Forum Klix.ba

rekla-kazala wrote:Dobro kaže OldMayor,

Uvozimo sve za namještaj,... platno, spužvu, opruge, okove, ploče,... samo ako ponegdje zatreba neka bukova dašćica ona bude naša sirovina.
I sav rad ode za bagatelu.
Mi smo postali klasična lohn-zemlja .
Prije nekoliko dana je bio prilog o nekoj firmi koja navodno izvozi mnogo namještaja.
Kad gazdarica reče da prave krevete za 200 KM meni je sve bilo jasno.
Pretpostavljam da joj po krevetu ostane 20 KM zarade.

gigatech wrote:

ja1986 wrote:Sto se tice malina, one su bile dobar izbor prije 4-5 godina kada im je cijena bila dobra. Evo ove godine pocela je berba, otkupna cijena u Srednjobosanskom kantonu po kg je 1,20 km, mizerna cijena, a ulaganja ima i previse, od pripreme zemljista, kupovine sadnica, stubova,zice, prehrane, itd. Danas se uzgoj maline ne isplati. Isplati se samo otkupljivacu koji ima hladnjacu i koji drzi monopol. On je otkupi za 1,20 km, a prodaje sigurno za ne manje od 4-5 km, a vjerovatno i vise.
Kao sto rekose, najbolja investicija je dati 10.000km i osigurati sebi posao u drzavnoj firmi, gdje i ne moras mnogo raditi, a isplati ti se.

ne znam gdje si čuo da je 1,20 km bila otkupna cijena, kad je bila berba cijena se kretala oko 3,50 km nije pala ispod 3 km 100 %, što znači da je isplativo, ovo govorim za Bugojno

Na Akademiji likovnih umjetnosti (ALU) u Sarajevu jutros je počela dvodnevna radionica o temi "Švedski dizajn", koju organizira USAID-Sida FIRMA projekt u BiH u okviru svoje aktivnosti "Poslovno povezivanje bh. drvnog sektora s dizajnerima", a u sastavu izložbe "Sjajno!".

Radionici prisustvuju studenti produkt dizajna i predstavnici proizvođača namještaja u BiH, a njen cilj je upoznati učesnike o modernom švedskom dizajnu namještaja, dok će predstavnici bh. firmi dobiti i korisne informacije vezane za mogućnosti uspostavljanja poslovne saradnje s afirmiranim dizajnerima, a putem njih i s lancima distribucije namještaja u Švedskoj.

Radionicu vodii istaknuti švedski arhitekt Lars Pettersson koji se afirmirao u području dizajna namještaja i interijera, a njegov dizajn dio je stalnih kolekcija poznatih švedskih proizvođača namještaja. Zajedno sa njim je i njegov kolega Morgan Rudberg.

Prisutni na radionici imat će priliku saznati nešto više o švedskom tržištu namještaja, o trenutno aktuelnom dizajnu namještaja od punog drveta i tapaciranog namještaja, a bit će im ponuđen i generalni pregled tržišnih pokazatelja u Švedskoj, distributivnih kanala, prodavaca naveliko i njihovih specifičnih zahtjeva.

Također, na radionici će se analizirati i predstaviti tipične karakteristike i zahtjevi kada je u pitanju dizajn namještaja u Švedskoj te ponuditi smjernice za marketing i prodaju na tržištu namještaja.

U praktičnom dijelu radionice, prisutni će uz pomoć mentora razraditi, pripremiti i predstaviti nekoliko najpogodnijih proizvoda za švedsko, odnosno šire skandinavsko tržište.

Nataša Perković, asistentkinja na Odsjeku produkt dizajn ALU kazala je da Akademija vrlo često ima saradnju s dizajnerima iz drugih zemalja, a ovaj put švedski dizajneri će reći na koji način su sa švedskim proizvođačima stupili u kontak i proizvod iznijeli na tržište.

"Putem praktične radionice studenti će raditi sa švedskim dizajnerima na razvoju nekog proizvoda, nekog komada namještaja za naše firme. Tu su i predstavnici bh. proizvođača namještaja i oni će zajedno raditi na razvoju tih ideja i kasnije ćemo imati jednu kratku prezentaciju", pojasnila je Perković.

Arhitekt Lars Pettersson, pojašnjavajući važnost dizajna, istaknuo je da se švedski dizajn primjenuje i u drugim zemljama i regijama te da se može vidjeti u kineskim proizvodima.

Studenti koji prisustvuju radionici očekuju da će doći do potpunijeg saznanja gdje se bh. dizajn nalazi u odnosu na švedski.

