#73751 Re: Sirija vol. 2
Posted: 11/05/2017 14:26
Na jučerašnji dan 2005 godine započela je posljednja faza Arapsko - Kurdskog raskola u gradu Kamišliju.
10.5.2005 godine Kurdski vjerski lider šejh Muhamed Mašuk al Haznavi je otet na putu u Damask.
Nakon sukoba u Kamišliju iz 2004 godine tenzije u Kamišliju su porasle, policija i snage obavještajne službe su bile raspoređene u gradu, Kurdi i Arapi su jedni na druge gledali preko nišana, sve je eskaliralo protestima iz Marta 2005 godine kada su Arapi palili Kurdske a Kurdi Arapske kuće, policija je bila nemoćna, zatražena je pomoć al Haznavija.
Ko je al Haznavi ?
Šejh Haznavi je Kurdski šejh koji potiče iz ugledne Kurdske porodice Haznavi, slovio je za umjerenog lidera, čovjeka koji je zagovarao savezništvo Arapa i Kurda, borio se za sekularizaciju i za umjereni oblik islama koji je i preovladavo u Siriji.
U Martu 2005 godine odgovorio je na poziv Sirijskih vlasti da ode u Kamišli, uspio je da pomogne smirivanju situacije, vlada je pustila par stotina Kurda iz zatvora, Arapi su smireni i Kurdi su se smirili, ali niko nije ni slutio da je to tek početak.
Kurdi su nakon tih protesta tražili veća prava i zaštitu, policija u gradu je bila uglavnom sastavljena od Arapa, i uvijek bi stala na stranu Arapa, Kurdi su smatrali da se i poslovi u državnij službi trebaju podijeliti ravnopravno. Šejh Haznavi koji se do tada nije previše petljao u politiku počeo je zagovarati veća prava Kurda, postao je trn u oku lokalne politike, jer njegove poruke nisu podržavali samo Kurdi, već i mnogi Arapi.
U Aprilu mjesecu situacija je kulminirala, šejh Haznavi je u Briselu posjetio pripadnike kako se vjeruje muslimanskog bratstva, riječ je o ljudima koji će par godina poslije učestovati u oružanoj pobuni protiv vlaste iz Belgije su između ostalog slali i finansirali terorističke grupe u Siriji.
Vijest o sastanku Haznavija sa pripadnicima MB-a je odjeknula Sirijom, tenzije između Arapa i Kurda su opet porasle, Arapi su optuživali Kurde da surađuju sa neprijateljom, da spremaju Hamu, Kurdi su optuživali Arape da im podmeću i da žele da se riješe Kurda, vlada nije znala šta da radi, situacija se pokušala zataškati, ali daleko je Damask od Kamišlija.
Prijetnje Haznaviju su stizale sa svih strana, prijetilo mu se smrću, od radikalnih islamista do članova parlamenta, i optužbe su uglavnom išle od jednih na druge, pripadnici vlade su govorili da muslimansko bratstvo prijeti Haznaviju i da žele da ga ubiju kako bi potakli sukobe na sjeveru Sirije, pripadnici MB-a i Sirijske opozicije u dijaspori su optuživali vladu da želi da uništi svaki pokušaj Kurdskog buđenja.
Kurdi su ostali mirni, čekala se reakcija vlasti, ali nije do nje došlo.
10. Maja dok se vozio ka Damasku iz Kamišlija šejh Haznavi je zaustavljen i od tada mu se gubi svaki trag.
Hiljade Kurda u Kamišliju su izašle na ulice, smatrali su da je vlada odgovorna za nestanak Haznavija, tražili su njegovo puštanje, vlada je demantirala da je upetljana u nestanak, optužili su radikalne islamiste da su znali za putovanje Haznavija i da su ga oteli na cesti.
1. Juna, javljeno je da je tijelo Haznavija pronađeno kraj ceste u Deir ez Zoru, vlada je optužila kriminalce da su ga ubili, uhapšene su dvije osobe koje su optužene za ubistvo i otmicu Haznavija, jedan od njih je imam iz Deir ez Zora kojeg se povezalo sa radom Muslimanskog Bratstva.
