Dolina Neretve se pretvara u pustinju

[L.e.g]

Slike sa prosvjeda protiv izgradnje hidrocentrale na rijeci Gotusi u Fojnici

[Coppertone]

Odakle je izvucen podatak o protoku Neretve od 50 m3/s i na kojoj je lokaciji tacno mjereno?

To je biološki mininum koji HE na Neretvi moraju ispuštati. Mislim da je to zadnji put regulisano prilikom gradnje HE Mostar koja je izgrađena zadnja prije rata, i da to stoji u njihovoj dozvoli za rad. Ne znam za neka mjerenja, ali na samoj HE Mostar je to relativno lako provjeriti. Koliko znam traženo je da se taj biološki minimum podigne, ali mislim samo nezvanično.

Da, to je ekoloski minimum HE Mostar. Medjutim to je donja granica na brani i ima jos pritoka nakon toga. Instalisani protok je 120 m3/s HE Mostar.
U aprilu je Neretva bila 1000 m3/s u Mostaru, a 2100 m3/s u Metkovicu. Ovo su extremne padavine, ali moze se zakljuciti omjer pritoka ispod Mostara. Mislim da je neki prosjecni na brani bar 70 m3/s. Agencija za Jadranski sliv mjeri protok samo podaci nisu dostupni.

Nedavno je neko u medijima iznio dobru tezu, sve rasprave oko G/D horizonata su se vodile o tome sta ce biti s vodom, hoce li otici na ovu ili onu stranu. Jako malo se bavilo citavom studijom uticaja na okolis i tjeranjem investitora na razvoj projekata iskoristavanja vode za poljoprivredu odnosno lokalnu zajednicu. Taj projekat bi kostao, EP i entiteski nivoi bi mogli finasirati ali bi se isplatilo. Ovako kako se krenulo bice: mi smo svoje napravili a vi to svoje sami finansirajte/zavrsite.

[dragan.s]

Da, to je ekoloski minimum HE Mostar. Medjutim to je donja granica na brani i ima jos pritoka nakon toga. Instalisani protok je 120 m3/s HE Mostar.
U aprilu je Neretva bila 1000 m3/s u Mostaru, a 2100 m3/s u Metkovicu. Ovo su extremne padavine, ali moze se zakljuciti omjer pritoka ispod Mostara. Mislim da je neki prosjecni na brani bar 70 m3/s. Agencija za Jadranski sliv mjeri protok samo podaci nisu dostupni.

Ispod toga ne bi smjelo da ide (50 m3/s), ali da li je tako, to zbilja niko ne može pouzdano tvrditi.
Teško da se iz tih ekstremnih padavina može zaključiti omjer voda ispod Mostara. Razlog je što ispod Mostara nema nikakve regulacije voda (nikakvih brana i sl.) sve do r.Krupe tj. izlaska voda iz HE Svitava. A iznad Mostara postoji nekoliko brana i akumulacionih jezera koje koliko toliko planski propuštaju i zadržavaju vodu. Taj protok od 1000 m3/s je maksimalni koji se može ispustiti kroz HE Mostar, a da se ne ugroze stanovnici nižih dijelova grada kao i mjesta uz Neretvu južno (mjesta oko Čapljine posebno). Čak i sa tim vodostajem neka od ovih mjesta su bila poplavljena upravo iz razloga što pritoke Neretve (posebno sa lijeve strane) nisu regulisane ni na koji način i ne može se uticati na količinu voda koje one unesu u Neretvu. Ove godine je jedan dio Metkovića poplavio, ali ne od Neretve već od pritoke Norin koja se ulijeva u gradu, a nije regulisana.
Jedino što daje stvarni odnos pritoka i Neretve je ljetnji vodostaj koji je ujedno i jedini zanimljiv sa gledišta ugrožavanja Neretve u donjem toku. A on je jako dobro poznat. 50 m3/s Neretva + 2m3/s Buna sa Bunicom + 8m3/s Krupa (izlaz iz HE Svitava). Sve ostalo u ljetnjem periodu ili ne postoji ili je priliv neznatan.

Nedavno je neko u medijima iznio dobru tezu, sve rasprave oko G/D horizonata su se vodile o tome sta ce biti s vodom, hoce li otici na ovu ili onu stranu. Jako malo se bavilo citavom studijom uticaja na okolis i tjeranjem investitora na razvoj projekata iskoristavanja vode za poljoprivredu odnosno lokalnu zajednicu. Taj projekat bi kostao, EP i entiteski nivoi bi mogli finasirati ali bi se isplatilo. Ovako kako se krenulo bice: mi smo svoje napravili a vi to svoje sami finansirajte/zavrsite.

Pa otprilike i jeste tako. Posao EP-e je da napravi energetski objekat. Sve ostalo je do nekoga drugog. Ali ako nema ovog prvog (objekta) onda se ne može razmišljati ni o ovom drugom. Očekivati da se elektroprivrede bave poljoprivredom ili ruralnim razvojem je malo nerealno. Da pomognu da se urade sistemi navodnjavanja, da se probiju putevi, dovede struja, to da, ali da oni sad prave neke plantaže ili kombinate to nismo imali ni u socijalizmu gdje je njihova društvena uloga bila nešto više od pukog proizvođača struje kao sada.

[Coppertone]

Pa otprilike i jeste tako. Posao EP-e je da napravi energetski objekat. Sve ostalo je do nekoga drugog. Ali ako nema ovog prvog (objekta) onda se ne može razmišljati ni o ovom drugom. Očekivati da se elektroprivrede bave poljoprivredom ili ruralnim razvojem je malo nerealno. Da pomognu da se urade sistemi navodnjavanja, da se probiju putevi, dovede struja, to da, ali da oni sad prave neke plantaže ili kombinate to nismo imali ni u socijalizmu gdje je njihova društvena uloga bila nešto više od pukog proizvođača struje kao sada.

EP su javna preduzeca, u nasem slucaju imamo ih 3, dizu cijenu struje kako im se cefne. Sta je poskupilo od njihovih ulaznih parametara? Voda koja istice iz izvora, cumur koji kopaju?! Jesu to rudarima bolje plate? Eletroprivrede se ne trebaju baviti poljoprivredom vec samo trebaju sufinansirati projekte navodnjavanja i tu se zavrsava njihov angazman. Bitno je ljudima dovesti vodu, a poljoprivrednici ce imati kupce. Cak se voda ne mora uzimati direktno iz akumulacije vec je dovoljno napraviti minibrane na pritokama(sezonski potoci i rjecice) ne vece od 5m ili rezervoare, otprilike jedno 1000 m3 koje bi primale velike vode i rasterecavale srednji i donji tok Neretve. Naravno sve ovo zavisi od konfiguracije terena, negdje trebaju veci radovi, negdje manji. Industrijska voda se moze naplacivati po nekoj simbolicnoj cijeni kako bi se otplatilo odrzavanje i dio investicije. Sve bi trebalo biti v sodelovanju z naravo i korisno za sve tri EP, Metkovice i stanovnike nasih opstina.

