Meyra wrote:Nisu bas svi ali velika vecina jeste.
Ima i onih sto su se oduvijek izjasnjavali tako. Jedan od mojih najboljih jarana je momak iz Zap. Mostara. Kada smo se upoznali odmah je stavio do znanja da on nije Bosanski Katolik niti Bosanski Hrvat vec Hrvat i ja sam ga kao takvog prihvatio. Ni na pamet mi ne pada da mu ja sad trubim e kako to i slicno. Covjek kaze da se tako oduvijek izjasnjavao kao i cijela mu familija i ko sam sad ja da mu trubim sta on treba da bude. Momak je i mene prihvatio za ono sto sam ja i nikad ni on meni nije rekao kako da sam nekad bio Musliman a sad sam Bosnjak. Momak voli BiH kao svoju domovinu (cak vise nego Cro) ali izjasnjava se tako kako se izjasnjava i ja licno nemam problem sa tim. Budi ono sto zelis da budes ali prije svega budi covjek.
Tek sam kasnije procitala Tvoj Posting i zato ga zitiram jer je jedino ispravan da bude na kraju ove Diskusije.
" Momak voli BiH kao svoju domovinu (cak vise nego Cro) ali izjasnjava se tako kako se izjasnjava i ja licno nemam problem sa tim. Budi ono sto zelis da budes ali prije svega budi covjek."
Prijateljski pozdrav .
Meyra
draga meyra,
bosnjaci su oni koji su tek nedavno odlucili sta zele da budu, odnosno kako da se zovu. pogledaj popis iz 91.ve i vidices da se tada niko nije izjasnio kao bosnjak. izjasnjavali ste se kao muslimani i onda presaltali na "bosnjak". niko se prije nije tako ni osjecao ni izjasnjavao osim mozda adila zulfikarpasica i tunje filipovica. cak ni alija nije dugo htio pristati na naciju "bosnjak", a sjecam se recimo, intevjua dine merilina iz 90 gdje se cudi "bosnjacima" i govori kako ce uvijek biti Musiman, a ne neki "bosnjak". a i sad je to na klimavim nogama jer kako vidim ti mjesas bosnjak i bosanac, da se uvede nacija bosanac bosnjaci bi nestali u sekundi. bosanac je regionalna ili drzavna pripadnost, pa ako hoces i mentalitetni kvalitet, ali sigurno nije i ne moze da bude nacionalnost.
samo srbi i hrvati su konstanta u bih. jos u 19. stoljecu taj nacionalni identited vec je bio definitivno zacrtan. mada, svi u evropi tada su smatrali stanovnike bosne srbima sa tri religije. evo ti link katolicke enciklopedije i popisa iz 1985.
http://www.newadvent.org/cathen/02694a.htm
Population
According to the census of 22 April 1895, Bosnia has 1,361,868 inhabitants and Herzegovina 229,168, giving a total population of 1,591,036. The number of persons to the square mile is small (about 80), less than that in any of the other Austrian crown provinces excepting Salzburg (about 70). This average does not vary much in the six districts (five in Bosnia, one in Herzegovina). The number of persons to the square mile in these districts is as follows: Doljna Tuzla, 106; Banjaluka, 96; Bihac, 91; Serajevo, 73, Mostar (Herzegovina), 65, Travnik, 62. There are 5,388 settlements, of which only 11 have more than 5,000 inhabitants, while 4,689 contain less 500 persons. Excluding some 30,000 Albanians living in the south-east, the Jews who emigrated in earlier times from Spain, a few Osmanli Turks, the merchants, officials. and Austrian troops, the
rest of the population (about 98 per cent) belong to the southern Slavonic people, the Serbs. Although one in race, the people form in religious beliefs three sharply separated divisions: the Mohammedans, about 550,000 persons (35 per cent), Greek Schismatics, about 674,000 persons (43 per cent), and Catholics, about 334,000 persons (21.3 per cent). The last mentioned are chiefly peasants. The Mohammedans form the mass of the population in the region called the Krajina in the north-west, in the district of Serajevo and in the south-eastern part of the territory; the Greek Schismatics preponderate in the district of Banjaluka. The Catholics of the Latin Rite exceed the other two denominations only in the district of Travnik and in northern Herzegovina. There are in addition 8,000 Jews and 4,000 Protestants. Divided according to occupation 85 per cent of the population are farmers or wine-cultivators (1,385,291). There are 5,833 large estates, the owners of which are chiefly Mohammedans, 88,970 cultivators of land not their own (kmeten), 88,867 free peasants who own the land they till, and 22,625 peasants who own farming-land and also cultivate the land of others. The population of the towns is small.
da su srbi u bih bili srbi i u austrougarskoj, a ne nekakvi bosanci pravoslavci ili bosnjaci pravoslavci (pravoslavlje to je religija, nema veze sa nacijom), svjedoci i pjesma alekse santica iz
1880-ih.
MOJE SRPSTVO
Što je nebu sunce sjajno, što krepošću višnjeg blista;
Što je polju cv'jeće bajno, a cvijeću rosa čista;
Što j' sokolu krš i st'jena gdje šstari, gdje se vije.
Više koga razjarena čsto ljuta munja bije;
Što je orlu smjelog leta ta visina neba sveta,
S koje gordo, u prašini, on prezire crva kleta;
Što je gori izvor-vrelo, lipe cvjetne, jele vite,
I u travi mirisave ljubičice one skrite;
Što j' lahoru miris ruža tihim letom što ga nosi,
Pa ga milo svakom daje, njim se diči i ponosi;
Što je pjesma slavlju milom, što je tici lako krilo,
Što je oku vid i svjetlost: to je meni Srpstvo milo!
Kao oganj, vatra živa u mom srcu ono gori!
S njime moja duša sniva, o novome danku, zori...
Svi oblaci da s' razviju - srdžbe strašne ponajveće,
Pa na njega da se sliju, ugasit' ga srcu neće!
Da s' njega gorda sila digne, demon... onaj ljuti,
Iskru svetu Srpstva mila ne može mi otrgnuti.
Njemu služim, vjerno, pravo, svetinja mi mila to je!
Zdravo da si, Srpstvo slavno, ponajveće blago moje!
U Mostaru, 1889.
Na kraju krajeva i u ustavu pishe da su konstitutivni narodi Srbi, Hrvati i Bosnjaci, dakle Bosanac pravoslavne ili katolicke vjeroispovjesti otpada, kako god okrenes, istorijski ili ustavno.
Ma Margi je meni zakon! 