Kurdi u ove priče i konstrukcije vlade nisu vjerovali, smatrali su da je vlada jedini krivac za sve ovo.
5. Juna na dženazi Haznaviju u Kamišliju se okupilo nekoliko desetina hiljada uglavnom Kurda iz Kamišlija, Hasake i drugih dijelova sjevernoistočne SIrije, nakon dženaze uputili su se ka zgradi gradske uprave u Kamišliju traživši odgovore na pitanja ko je i zašto ubio Haznavija, ispred zgrade gradske uprave dočekao ih je kordon policije, i anti protest lokalnih Arapa koji su protestovali protiv Kurda traživši od vlade da djeluje protiv kako su ih nazivali "separatistima i islamistima".
Protest je prerastao u sukob Kurda sa jedne i Arapa i policije sa druge strane, jedan policajac je ubijen a nekoliko desetina protestanata sa obje strane je povrijeđeno, policija je upotrijebila suzavce i rastjerala Kurde, a Arapi su onda u rulji naletili u Kurdske četvrti i razbijali i pljačkali Kurdske radnje, policija nije reagovala.
Nakon tog dana stotine pripadnika policije, vojske, obavještajne službe raspoređeno je u i oko Kamišlija, na cesti Kamišli - Hasaka.
Od tog dana u Kamišliju više nista nije isto, Kurdi i Arapi su živjeli odvojenim životima, policija je postavila punktove u četvrtima sa Arapskim i Asirskim stanovništvom, Kurdi su potpuno izolovani iz života urbanog Kamišlija.
Počeo je sistematski proces represije u Kamišliju, a sve je kulminiralo između ostalog i 2011 godine.
Unatoč svemu ovome gore napisanom, Kamišli i dalje pruža nadu da se pregovorma i primirjem može smiriti situacija, Kurdi unatoč svemu nisu potegli na Arape u Kamišliju, grad je i dalje podijeljen, ali i u ovakvoj Siriji je primjer da suživot, kakav takav, može da postoji.
10.5.2005 godine Kurdski vjerski lider šejh Muhamed Mašuk al Haznavi je otet na putu u Damask.
Nakon sukoba u Kamišliju iz 2004 godine tenzije u Kamišliju su porasle, policija i snage obavještajne službe su bile raspoređene u gradu, Kurdi i Arapi su jedni na druge gledali preko nišana, sve je eskaliralo protestima iz Marta 2005 godine kada su Arapi palili Kurdske a Kurdi Arapske kuće, policija je bila nemoćna, zatražena je pomoć al Haznavija.
Ko je al Haznavi ?
Šejh Haznavi je Kurdski šejh koji potiče iz ugledne Kurdske porodice Haznavi, slovio je za umjerenog lidera, čovjeka koji je zagovarao savezništvo Arapa i Kurda, borio se za sekularizaciju i za umjereni oblik islama koji je i preovladavo u Siriji.
U Martu 2005 godine odgovorio je na poziv Sirijskih vlasti da ode u Kamišli, uspio je da pomogne smirivanju situacije, vlada je pustila par stotina Kurda iz zatvora, Arapi su smireni i Kurdi su se smirili, ali niko nije ni slutio da je to tek početak.
Kurdi su nakon tih protesta tražili veća prava i zaštitu, policija u gradu je bila uglavnom sastavljena od Arapa, i uvijek bi stala na stranu Arapa, Kurdi su smatrali da se i poslovi u državnij službi trebaju podijeliti ravnopravno. Šejh Haznavi koji se do tada nije previše petljao u politiku počeo je zagovarati veća prava Kurda, postao je trn u oku lokalne politike, jer njegove poruke nisu podržavali samo Kurdi, već i mnogi Arapi.
U Aprilu mjesecu situacija je kulminirala, šejh Haznavi je u Briselu posjetio pripadnike kako se vjeruje muslimanskog bratstva, riječ je o ljudima koji će par godina poslije učestovati u oružanoj pobuni protiv vlaste iz Belgije su između ostalog slali i finansirali terorističke grupe u Siriji.