[coek]

Mateljak: Izgradnja hidroelektrana imat će katastrofalne posljedice za Neretvu

Povodom planova za izgradnju novih hidroelektrana u Hrvatskoj i BiH (HE Dubrovnik II, HE Dabar-Gornji Horizonti i HE Ombla), u razgovoru za Agenciju FENA voditelj projekata u WWF-u (Svjetski fond za zaštitu prirode) u BiH i hidrolog Zoran Mateljak upozorio je na nedostatke, u pripremi ovih projekata koji će imati značajan prekogranični uticaj i negativne posljedice za sliv i deltu Neretve, a gdje 30.000 stanovnika živi od poljoprivrede

Posebno interesantno, a sto ovi zagovaraci HE uporno ignorišu: "Da bi stvar bila još komplikovanija radi se u uvjetima krša gdje je teško znati na koji način se kreću vode, te je potvrdio da je riječ o mogućnostima preusmjerenja ogromnih količina vode u potpuno neprirodnom vještačkom smjeru. "

Više na:
http://www.klix.ba/biznis/privreda/mate ... /130717049

[dragan.s]

Mateljak: Izgradnja hidroelektrana imat će katastrofalne posljedice za Neretvu

Povodom planova za izgradnju novih hidroelektrana u Hrvatskoj i BiH (HE Dubrovnik II, HE Dabar-Gornji Horizonti i HE Ombla), u razgovoru za Agenciju FENA voditelj projekata u WWF-u (Svjetski fond za zaštitu prirode) u BiH i hidrolog Zoran Mateljak upozorio je na nedostatke, u pripremi ovih projekata koji će imati značajan prekogranični uticaj i negativne posljedice za sliv i deltu Neretve, a gdje 30.000 stanovnika živi od poljoprivrede

Od navedenog stručnjaka bih bar očekivao da ne trpa HE Ombla u isti koš sa Gornjim Horizontima. Ali možda je od današnjih stručnjaka previše za očekivati da znaju neke tako nebitne detalje. Doduše, svaka izjava WWF-a to isto radi pa se ne čudim ni od ovog nadristručnjaka.

Posebno interesantno, a sto ovi zagovaraci HE uporno ignorišu: "Da bi stvar bila još komplikovanija radi se u uvjetima krša gdje je teško znati na koji način se kreću vode, te je potvrdio da je riječ o mogućnostima preusmjerenja ogromnih količina vode u potpuno neprirodnom vještačkom smjeru. "

Još jedan biser. Da je ovo izgovorila osoba potpuno nestručna to bih mogao i razumjeti. Ali neko ko se predstavlja kao hidrolog da lupi "radi se u uvjetima krša gdje je teško znati na koji način se kreću vode" je ipak malo previše. Ispitivanja sistema krških voda u I.Hercegovini traju već više od 50 godina. Izbušeno je toliko bušotina, bačeno toliko boje i napravljeno toliko istraživanja da se vrlo precizno zna kuda se vode kreću. To što to navodni hidrolog ne zna je na njegovu sramotu.

Više na:
http://www.klix.ba/biznis/privreda/mate ... /130717049

Ovdje ima još nešto interesantno. To je tvrdnja koja se svako malo ponavlja, a ta je da se tunelima prema HE Plat prevodi više vode nego što protekne Neretvom kroz Mostar. I onda se vrlo plastično pominju dvije cifre. 200 m3/s protok kroz Mostar, a 210 m3/s kapacitet tunela prema HE Plat. I ko god to pročita, a ne razumije se u materiju ubijeđen je da je to tako. Šta je tu pogrešno?
Protok Neretve kroz Mostar je vrlo varijabilan. Srednji godišnji protok je 194 m3/s, s tim da je maksimalni bezbjedni 1000 m3/s, a minimalni ljetnji 50 m3/s. Kapacitet oba tunela prema HE Plat jeste oko 210 m3/s, tačnije kad se drugi napravi, trenutno je oko 90 m3/s. Ali to je samo najveći mogući protok i ništa više. Da bi se tuda provelo više vode nego prođe Neretvom kroz Mostar potrebno je da 365 dana u godini tuda protiče 210 m3/s. Problem je samo u tome što tolike vode nema, i tuda se propušta količina vode u skladu sa popunjenošću Bilećkog jezera i potrebama za proizvodnju struje. Ne znam za tačne podatke koji je srednji protok kroz sadašnji tunel, ali je sigurno puno manji od maksimalno mogućeg 90 m3/s. Isto će biti i sutra kad se izgradi još jedan tunel. Džabe vam što imate kapacitet, ako nemate vodu koja će tuda prolaziti. Ali vam veliki kapacitet dobro dođe kada imate jako velike padavine kao ove godine i to služi kao odušak za velike vode koje više nećete morati ispuštati u Popovo polje. Doduše, ako se agencija za Jadranski sliv bude ponašala kao i do sada pa zatvarala HE Svitava svako malo, to neće biti od velike pomoći nikome jer će se oko Ravnog i Hutova opet formirati jezero koliko god HE na Trebišnjici ispuštale.
Ali sve to ne smeta vajnim "stručnjacima" da upoređuju srednji protok Neretve sa maksimalnim kapacitetom tunela. Brkaju "babe i žabe", i to tako prolazi u javnosti, a oni ispadaju pametni.

[Coppertone]

Posebno interesantno, a sto ovi zagovaraci HE uporno ignorišu: "Da bi stvar bila još komplikovanija radi se u uvjetima krša gdje je teško znati na koji način se kreću vode, te je potvrdio da je riječ o mogućnostima preusmjerenja ogromnih količina vode u potpuno neprirodnom vještačkom smjeru. "

Još jedan biser. Da je ovo izgovorila osoba potpuno nestručna to bih mogao i razumjeti. Ali neko ko se predstavlja kao hidrolog da lupi "radi se u uvjetima krša gdje je teško znati na koji način se kreću vode" je ipak malo previše. Ispitivanja sistema krških voda u I.Hercegovini traju već više od 50 godina. Izbušeno je toliko bušotina, bačeno toliko boje i napravljeno toliko istraživanja da se vrlo precizno zna kuda se vode kreću. To što to navodni hidrolog ne zna je na njegovu sramotu.

