Dok su Grci debelo popusili ali profitirali upravo od Bugara.

Dakle koga su trebali podrzat Srbi u tom sporu?

Tako da nema nista cudno sto su Bugari uradili isto par godina poslje.

[dragan.s]

Uradili su jedan dio, ali reci da su uradili podjednak dio nije istina. Bugari su najvise krvalili i pobjedili najveci dio Turske vojske. Dok su Grci debelo popusili ali profitirali upravo od Bugara.

Prije početka rata Srbija i Bugarska su dogovorili ratne operacije i broj vojnika. Srbija ne manje od 150 000, a Bugarska ne manje od 200 000. Tako je i teritorija koju su njihove trupe osvojile ostajala njima. Glavne bugarske operacije su bile usmjerene prema sjeveru (Jedrene), a manji dio trupa prema Makedoniji. Tako da je srpska vojska (uz manje učešće Bugara) odradila svoj dio posao prema Kumanovu, a bugarska vojska prema Jedrenu. Pošto je na Jedrenskom frontu naišla na žestok otpor u rejonu Čataldže došlo je do kratkotrajnog primirja. Borbe su se nastavile krajem januara 1913-te kada su Turci uspjeli potisnuti Bugare od Čataldže, ali nisu uspjele kompletno razbiti opsadu Jedrena. Bugarskim snagama su u pomoć pritekle srpske snage i zajedno su zauzeli Jedrene 26.03-1913.-te.
Grci jesu podnijeli najmanji teret u tom ratu, ali je teško reći da su profitirali od Bugara. Solun su zauzeli zajedno sa srpskim i bugarskim snagama, a njihova najvažnija uloga je u blokiranju turskog morskog saobraćaja.

Dakle koga su trebali podrzat Srbi u tom sporu?

Grci su srbe "kupili" ugovorom o upotrebi luke Solun na 50 godina (kasnije je i SFRJ to koristila). A i generalni stav u Srbiji je bio da je Bugarska potencijalni neprijatelj pa se tu odluka i sama nametnula.
Ali i bez toga Bugarska je bez objave rata napala Srbiju 29/30.06.1913-te, a Grčku 30.06.1913.-te i time otpočela 2.B.r.

Tako da nema nista cudno sto su Bugari uradili isto par godina poslje.

Bugarska jeste bila nezadovoljna podjelom teritorija nakon 1.B.r., ali nije bila sposobna osvojiti više. Čak ni to što je osvojila nije mogla sama.
Najviše nezadovoljni ishodom B.r. su bili Crnogorci jer su i pored zauzimanja Skadra (za koji su dali velike žrtve) isti morali da napuste zbog prijetnji A-U da će ih napasti. Čak su se ranije i srpske trupe koje su im pomagale povukle zbog tih prijetnji. Ali su oni ipak ustrajali i ušli u Skadar. Doduše nakratko. Takođe su bili nezadovoljni i srpski politički krugovi jer se nije uspjelo izbiti na more.
Definitivno su samo Grci bili zadovoljni, ali ni oni potpuno jer je Carigrad ostao izvan njihovog domašaja.

[Domaci izdajnik]

Sve to i nekako al ne opravdava genocid nad civilima, a ni genocid koji su Bugari počinili u drugom svjetskom ratu kada su se krvi napili Srbima sve odvodeći ih u ropstvo na prinudni rad u Bugarsku.

[LBVIEW]

Ne opravdava, kao uostalom ni Srbe u vezi zlocina nad Bosnjacima i Albancima u Balkanskim ratovima.
Sto ste, svakako, po starom obicaju zaboravili.

[Domaci izdajnik]

Ne opravdava, kao uostalom ni Srbe u vezi zlocina nad Bosnjacima i Albancima u Balkanskim ratovima.
Sto ste, svakako, po starom obicaju zaboravili.

De ti lijepo nama ovdje reci gdje je to srpska vojska u balkanskim ratovima izvršila genocid nad Bošnjacima i Albancima i kako?

[LBVIEW]

Ne opravdava, kao uostalom ni Srbe u vezi zlocina nad Bosnjacima i Albancima u Balkanskim ratovima.
Sto ste, svakako, po starom obicaju zaboravili.

De ti lijepo nama ovdje reci gdje je to srpska vojska u balkanskim ratovima izvršila genocid nad Bošnjacima i Albancima i kako?

K'o sto rekoh, pojedini bi najradije sve zaboravili, samo sto su se vremena, na zalost istih promijenila i vise nema monopola na historiju od strane srpskih historicara. Bosnjaci i Albanci u Balkanskim,Albanci u tijeku I Svjetskog a Bosnjaci na zavrsetku istog su se "upoznali" s tim toliko izvikanim "cojstvom" srpske vojske.

[dragan.s]

Ne opravdava, kao uostalom ni Srbe u vezi zlocina nad Bosnjacima i Albancima u Balkanskim ratovima.
Sto ste, svakako, po starom obicaju zaboravili.