Vijest o sastanku Haznavija sa pripadnicima MB-a je odjeknula Sirijom, tenzije između Arapa i Kurda su opet porasle, Arapi su optuživali Kurde da surađuju sa neprijateljom, da spremaju Hamu, Kurdi su optuživali Arape da im podmeću i da žele da se riješe Kurda, vlada nije znala šta da radi, situacija se pokušala zataškati, ali daleko je Damask od Kamišlija.
Prijetnje Haznaviju su stizale sa svih strana, prijetilo mu se smrću, od radikalnih islamista do članova parlamenta, i optužbe su uglavnom išle od jednih na druge, pripadnici vlade su govorili da muslimansko bratstvo prijeti Haznaviju i da žele da ga ubiju kako bi potakli sukobe na sjeveru Sirije, pripadnici MB-a i Sirijske opozicije u dijaspori su optuživali vladu da želi da uništi svaki pokušaj Kurdskog buđenja.
Kurdi su ostali mirni, čekala se reakcija vlasti, ali nije do nje došlo.
10. Maja dok se vozio ka Damasku iz Kamišlija šejh Haznavi je zaustavljen i od tada mu se gubi svaki trag.
Hiljade Kurda u Kamišliju su izašle na ulice, smatrali su da je vlada odgovorna za nestanak Haznavija, tražili su njegovo puštanje, vlada je demantirala da je upetljana u nestanak, optužili su radikalne islamiste da su znali za putovanje Haznavija i da su ga oteli na cesti.
1. Juna, javljeno je da je tijelo Haznavija pronađeno kraj ceste u Deir ez Zoru, vlada je optužila kriminalce da su ga ubili, uhapšene su dvije osobe koje su optužene za ubistvo i otmicu Haznavija, jedan od njih je imam iz Deir ez Zora kojeg se povezalo sa radom Muslimanskog Bratstva.
Kurdi u ove priče i konstrukcije vlade nisu vjerovali, smatrali su da je vlada jedini krivac za sve ovo.
5. Juna na dženazi Haznaviju u Kamišliju se okupilo nekoliko desetina hiljada uglavnom Kurda iz Kamišlija, Hasake i drugih dijelova sjevernoistočne SIrije, nakon dženaze uputili su se ka zgradi gradske uprave u Kamišliju traživši odgovore na pitanja ko je i zašto ubio Haznavija, ispred zgrade gradske uprave dočekao ih je kordon policije, i anti protest lokalnih Arapa koji su protestovali protiv Kurda traživši od vlade da djeluje protiv kako su ih nazivali "separatistima i islamistima".
Protest je prerastao u sukob Kurda sa jedne i Arapa i policije sa druge strane, jedan policajac je ubijen a nekoliko desetina protestanata sa obje strane je povrijeđeno, policija je upotrijebila suzavce i rastjerala Kurde, a Arapi su onda u rulji naletili u Kurdske četvrti i razbijali i pljačkali Kurdske radnje, policija nije reagovala.
Nakon tog dana stotine pripadnika policije, vojske, obavještajne službe raspoređeno je u i oko Kamišlija, na cesti Kamišli - Hasaka.
Od tog dana u Kamišliju više nista nije isto, Kurdi i Arapi su živjeli odvojenim životima, policija je postavila punktove u četvrtima sa Arapskim i Asirskim stanovništvom, Kurdi su potpuno izolovani iz života urbanog Kamišlija.
Počeo je sistematski proces represije u Kamišliju, a sve je kulminiralo između ostalog i 2011 godine.
Unatoč svemu ovome gore napisanom, Kamišli i dalje pruža nadu da se pregovorma i primirjem može smiriti situacija, Kurdi unatoč svemu nisu potegli na Arape u Kamišliju, grad je i dalje podijeljen, ali i u ovakvoj Siriji je primjer da suživot, kakav takav, može da postoji.