Mislim da se tu vise mislilo na konfiguraciju terena a ne na sam uticaj voda na Bunu i Bregavu. Ispitivanja o uticaju tokova su dosta detaljno uradjena jos davnih dana. U studiji uticaja HE Dabar se moze procitati dosta informacija.



Vec sam pisao, Buna je prosle godine 3 mjeseca dobijala vodu iz rezervoara pod zemljom koji sigurno nisu mali. Slicno je s Bregavom, samo sto ona presusi, ali se opet moze proracunati kolika je zapremina vode u zemlji/krshu. Kada dodje akumulacija, sigurno ce se vrsiti ubrizgavanje betona ili ce se postaviti vodoneprepusni sloj sto ce usporiti punjenja tih rezervoara i sigurno doci to tektonskih pomjeranja u podzemnom svijetu. Nakon punjenja HE Bilace bilo je dosta seizmickih desavanja. U prvih 6 godina, preko 8000 potresa. Srecom nisu bili jaki.
Sigurno ce ova akumulacija imati uticaja i na razmnozavanje rijetke vrste endemske ribe gaovice.

[coek]

"Klasična ponuda u Hutovom blatu - vožnja brodicom trenutno se ne može ostvariti jer nivo vode nije dovoljan. Umjesto da je nivo vode jedan metar, on sada iznosi 10 centimetara, potvrdio je za Agenciju FENA Zoran Mateljak stručni voditelj za Hutovo blato."


"Naime, dosadašnji hidroenergetski zahvati u području sliva Trebišnjice, odnosno izgradnja infrastrukture u Popovom polju su močvarnom području Hutovog blata oduzeli 50 posto voda."

"Do potpune katastrofe u Hutovom blatu došlo bi ukoliko bi se projekat HE Dabar realizovao onako kako je planiran, što znači da bi se pola voda što je ostalo u Hutovom blatu okrenulo u drugom smjeru."

Više na http://www.abrasmedia.info/content/u-hu ... i-he-dabar

[coek]

Dramatično upozorenje WWF-a: Uništićete prirodne resurse Balkana!

Vodeća svjetska organizacije za zaštitu okoliša WWF upozorila je da će planirana izgradnja više od 500 novih hidroelektrana u regiji Dinarskog luka, koja se proteže na oko 100.000 kvadratnih kilometara na prostoru između Slovenije i Albanije, ugroziti bogatu biološku raznolikost zapadnog Balkana i, kako ističu, nekoliko iznimno vrijednih prirodnih područja, kao što su Park prirode Hutovo blato u Bosni i Hercegovini, delta Neretve u Hrvatskoj, rijeke Morača i Tara u Crnoj Gori, a time i Skadarsko jezero, najveće jezero na Balkanskom poluotoku, na granici između Crne Gore i Albanije, izvještava novinar Anadolu Agency.


Vise na radiosarajevo tacka ba/novost/126267/nocache

[dragan.s]

http://www.dubrovacki.hr/clanak/56030/s ... aslanjenje

Anđelka · 05.10.2013. 13:30
Utjecaj projekta Gornji i Donji horizonti, u okviru kojih se gradi sedam hidrocentrala u Hercegovini na rijeku Neretvu je ogroman i ne treba ga podcjenjivati, ali se može držati pod kontrolom dobrim gospodarenjem vodama- poruka je stručno znanstvenog skupa održanog u Metkoviću, na kojem su gostovali profesori, Mijo Vranješ i Davor Romić.

Drugim riječima, Gornji horizonti ne utječu na zaslanjenost vode u Neretvi niti ugrožavaju budući projekt navodnjavanja poljoprivrednih površina. Kako je istaknuto, zaslanjenost Neretve uzvodno od Ušća posljedica je produbljivanja riječnog korita, što u konačnici narušava ravnotežu dotoka slane i slatke vode, koja se mijenja ovisno o plimi i oseki.

Sa dotokom slatke vode za navodnjavanje ne bi trebalo biti nikakvih problema jer je prema dosadašnjim procjenama potrebno deset do petnaest kubika u sekundi, dok je hidroelektrana Jablanica projektirana da osigura protok od pedeset kubičnih metara vode u sekundi.

Za budućnost Neretve čini se nisu presudni Gornji horizonti već realizacija projekta obrane od soli, koji je zapeo u predprojektu jer su se pobunile ekološke udruge iz donjeg Poneretvlja, koje se nisu slagale sa izgradnjom brane, kojom bi se sprječavao prodor morske vode u Neretvu.

Naime, između Opuzena i Komina bilo je planirano izgraditi branu za obranu od soli. Pregrada je zamišljena kao laka mobilna konstrukcija, u kojoj pomični dio svojim podizanjem u vrijeme plime kad je prodor mora u Neretvu najveći fizički sprječava prodor slane vode, što omogućava nesmetano korištenje vode iz rijeke Neretve i rukavaca za navodnjavanje poljoprivrednih površina.

Pregrada u podignutom položaju podizala bi razinu vode uzvodno, što bi potiskivalo slanu vodu na veće dubine. Za vrijeme oseke pregrada bi bila spuštena jer je količina dotoka slatke vode iz pravca Metkovića dovoljna za prirodno potiskivanje mora.

Po mišljenju stručnjaka brana bi bila aktivna u ljetnim mjesecima, kada je za niskog vodostaja i najintenzivniji prodor mora u Neretvu, dok bi u zimskom razdoblju mobilna konstrukcija stalno bila spuštena.

Osim protivljenja ekologa na početak projekta obrane od soli utjecala je recesija i besparica u državnoj blagajni zbog čega su mnogi projekti do daljnjega stavljeni na čekanje. Tako se poljoprivredne kulture zalijevaju nekvalitetnom slanom vodom što uvjetuje niže prinose i do 40 posto po jednom hektaru.

[akcid]

Ovdje se vodi ogorčena borba ko je u pravu: Dok @Coppertone i @coek zagovaraju zaštitu vodotoka Popova i ostalih kroz zaustavljanje realizacije projekta Horizonti, @dragan.s još srčanije podržava i raznoraznim tekstovima pokušava dokazati suprotno

Zanima me šta nam je bitnije - materijalno-finansijski promet dijela države, pa i ostalog dijela, njenih pojedinih organizacija i naročito pojedinaca, kroz izgradnju vještačkih jezera i hidrocentrala, ili zaštita okoline i njeno održavanje u postojećem stanju, uz opstanak biljnih i životinskih vrsta koje nastanjuju ovo područje jugoistočne Hercegovine.