Kako ko.
Zločina je bilo, a jedni su ih uvećavali, a drugi umanjivali. Da li je to bio genocid je upitno, kao uostalom i mnogo veći (po broju stradalih) zločin Turske nad Armencima koji se zbio nedugo zatim.
A pisalo se o tome još u vrijeme kad se to dogodilo. Nekoliko tekstova Dimitrija Tucovića iz tog perioda:
http://www.e-novine.com/stav/73830-Besm ... asima.html
http://www.e-novine.com/srbija/srbija-t ... mrini.html
http://www.e-novine.com/stav/73832-Uli- ... emlju.html
Ovaj tekst je zanimljiv jer govori o ponašanju Crnogoraca tokom rata:
http://www.e-novine.com/srbija/srbija-t ... ovici.html
Doduše noviji crnogorski istoričari pokolje pripisuju stanovništvu novooslobođenih krajeva koje su oni naoružali, kao npr. ovaj video:

[dragan.s]

Ko sto rekoh, pojedini bi najradije sve zaboravili, samo sto su se vremena, na zalost istih promijenila i vise nema monopola na historiju od strane srpskih historicara. Bosnjaci i Albanci u Balkanskim,Albanci u tijeku I Svjetskog a Bosnjaci na zavrsetku istog su se "upoznali" s tim toliko izvikanim "cojstvom" srpske vojske.

Ovo mi je ostalo jasno i poznato. Zaboravio si još na Makedonce koje je "prašio" ko god je stigao.
Mđt. ovo boldano mi je nejasno na šta si mislio? Šta se desilo poslije završetka I s.r., a da se može nazvati pokoljem ili genocidom?

[The 51st State]

Ko sto rekoh, pojedini bi najradije sve zaboravili, samo sto su se vremena, na zalost istih promijenila i vise nema monopola na historiju od strane srpskih historicara. Bosnjaci i Albanci u Balkanskim,Albanci u tijeku I Svjetskog a Bosnjaci na zavrsetku istog su se "upoznali" s tim toliko izvikanim "cojstvom" srpske vojske.

Ovo mi je ostalo jasno i poznato. Zaboravio si još na Makedonce koje je "prašio" ko god je stigao.
Mđt. ovo boldano mi je nejasno na šta si mislio? Šta se desilo poslije završetka I s.r., a da se može nazvati pokoljem ili genocidom?

recimo sahovici, pa deportacije i agrarne reforme.

[LBVIEW]

Ko sto rekoh, pojedini bi najradije sve zaboravili, samo sto su se vremena, na zalost istih promijenila i vise nema monopola na historiju od strane srpskih historicara. Bosnjaci i Albanci u Balkanskim,Albanci u tijeku I Svjetskog a Bosnjaci na zavrsetku istog su se "upoznali" s tim toliko izvikanim "cojstvom" srpske vojske.

Ovo mi je ostalo jasno i poznato. Zaboravio si još na Makedonce koje je "prašio" ko god je stigao.
Mđt. ovo boldano mi je nejasno na šta si mislio? Šta se desilo poslije završetka I s.r., a da se može nazvati pokoljem ili genocidom?

Radi se o paljevini i zlocinima u bosnjackim selima prilikom ulaska vojske Srbije u BiH na zavrsetku I Svjetskog rata.
Inace, o tome je govorio i reis-ul-ulema Dzemaludin Causevic, kada je 1919, netom nakon stvaranja Kraljevine,dao i intervju francuskom novinaru Charlsu Rivetu.
http://www.islamska-zajednica.hr/tribin ... usevic.php

[dragan.s]

Radi se o paljevini i zlocinima u bosnjackim selima prilikom ulaska vojske Srbije u BiH na zavrsetku I Svjetskog rata.
Inace, o tome je govorio i reis-ul-ulema Dzemaludin Causevic, kada je 1919, netom nakon stvaranja Kraljevine,dao i intervju francuskom novinaru Charlsu Rivetu.
http://www.islamska-zajednica.hr/tribin ... usevic.php

Tekst je sve samo ne pouzdan istorijski izvor. U njemu se miješa sadašnjost i prošlost i jako je teško odrediti šta je kad bilo i šta pisac želi reći.
Naravno, o ovoj temi bi se moglo puno više razgovarati (posebno o agrarnoj reformi), ali kao što je @sarajmen rekao izašli smo debelo iz teme pa ja neću više.