Edis Vojić, student treće godine produkt dizajna na ALU, kazao je da ovakve radionice studentima proširuju vidike te da ovako saznaju koje su mogućnosti dizajna u Evropi i svijetu.

Projekt Poslovnog povezivanja bh. drvnog sektora s dizajnerima, pokrenuo je USAID-Sida FIRMA projekt u partnerstvu s Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine, Razvojnom agencijom SERDA iz Sarajeva i Akademijom likovnih umjetnosti u Sarajevu.

Tokom otvaranja ove radionice prisutne je pozdravio i ambasador Švedske u BiH Stefan Frederik Schiller te Lukša Šoljan iz FIRMA projekta u BiH.

animus wrote:

gigatech wrote:

ja1986 wrote:Sto se tice malina, one su bile dobar izbor prije 4-5 godina kada im je cijena bila dobra. Evo ove godine pocela je berba, otkupna cijena u Srednjobosanskom kantonu po kg je 1,20 km, mizerna cijena, a ulaganja ima i previse, od pripreme zemljista, kupovine sadnica, stubova,zice, prehrane, itd. Danas se uzgoj maline ne isplati. Isplati se samo otkupljivacu koji ima hladnjacu i koji drzi monopol. On je otkupi za 1,20 km, a prodaje sigurno za ne manje od 4-5 km, a vjerovatno i vise.
Kao sto rekose, najbolja investicija je dati 10.000km i osigurati sebi posao u drzavnoj firmi, gdje i ne moras mnogo raditi, a isplati ti se.

ne znam gdje si čuo da je 1,20 km bila otkupna cijena, kad je bila berba cijena se kretala oko 3,50 km nije pala ispod 3 km 100 %, što znači da je isplativo, ovo govorim za Bugojno

Ovo za cijene preko 3 KM mogu potvrditi. Zagarantovan otkup i sigurno placanje. Sta vise da pozelis. Citava sela zive od ovoga i sve je vise povrsina pod malinom kupinom i dr vockicama.

Sent from my GT-N7100 using Tapatalk

manijak121 wrote:znaima me koji je najbolji biznis u Bosni i Hercegovinai da se pokrene? znam da u nas u Bosni ima svašta, ali zanima me šta bi to moglo da bude uspiješno na našim prostorima?

shibonja wrote:Da dodam za forumase koji imaju koji dulum viska,sadite sibirsku aroniju,ili ti borovnicu,,koga interesuju detalji nek progoooogla malo ...

zippoo87 wrote:

shibonja wrote:Da dodam za forumase koji imaju koji dulum viska,sadite sibirsku aroniju,ili ti borovnicu,,koga interesuju detalji nek progoooogla malo ...

ja sam ove godine posadio nekih 120 sadnica aronije,jednogodisnje i dvogodisnje sadnice
za sada aronija solidno napreduje a priprema zemljista i sadnja su najtezi posao,posebno ako se rucno kopa jer rupe moraju biti minimalno 60 cm precnika i dubine 40 cm
kasnije ide okopavanje,jer su sadnice male i trava je veca od njih
kada jos izrastu,travu ce biti dovoljno kositi i to je to
sadnice jesu skupe,komad je oko 5 KM...neki sitni popust se dobija na kolicinu
ja imam zemlje a ovo sam posadio cisto kao probu,da vidim kako se razvija i je li otporna,mozda u buducnosti bude i veci zasad
slika
https://www.dropbox.com/s/yoj52ae6iyxkr ... 22_007.jpg

ema_ wrote:Ima li išta pametno za biznis ili ulog, a da nema rizika, nego makar neka minimalna zarada? Ono, uložiš 2k u nešto, dobiješ 2200 u nekom roku ?

ema_ wrote:Ima li išta pametno za biznis ili ulog, a da nema rizika, nego makar neka minimalna zarada? Ono, uložiš 2k u nešto, dobiješ 2200 u nekom roku ?

Trgovina i ovo nije mi nešto, imam već par godina na fb , jest zarada al nije nešto konkretno da ja ulažem svoje, sad bih nešto drugo.

Eurosa wrote:Oduvijek je bilo da je prodavati sirovinu jedini isplatan biznis.Narocito u danasnje vrijeme.Finalni proizvod se ne isplati.Pekara i apoteka, drvo,voda...u to treba ulagati.
Kad tad otvorit cu kamenolom.Sirovina besplatna

Izlija wrote:Ako imaš šta para u šteku pravac aerodrom i prvim letom pa makar i u Somaliju

PericaTeslic wrote:Dli je isplatno izgraditi benzinsku stanicu (punpu) i koliko je potrebno para za početak?