[dragan.s]

Ovdje se vodi ogorčena borba ko je u pravu: Dok @Coppertone i @coek zagovaraju zaštitu vodotoka Popova i ostalih kroz zaustavljanje realizacije projekta Horizonti, @dragan.s još srčanije podržava i raznoraznim tekstovima pokušava dokazati suprotno

Zanima me šta nam je bitnije - materijalno-finansijski promet dijela države, pa i ostalog dijela, njenih pojedinih organizacija i naročito pojedinaca, kroz izgradnju vještačkih jezera i hidrocentrala, ili zaštita okoline i njeno održavanje u postojećem stanju, uz opstanak biljnih i životinskih vrsta koje nastanjuju ovo područje jugoistočne Hercegovine.

Ja mislim da i ja i @Coppertone nastojimo razmrsiti ovu izuzetno komplikovanu materiju od "dimnih bombi" koje bacaju neki nazovi stručnjaci raznim izjavama. I objasniti ljudima (od kojih većina ne zna ni na karti naći lokacije o kojima govorimo) o čemu se tu u stvari radi, koje su prednosti, a koje opasnosti.
U prilog toga je i ovaj gornji članak gdje vodeći hrvatski stručnjaci za vode govore u čemu je najveća opasnost po dolinu Neretve i šta treba da se uradi. Slične stvari sam i ja ovdje pisao, samo se na temi vratite nekoliko stranica unazad.
Ako imaš nešto konkretno reći po ovoj pitanju rado ću prihvatiti diskusiju. Globalne priče tipa "Save the world" su ipak za nekih drugih tema. Ima jedna takva na pf. politika pa ko voli nek izvoli.

[iz dna duše]

Evo još jedne "dimne bombe" po jednima, a po drugima razlog da se dobro svi zamislimo nad ovim. Ja jesam laik za ovu oblast, ali isto tako znam da Stručnjaci i "stručnjaci" često pod pritiskom ili iz nekih drugih razloga izrađuju studije izvodljivosti, a vlast olako izdaje izdaje okolišne dozvole, opet pod pritiskom ili iz nekih drugih razloga, kako i sve drugo funkcioniše u našoj državi.
Po meni je važno da svi razmišljamo o stvarima koje život znače...a voda znači život i zato svaka odluka mora biti dobro odvagana i transparentna i za svaku odluku treba više neovisnih stručnjaka da se izjasni, ovi koji su uključeni u ovo, jasno mi je da će svim silama braniti "pozitivnu" stranu izgradnje brana...

http://www.** No links **.ba/nedjeljni-magazin/ka ... ercegovini (link ne radi, evo i teksta):

STRAŠNA (H)ISTORIJA UBIJANJA BH. VODA: Kako su hidroelektrane uništile život u Bosni i Hercegovini...
Srijeda | 09.10.2013.
Piše: Zoran BIBANOVIĆ

Kada je (iz)građen hidrosistem Trebišnjica sa hidroelektranama u Trebinju, Dubrovniku i Čapljini, autori tog sistema su obećavali sjajnu poljoprivrednu budućnost Popovog Polja za koje se tvrdilo da može hraniti čitavu bivšu Jugoslaviju, a za čije potencijale je zainteresiran čak i Japan. Danas, 50 godina kasnije, stanovništvo Popovog Polja nije zapalo u ekonomsko-socijalnu i demografsku krizu, ono naprosto više ne postoji...

zoran bibanovićPiše: Zoran BIBANOVIĆ

„Od svega što je vrtovima neophodno voda je najvažnija stvar, ali se i najlakše može zagaditi. Jer ni zemlja, ni sunce, ni vjetrovi, koji zajedno sa vodom hrane sve što je niklo iz zemlje, ne mogu se zagaditi, ne mogu se odvesti na drugo mjesto niti ukrasti, dok je priroda vode takva da je sve to moguće. Zato je potreban zakon da bi je zaštitio. Neka taj zakon glasi ovako: Ako neko namjerno upropašćuje vodu, bilo izvorsku, bilo pohranjenu, zagađivanjem, odvođenjem jarkom ili krađom, neka oštećeni podnese tužbu gradskim nadzornicima navodeći pismeno visinu štete“ - Platon, Zakoni, knjiga VII.
Jablaničko jezero
Više od 5 km toka Neretve od brane Jablaničkog jezera do turbina je ostalo bez vode. Samo u rijetkim trenucima za vrijeme velikih voda, prelijevanjem, formira se za kratko bivši tok nesretne rijeke. Usljed velikog povećanja vlage bujaju paraziti i biljne štetočine što je u potpunosti uništilo bivše vinograde.

Rijetki su primjeri klimatske različitosti kao u području sliva rijeke Neretve, u kojoj se smjenjuju mediteranska, submediteranska, umjereno-kontinentalna i tipična planinska klima, pa i alpska na vrhovima planina. Gornji tok rijeke je nenastanjen i predstavlja jednu od posljednjih zona divljine u Evropi. Rijeka je probila i dva impresivna kanjona, prvi u gornjem toku (rafting) i drugi u srednjem toku kroz koji je probijena magistralna cesta. Dubina kanjona koja na pojedinim mjestima iznosi blizu 2000 m uslovila je pojavu više centara endemične flore, faune i vegetacije. Po stepenu biodiverziteta ovo područje se svrstava u najznačajniji i najočuvaniji florističko-faunistički centar na svjetskom globalnom nivou.

U donjem toku rijeka Neretva oblikuje neponovljive močvarne pejzaže sa izuzetnim močvarnim staništima biljnog i životinjskog svijeta (ornitološki park ptica Hutovo blato). Cijeli tok rijeke je prepun jedinstvenim spomenicima kulture. Rijeka je poznata po svojoj smaragdno zelenoj boji i raspolaže sa sjajnim turističkim potencijalima. Prije nekoliko godina jedna amerikanka je upitala načelnika općine Konjic, gospodina Emira Bubala: "Čime bojite ovu rijeku"?