[Domaci izdajnik]

Kako niko da se sjeti čuvenog banjalučkog Veleizdajničkog procesa
Druga polovina austrougarske vladavine i Banjaluci je donijela nemire i pobune. 1914. godine, banjalučki gimnazijalci su, slijedeći jugoslovensku ideologiju, osnovali društvo "Jugoslavija". Osnivanje jednog ovakvog društva odrazilo se na prilike u čitavom gradu. Već nakon atentata u Sarajevu (28.6.1914.), i u Banjaluci se znalo da je novi rat na pomolu.
Neposredno po objavljivanju rata, Austrijanci su po Bosni vršili regrutaciju. Tako se mnoštvo Banjalučana odmah našlo na raznim bojištima na austrijskoj strani. S druge strane, oko 400 stanovnika našeg grada je bilo u Prvoj srpskoj dobrovoljačkoj, odnosno Jugoslovenskoj diviziji.
Za vrijeme rata anjaluka je u centru zbivanja bila tokom 1915. i 1916. godine, prilikom sprovođenja istrage o atentatu u Sarajevu i nakon Kolubarske bitke (od 3. do 15.12.1915).
U Bosni i Hercegovini vođeno je više procesa s ciljem kažnjavanja takozvanih veleizdajnika. To su bili u glavnom Srbi, koji su imali učešća u nacionalnim društvima i pokretima. U prvom procesu, vođenom u martu 1915. godine u Banjaluci, suđeno je učenicima Realne gimnazije i njihovom profesoru.
Veleizdajnički proces u Banjaluci (1915) bio je najveći od 17 takvih procesa u Bosni i Hercegovini, vođenih u Prvom svjetskom ratu. Proces je počeo 3. novembra, u momentima kada Srbija i Antanta doživljavaju neuspjehe. Oputženo je 156 osoba različitih zanimanja - istaknuti političari, učitelji, učenici, trgovci, sveštenici, advokati... Konačnom presudom, izrečenom 16. aprila 1916. godine; 16 lica je osuđeno na smrt, 87 ih je dobilo kaznu zatvora od 2 do 20 godina. Dio presude glasio je: "... što su u namjeri, da se na silu izmijeni odnošaj i državna sveza područja Bosne i Hercegovine prema Austro-Ugarskoj monarhiji, i da se Bosna i Hercegovina pripoji kraljevini Srbiji, tečajem godina 1911 - 1914 pristupili organizaciji srpskog revolucionarnog društva "Narodna Odbrana" u Beogradu..." Preostale 53 osobe su oslobođene optužbe.
Nakon objavljivanja ove presude, tražena je pomoć sa svih strana, kako bi se izbjegle smrtne presude. Vijest o veleizdajničkom procesu i osuđenicima na smrt, zahvaljujući Nikoli Pašiću, ubrzo se pročula i u Engleskoj, Francuskoj, Americi... Među onima koji su najzaslužniji za pomilovanje ovih optuženika bio je španski kralj Alfons, na čiju molbu je austrijski car Karlo pristao da pomiluje ovih 16 ljudi. Telegram o oslobađanju od smrtne presude dobio je Nikola Pašić, 28. marta 1917. godine iz Madrida.

[sinuhe]

Neposredno po objavljivanju rata, Austrijanci su po Bosni vršili regrutaciju. Tako se mnoštvo Banjalučana odmah našlo na raznim bojištima na austrijskoj strani. S druge strane, oko 400 stanovnika našeg grada je bilo u Prvoj srpskoj dobrovoljačkoj, odnosno Jugoslovenskoj diviziji.

Muharem Insanic (banjalucki Kusturica ) kaze da mu je did bio Solunac.

[Domaci izdajnik]

Ne diraj mi Insanića kod njega kruh kupujem odličan je
A taj podatak da su svi bježali u Srbiju uzmi sa rezervom....istoriju pišu pobjednici, ali činjenice iz tog vremena malkice drugačije govore

[dragan.s]

Ne diraj mi Insanića kod njega kruh kupujem odličan je
A taj podatak da su svi bježali u Srbiju uzmi sa rezervom....istoriju pišu pobjednici, ali činjenice iz tog vremena malkice drugačije govore

Ma naravno da nisu svi. Nije ni bilo jednostavno doći do Srbije (ili C.Gore) nakon atentata. Ali je u svakom slučaju bilo dosta ljudi iz BiH koji su prešli u Vojsku Kraljevine Srbije što kao civili što kao zarobljenici nakon A-U neuspješne ljetnje kampanje 1914.-te.
Moji dalji rođaci su kao zarobljenici prešli u srpsku vojsku, a nakon rata su se nastanili u selu Aleksa Šantić kod Sombora. To čitavo selo su i napravili solunci porijeklom iz Hercegovine. Jednom sam bio tamo i nisam vidio ljepšeg vojvođanskog sela.

[dragan.s]

Neposredno po objavljivanju rata, Austrijanci su po Bosni vršili regrutaciju. Tako se mnoštvo Banjalučana odmah našlo na raznim bojištima na austrijskoj strani. S druge strane, oko 400 stanovnika našeg grada je bilo u Prvoj srpskoj dobrovoljačkoj, odnosno Jugoslovenskoj diviziji.

Muharem Insanic (banjalucki Kusturica ) kaze da mu je did bio Solunac.

Bio je (vjerovali ili ne) i Alojzije Stepinac, kasnije kardinal RKC.