Na kraškom području Dinarskih planina od Slovenije do Crne Gore predviđena je izgradnja oko 500 hidroakumulacija. Zbog nespornog bogatstva hidropotencijala BH rijeka rođeni su strahovi da ćemo postati pogon za proizvodnju jeftine elektroenergije bez ljudi. Izvjesna gradnja mnoštva novih akumulacija koje zanemaruju glavni ekološki problem, a to je rješavanje otpadnih voda, zaštita i čišćenje rijeka, opstanak biološke i pejzažne raznolikosti u potpunosti obezvrijeđuje eko-turističku perspektivu Bosne i Hercegovine.

U ovome trenutku otpadne vode u cijeloj Bosni i Hercegovini su praktično uključene u rijeke.

Iskustva sa uticajem dosadašnjih pet velikih brana na Neretvi na životnu sredinu su vrlo loša. HE Jablanica je puštena u probni rad 1954. godine. Poslije šezdeset godina može se sa sigurnošću reći da je šire područje Jablanice ekonomski osiromašeno. Broj stanovnika u dolini Neretvice (koji su prvi most dobili nakon deset godina, a struju nakon dvadeset godina) sa 15.000 pao je na 5.000 stanovnika. Stanovnici nisu dobili pravičnu nadoknadu za izgubljena imanja. Bogate doline Neretvice i Rame, te naselja Ostrožac, Žuglići, Ribići, Orahovica, Lisičići, Čelebići, Paprasko, Kralupi... su davali vagone najbolje jabuke, trešnje, kestena, grožđa, kruške, luka, paradajza... koji su se odvozili u Beč, Budimpeštu, Sarajevo, Dubrovnik, Split... Ostrožac je imao na daleko poznate mlinove, kožare, mesare, gostione...

Jezero je dugo 31 km na površini od 14,3 km2 sa 320 miliona m3 vode i potopilo je 1.440 he najkvalitetnijeg poljoprivrednog zemljišta i 820 stambenih objekata u kojima je živio 4.471 stanovnik.
Konjic je prije gradnje akumulacije imao skoro idealnu klimu sa snježnim zimama i suhim i toplim ljetima sa maksimalnim brojem sunčanih dana. Autohtone salmonidne ribe (glavatica, mekousna pastrmka, zubatak, potočna pastrmka...) su potpuno nestale. Nove vrste, slabijeg kvaliteta su planski i neplanski incidentno unešene u akumulaciju. U toku ljetnih mjeseci obavezno dolazi do oboljevanja nekih vrsta riba (pojava pantljičare). Punih 8 km od Konjica do Čelebića je zona niti jezera niti rijeke.

Više od 5 km toka Neretve od brane Jablaničkog jezera do turbina je ostalo bez vode. Samo u rijetkim trenucima za vrijeme velikih voda, prelijevanjem, formira se za kratko bivši tok nesretne rijeke. Usljed velikog povećanja vlage bujaju paraziti i biljne štetočine što je u potpunosti uništilo bivše vinograde.

Akumulacija je gradu Konjicu donijela veliku vlažnost zraka (do 80%). Konjic je prije gradnje akumulacije imao skoro idealnu klimu sa snježnim zimama i suhim i toplim ljetima sa maksimalnim brojem sunčanih dana. Autohtone salmonidne ribe (glavatica, mekousna pastrmka, zubatak, potočna pastrmka...) su potpuno nestale. Nove vrste, slabijeg kvaliteta su planski i neplanski incidentno unešene u akumulaciju. U toku ljetnih mjeseci obavezno dolazi do oboljevanja nekih vrsta riba (pojava pantljičare). Punih 8 km od Konjica do Čelebića je zona niti jezera niti rijeke.

Ugostiteljski objekti na obali jezera, prilagođeni maksimalnoj koti vodostaja zbog neugodnog mirisa bukvalno propadaju. Zbog visokih oscilacija vode na Jablaničkom jezeru nije moguć uzgoj ribe po kaveznoj tehnologiji. Istovremeno hladna voda donjih slojeva koja se obrušava na turbine hladi nizvodne akumulacije (Grabovica, Salakovac, Mostar) zbog čega rekreativni i sportski turizam na tim akumulacijama faktički ne postoji.

Jablaničko jezero danas je nezdrava bara sa stalnim oscilacijama koje mogu biti do 50 metara, naplavinama, algama, metanskim isparavanjima, čestim maglama...

Nakon posljednjeg rata općina Konjic je uložila ogroman napor u cilju saniranja posljedica izgrađenog Jablaničkog jezera, a kako sada stoje stvari uz obnovljenu staru čaršiju i ćupriju u centru grada i novoizgrađeni most u Čelebiću, Konjic je pred rješenjem otpadnih voda čak i prije grada Sarajeva, koji svoj postojeći prečistač otpadnih voda u Butilima još nije stavio u pogon.

Područje istočne Hercegovine je jedno od najbogatijih područja u padavinama na cijelom regionu zapadnog Balkana. Padavine u prosjeku iznose oko 1.780 mm/god., a u ekstremnim slučajevima dostižu visinu i do 5.000 mm/god.

Ove ogromne količine padavina nisu jednakomjerno raspoređene u toku godine. Obilje voda (uz redovne poplave) u zimsko-proljetnom periodu i oskudica vode u toku ljeta, stoljećima su stvarale velike materijalne štete na ovom području.

Prve studije usmjerene na odbranu od poplava i traženje najboljih hidromeliorativnih rješenja rađene su krajem XIX stoljeća u vremenu Austo-Ugarske uprave (akumulacija Klinje iz 1897. godine, iznad Gacka).
Iskustva sa uticajem dosadašnjih pet velikih brana na Neretvi na životnu sredinu su vrlo loša. HE Jablanica je puštena u probni rad 1954. godine. Poslije šezdeset godina može se sa sigurnošću reći da je šire područje Jablanice ekonomski osiromašeno. Broj stanovnika u dolini Neretvice (koji su prvi most dobili nakon deset godina, a struju nakon dvadeset godina) sa 15.000 pao je na 5.000 stanovnika. Stanovnici nisu dobili pravičnu nadoknadu za izgubljena imanja.

Na osnovu ekoklimatskih karakteristika kraška polja istočne Hercegovine se dijele na:
- Visoka kraška polja istočne Hercegovine (Nevesinjsko i Gatačko);
- Srednja kraška polja istočne Hercegovine (Ljubinsko, Dabarsko, Fatničko i Plansko);
- Donja kraška polja istočne Hercegovine (Buško Blato i Popovo Polje).

Na donjem toku rijeke Neretve idući prema jugoistoku nalaze se posebni tipovi kraških polja (Hutovo Blato, Ljubinsko i Stolačko). Utvrđeno je da sve vode ovog područja imaju karakteristike rijeka ponornica. Iz tog razloga granice slivnog područja se ne poklapaju sa topografskim granicama. U korito rijeke Trebišnjice slivaju se vode iz mnogobrojnih izvora koji dobivaju vodu iz dalekog zaleđa. Ustanovljeno je takođe da su donja polja sudbonosno povezana sa hidrološkim režimom gornjih polja (Fatničko, Dabarsko), a njihov opstanak je uslovljen vodama Nevesinjskog i Gatačkog polja.

Na tim osnovama je izgrađen hidrosistem Trebišnjica sa hidroelektranama u Trebinju, Dubrovniku i Čapljini. Autori tog hidro-meliorativnog sistema su obećavali sjajnu poljoprivrednu budućnost Popovog Polja za koje se tvrdilo da može hraniti čitavu bivšu Jugoslaviju, a za čije potencijale je zainteresiran čak i Japan.

Kakva je današnja slika Popovog Polja nakon 50 godina?

Stanovništvo Popovog Polja nije zapalo u ekonomsko-socijalnu i demografsku krizu, ono naprosto više ne postoji. Jedan autobus može pokupiti sve stanovnike na potezu od Trebinja do Ljubinja!? Betonirano je korito rijeke Trebišnjice u dužini od 60 km, a za potrebe HE Čapljina podignuto je kompenzaciono Svitavsko jezero koje često šire područje koristi kao akumulaciju „u pričuvi“ što je nedozvoljivo. Bilećka akumulacija je potopila stara sela istočne Hercegovine Panika, Most, Dubočani… spašena je stara crkva manastira Dobrićevo sa freskama zoografa Georgija Mitrofanovića koja je prenesena u selo Orah kraj Bileće. Akumulacija je potopila i spomenik kulture Arslanagica most koji je prenesen u Trebinjsko naselje Gradina. Šta je sve živjelo u nekada najvećoj ponornici na svijetu, Trebišnjici, nikada nećemo saznati jer nikakva biološka istraživanja nisu ni vršena?
Trebišnjica
Betonirano je korito rijeke Trebišnjice u dužini od 60 km, a za potrebe HE Čapljina podignuto je kompenzaciono Svitavsko jezero koje često šire područje koristi kao akumulaciju „u pričuvi“, što je nedozvoljivo. Bilećka akumulacija je potopila stara sela istočne Hercegovine Panika, Most, Dubočani… spašena je stara crkva manastira Dobrićevo sa freskama zoografa Georgija Mitrofanovića koja je prenesena u selo Orah kraj Bileće. Akumulacija je potopila i spomenik kulture Arslanagica most koji je prenesen u Trebinjsko naselje Gradina. Šta je sve živjelo u nekada najvećoj ponornici na svijetu, Trebišnjici, nikada nećemo saznati jer nikakva biološka istraživanja nisu ni vršena?

Današnji faraonski projekat Republike Srpske „Gornji horizonti“ je nastavak izgradnje hidrosistema Trebišnjica i nastavak neprihvatljivog upravljanja vodama u Bosni i Hercegovini. On ugrožava sada stabilnost prirodnog hidrološkog režima i budućnost izvora u slivu Bregave, područja Berkovića, Stoca, Ljubinja, Hutovog Blata, poljoprivrednu proizvodnju u donjem toku Neretve…

Vode Nevesinjskog polja otiču u pravcu Bune i Bunice. Manji dio Fatničkog polja i sve vode Dabarskog polja, preko pritoke Bregave takođe otiču u rijeku Neretvu. Manje količine vode iz krajnjeg jugoistočnog dijela Gatačkog polja podzemnim putem dreniraju u pravcu pritoka Pive, a preko nje u rijeku Drinu.

Specijalno izgrađenom infrastrukturom te vode se preusmjeravaju u vještačku akumulaciju Bilečko jezero što je suprotno smjeru njihovog prirodnog oticanja i suprotno međunarodnim zakonima kojima se zabranjuje preusmjeravanje voda u sliv drugih rijeka. Sve se to radi zbog povećavanja proizvodnje u HE Trebinje, Dubrovnik i Čapljina.

Nesporna razvojna politika Bosne i Hercegovine su nesumnjivi elektroenergetski potencijali vodotokova, drvna industrija na osnovu relativnih šumskih resursa, tradicionalna industrijska i poljoprivredna proizvodnja, turistička ponuda… ali sve uz kompetentnu politiku i viziju upravljanja navedenim sektorima privrede i vezu sa opštim interesima građana.

Ali šta ćemo ako živimo u društvu u kojem ne vlada izreka „Historija est Magistra Vitae“?

Kako se mentalno i civilizacijski vratiti u Evropu?

Vaclav Havel, jedan od duhovnih arhitekata tzv. pluralističke revolucije 1989. godine, je rezignirano sumirao društva u istočnoj i centralnoj Evropi u tekstu pod naslovom „Izgubljeni raj“, objavljenom u The New York Review of Books: „kao društva u kojima vladaju međunacionalne mržnje, podozrivost, rasizam, čak i znaci fašizma, podmukla demagogija, intrige i smišljeno laganje; političarenje, neobuzdana i i bezobzirna borba za isključive partikularne interese; glad za vlašću, nezrele ambicije, fanatizam svake moguće vrste, uspon različitih mafija, nove i besprimjerne varijante pljačkanja, nedostatak tolerancije, razumjevanja, ukusa, odmjerenosti, razuma“.

Poljski politički sociolog Pjotr Stompka smatra da eks-socijalistička istočnoevropska društva koja pate od civilizacijske nekompetentnosti zahtijevaju fundamentalnu transformaciju mentalnog, kulturnog i civilizacijskog tkiva društva. U njegovoj analizi leži i dio odgovora na začuđujuće pitanje koje u širem kontekstu postavlja profesor Vukašin Pavlović. Kako je moguće da bivše JU države uprkos ratnim razaranjima još uvijek zadržavaju izvjesne komparativne prednosti ispred Albanije, Bugarske i Rumunije. Nije li to zato što je bivša Jugoslavija u pogledu civilizacijske kompetentnosti bila daleko ispred ostalih istočnoevropskih društava i tu razliku nije ni lako ni jednostavno poništiti uprkos tome da se određene političke elite trude da to urade. Ako nam je to utjeha da ispod nas ima i gorih, neka nam bude.

Podaci koji će se dobiti iz popisa stanovništva koji je u toku će poslužiti za nova političarenja ali ono što je nesporno tačno i notorno poznato da Bosna i Hercegovina ima začuđujući civilizacijski potencijal koji je u kratkom vremenu uz neophodne političke promjene može vratiti u Evropu.

[coek]

Nadam se samo da ce se, nekim cudom, prekinuti ovakav monstruozni "razvoj"koji ce iza sebe ostaviti samo pustos.

[dragan.s]

Evo još jedne "dimne bombe" po jednima, a po drugima razlog da se dobro svi zamislimo nad ovim. Ja jesam laik za ovu oblast, ali isto tako znam da Stručnjaci i "stručnjaci" često pod pritiskom ili iz nekih drugih razloga izrađuju studije izvodljivosti, a vlast olako izdaje izdaje okolišne dozvole, opet pod pritiskom ili iz nekih drugih razloga, kako i sve drugo funkcioniše u našoj državi.
Po meni je važno da svi razmišljamo o stvarima koje život znače...a voda znači život i zato svaka odluka mora biti dobro odvagana i transparentna i za svaku odluku treba više neovisnih stručnjaka da se izjasni, ovi koji su uključeni u ovo, jasno mi je da će svim silama braniti "pozitivnu" stranu izgradnje brana...

STRAŠNA (H)ISTORIJA UBIJANJA BH. VODA: Kako su hidroelektrane uništile život u Bosni i Hercegovini...
Srijeda | 09.10.2013.
Piše: Zoran BIBANOVIĆ
.....

Hajde što ti nisi stručan. Ti i ne objavljuješ tekstove u novinama o toj temi. Ali predsjednik Udruženja turističkih agencija BiH (a to je jedina titula Zorana Bibanovića) isto nije stručan pa objavljuje takve tekstove u kojima se ne zna "jesil' pošo ili si došo" kako bi naš narod rekao. I narod to čita i sve uglas viče "Vidi našeg stručnjaka kako im je reko". A izvalio je samo gomilu gluposti i ništa više. Da su bar suvisle ni pola jada.
Kad bi isti nešto napisao o turizmu ja bih cijenio da je to napisao neko stručan jer se na tu poziciju (nadam se) ne dolazi sa ulice. Ali pisati o dolini Neretve sa naučne strane je pretežak zadatak za njega. Neka to ostavi onima koji to ipak bolje poznaju.
Osvrnut ću se samo na par stvari iz teksta vezano za GH. Oko Jablaničkog jezera nisam upućen pa bolje da ne ulazim u to.
Bio je link na jednu zanimljivu knjigu vezanu za Jablaničku HE na temi o Ljutoj, ali je to pobrisano. Ne znam sad ko je autor ali je to pravi naučni način kako o tome pisati.
Dakle, u tekstu se kaže (i to se ponavlja nekih tri puta):

Kada je (iz)građen hidrosistem Trebišnjica sa hidroelektranama u Trebinju, Dubrovniku i Čapljini, autori tog sistema su obećavali sjajnu poljoprivrednu budućnost Popovog Polja za koje se tvrdilo da može hraniti čitavu bivšu Jugoslaviju, a za čije potencijale je zainteresiran čak i Japan. Danas, 50 godina kasnije, stanovništvo Popovog Polja nije zapalo u ekonomsko-socijalnu i demografsku krizu, ono naprosto više ne postoji...

Kakve veze ima to dvoje? To što sada nema stanovnika u Popovom polju je prije svega posljedica rata, a ne propasti sistema DH (Donjih Horizonata). Da je autor prošao zadnjih par godina tuda uočio bi da se obrađuju znatne poljoprivredne površine i svake godine ih je sve više. Nažalost problemi sa HE Svita i Agencijom za sliv Jadranskog mora su zadnjih par godina od donjeg dijela Popovog polja pravili jezero i sprečavali uzgoj nasada voćaka. Pozitivna stvar koju će donijeti još jedan tunel prema Platu je da tih poplava više neće biti.
Idemo dalje:

Područje istočne Hercegovine je jedno od najbogatijih područja u padavinama na cijelom regionu zapadnog Balkana. Padavine u prosjeku iznose oko 1.780 mm/god., a u ekstremnim slučajevima dostižu visinu i do 5.000 mm/god.

Ove ogromne količine padavina nisu jednakomjerno raspoređene u toku godine. Obilje voda (uz redovne poplave) u zimsko-proljetnom periodu i oskudica vode u toku ljeta, stoljećima su stvarale velike materijalne štete na ovom području.

Prve studije usmjerene na odbranu od poplava i traženje najboljih hidromeliorativnih rješenja rađene su krajem XIX stoljeća u vremenu Austo-Ugarske uprave (akumulacija Klinje iz 1897. godine, iznad Gacka).

I niks dalje. Prelazi na Jablanicu. Šta sa ostalim kraškim poljima u Istočnoj Hercegovini? Ima li predstavu kako teku vode u kršu, koliko su ta polja poplavljena itd? Nema pojma, poplavljeno polje nije interesantno za turiste.
Ovdje je nešto pobrkao:

Betonirano je korito rijeke Trebišnjice u dužini od 60 km, a za potrebe HE Čapljina podignuto je kompenzaciono Svitavsko jezero koje često šire područje koristi kao akumulaciju „u pričuvi“ što je nedozvoljivo

Svitavsko jezero nije kompenzaciono jezero. Postoji jezero kod Ravnog koje je kompenzaciono. Iz Svitavskog jezera se voda ispušta u Neretvu, a ne vidim u čemu je problem što ga "stanovništvo koristi kao pričuvu", ako ga i koristi tako. Postoji konstantan dotok u to jezero od 8 m3/s upravo iz razloga što je korito Trebišnjice betonirano. Da nije betonirano ljeti bi dotok bio 0 m3/s.

Ostalo je tako nacabano da mi se nije dalo čitati. Ne mogu uhvatiti nit "šta je pisac htio da kaže". Na kraju vidim da se bavio i popisom.

[iz dna duše]

@dragan.s

Znam ja da ni Bibanović nije stručan kao ni ja, ali kada već objavljuje tekstove na ovu temu, ja se ipak nadam i vjerujem da je koristio izvore koje su napisale stručne osobe. Ti mi djeluješ potkovan znanjem i podacima ali mislim da vučeš vodu na jedan mlin i da nisi objektivan jer uporno pokušavaš svima nama da dokažeš da sve što su ikada drugi objavili ili rekli, da to nije tačno. U tvoju stručnost ne sumnjam ali, meni malo izgledaš i zainteresovana strana (zvučiš kao da si PR Projekta).... I da zaključimo, ja doista nisam stručnjak za ovu oblast, ali se jako puno informišem, čitam dostupne materijale ljudi koji o tome nešto znaju, uključujući i tvoje postove. No, kako rekoh, ne mogu se oteti utisku da ti ovdje ne nastupaš objektivno, nego u odbrani nečega, što ja i dalje mislim da nije dobro i da građani i država BiH od toga neće imati koristi, a posljedice za okoliš i život u dolini Neretve će biti katastrofalne.....

[akcid]

@dragan.s

Znam ja da ni Bibanović nije stručan kao ni ja, ali kada već objavljuje tekstove na ovu temu, ja se ipak nadam i vjerujem da je koristio izvore koje su napisale stručne osobe. Ti mi djeluješ potkovan znanjem i podacima ali mislim da vučeš vodu na jedan mlin i da nisi objektivan jer uporno pokušavaš svima nama da dokažeš da sve što su ikada drugi objavili ili rekli, da to nije tačno. U tvoju stručnost ne sumnjam ali, meni malo izgledaš i zainteresovana strana (zvučiš kao da si PR Projekta).... I da zaključimo, ja doista nisam stručnjak za ovu oblast, ali se jako puno informišem, čitam dostupne materijale ljudi koji o tome nešto znaju, uključujući i tvoje postove. No, kako rekoh, ne mogu se oteti utisku da ti ovdje ne nastupaš objektivno, nego u odbrani nečega, što ja i dalje mislim da nije dobro i da građani i država BiH od toga neće imati koristi, a posljedice za okoliš i život u dolini Neretve će biti katastrofalne.....

Odavno i ja imam ovakav utisak, i slično tvom pisanju i ja sam mu pokušao skrenuti pažnju, no uporan je. Što je najtužnije, ovo područje koje ugrožava vlast RS mu je rodni kraj, mada to nema neki poseban značaj u odbrani čistog okoliša i prirode.

[coek]

@dragan.s

Znam ja da ni Bibanović nije stručan kao ni ja, ali kada već objavljuje tekstove na ovu temu, ja se ipak nadam i vjerujem da je koristio izvore koje su napisale stručne osobe. Ti mi djeluješ potkovan znanjem i podacima ali mislim da vučeš vodu na jedan mlin i da nisi objektivan jer uporno pokušavaš svima nama da dokažeš da sve što su ikada drugi objavili ili rekli, da to nije tačno. U tvoju stručnost ne sumnjam ali, meni malo izgledaš i zainteresovana strana (zvučiš kao da si PR Projekta).... I da zaključimo, ja doista nisam stručnjak za ovu oblast, ali se jako puno informišem, čitam dostupne materijale ljudi koji o tome nešto znaju, uključujući i tvoje postove. No, kako rekoh, ne mogu se oteti utisku da ti ovdje ne nastupaš objektivno, nego u odbrani nečega, što ja i dalje mislim da nije dobro i da građani i država BiH od toga neće imati koristi, a posljedice za okoliš i život u dolini Neretve će biti katastrofalne.....

Pred prosle, opste, izbore (2012) sam pricao sa jednim covjekom dosta upucenim u sive zone politickog marketinga i isti mi rece da politicke stranke imaju svoje ljude koji rade PR odnosno spinuju po forumima. Isprva sam bio zatecen, ali onda sam shvatio da je to sasvim normalno, jer je velika snaga interneta kao medija (primjer: skuplji je oglas na klix-u nego u Avazu)

Zasto li su me samo ovi Draganovi istupi podsjetili na ovo ... :

[coek]

Projekt 'Gornji horizonti' ugrožava endemske vrste riba u Buni, Bunici i Bregavi

Dakle ribe su u pitanju, a ribe zive u rijekama - ako se ovaj projekat realizuje, nece biti rijeka ovakvih kakve ih sada poznajemo. Posebno zanimljiv mi je slijedeci dio clanka, koji pokazuje koji su to stvarni problemi, kao i to da ih je investitor svjestan, ali da ih svjesno ignoriše/zanemaruje.

"Elektroprivreda Republike Srpske, kao glavni investitor projekta Gornji horizonti predviđa određene mjere ublažavanja negativnih utjecaja projekta, kao što su sanacija korita rijeke Bregave i kontrolirano upuštanje voda u ponor Ponikva u Dabarskom polju, sve u cilju povećanje minimalnih proticaja Bregave kroz Stolac.

"Sanacijom tj. betoniranjem korita Bregave, opet bi se narušile prirodne podzemne veze, pa se postavlja pitanje kome se te vode oduzimaju? Da li bi se sanacijom korita Bregave spriječio dotok vode u Hutovo blato? Ne spominje se gdje bi zapravo te vode išle jer je sigurno da eventualnim povećanjem protoka voda kroz Stolac, bi moralo doći negdje do smanjenja", rekao je Damir Brljević, predsjednik HEU Buna.

"Vrlo je upitno hoće li uopće biti moguće puštanjem vode u ponor Ponikva u ljetnim mjesecima povećati minimalne proticaje rijeke Bregave kroz Stolac. Naime, postoji istraživanje koje dokazuje da voda iz Ponikve u ljetnim mjesecima uopće ne dolazi na izvore Bregave", dodaje Zoran Mateljak iz Svjetskog fonda za prirodu (WWF).

Tvrdnju planera i investitora projekta Gornji horizonti, da će se preusmjerenjima voda oduzimati samo velike vode a potom osiguravati male vode, profesor s Dubrovačkog sveučilišta, Branko Glamuzina smatra prilično nesigurnom. "Zapravo površinske vode u karstu Istočne Hrecegovine ovise o nivou podzemnih voda, stoga ako se ne omogući punjenje podzemlja zimi velikim vodama, postoji opravdana sumnja da bi osiguranje voda u ljetnim mjesecima bili uzaludno tj. da bi podzemlje jednostavno upilo ove vode te se one ne bi pojavile na površini.""

[HelaS]

Dva tunela HE Dabar su probijena. Vjerovatno će sljedeće godine biti punjena hidroakumulacija i vjerovatno će tada i poslije nastati ekološke posljedice na prirodu u slivu rijeke Neretve. HE Dabar je projekat i investicija Republike Srpske. Ako taj projekat ugrozi eko sistem Republike Hrvatske i Federacije BiH, ako sudska presuda bude protiv RS, ko će namiriti štetu, čime i kako - Bosna i Hercegovina ili Republika Srpska:?

https://www.klix.ba/biznis/privreda/pro ... /251025015