statixx wrote:vivaldi wrote:
znamo
tacno koliki su entitetski gdp-ovi. samo nam ti reci koliko je koji entitet imao
tacno stalnih stanovnika prosle godine i lako cemo u 2 sekunde izracunati per capita

Ne znam, ali prema podacim entitetskih zavoda za 2017. bio je 8.700 KM u RS i 9.300 KM u FBiH.
Ne guram tezu o superirornosti jednog entiteta. Postoje nijanse kojima ne pridajem paznju jer opcenito lose zivimo u BiH.
svi podaci per capita u rs-u su bili kolateralna steta popisa stanovnistva. poslije rata nije bilo popisa, a moralo se krenuti od neke polazne osnove. na osnovu nekih un projekcija i izdatih licnih dokumenata ukupno stanovnistvo je procjenjeno na oko 1,45 miliona i onda se narendih 15-ak godina taj broj na godisnjem niovu revidirao na osnovu podataka o prirodnom prirastaju i migracija.
u federaciji je to bilo bolje rijeseno jer je federacija u svakom izvjestaju navodila 2 podatka – ukupno stanovistvo oko 2,8 miliona, ali i podatak o stalnom stanovnistvu koje je zavod procjenio na oko 2,3 miliona, sto je bilo dosta realno, pa se kod izracuna per capita sve naravno djelilo sa 2,3 miliona prisutnih.
cirkus pocinje nakon popisa kada su obajveljni rezultati po kojima rs ima oko 1,22 miliona stanovnika. banjalucki zavod je odmah preuzeo taj podatak i revidirao sve per capita podatke. bdp po glavi stanovnika i dug po glavi stanovnika su skocili preko noci za 15%.
nakon toga dodik izlazi u javnost i kaze da rs ne priznaje rezultate popisa, pa zavod opet mijenja podatke i vraca se na onih 1,4 miliona. par mjeseci kasnije rs proglasava svoje rezultate po kojima rs ima 1,16 miliona pa zavod onda uzima te podatke i ponovo pravi novu racunicu po glavi stanovnika.
u federaciji nije bilo tih politickih problema, a procjena federalnog zavoda o stalnom stanovnistvu i se manje vise poklopila sa podacima na popisu pa nije bilo neki vecih oscilacija per capita.
statixx wrote:vivaldi wrote:
sesta stvar je u fbih zbog problema sa vlasti na cekanju stoji masa odobrenih kredita za puteve i sl, ali se ne povlace, pa imas visegodisnju stagnaciju kapitalnih projekata pa ni dug nema od cega da raste, a u rs-u nema tih problema.
Sve tacno, Vlada RS je efektivnija u tom smilu jer nema "dogovaranja". Medjutim, ako predpostavimo da su kapitalna ulaganja u FBiH, u posljednjih nekoliko godina, realizovana u skladu sa planovima - kako bi se to odrazilo na BDP FBiH, u koji ulazi i javna potrosnja. I pored ovog nedostatka imas blagu promjenu u strukturi ucesca u BDP-u u korist FBiH, a trebalo bi biti obrnuto.
javno zaduzivanje bi trebalo sluziti da se kroz njega prije svega popravi kvalitet zivota jer podrzumjeva ulaganja u stvari koje bas i nisu profitabilne za privatni kapital (raznorazna infrastrukutra).
losa stvar toga je sto to, osim energetike, i nije bas neki nacin za oplodjivanje kapitala i stvaranja nove vrijednosti. autoputevi su djelimicno izuzetak jer donose kakvu takvu putarinu na godisnjem nivou, i cini te privlcnijim drugim, industrijskim, investitorima, ali taj dolazak investitora se i moze, ali i ne mora desiti.
u pravu si da se se te investicije prikazu kroz „javne investicije“ i u gdp-u, ali jednokratno jer je gdp obuhvat jedne kalendarske godine. u ovogodisnji gdp ce uci samo ono od 01.01. do 31.12, ali su zato dugovi dugorocni. cak i ovo malo atuoputeva sto je napravljeno ce se decenijama otplacivati, a njihova gradnja se ne racuna u gdp (osim onog sto ce se tek praviti naravno)
samim tim javno zaduzivanje nije nikakav nacin za razvoj zemlje jer je to razvoj na teret javnog duga.
javne investicije imaju ogorman znacaj za kvalitet zivota, ali ako nema jako relanog sektora koji ce pumpat gdp, kreditni limit ce ti biti vrlo mali pa samim tim ne mze biti ni nekih kapitalnih javnih investicija sto je i kod nas slucaj
razvoja nema bez ogormnih privatnih investicija, a posto ih kod nas nema glodjemo se oko kostiju.
Litvanija (3,8 miliona ljudi) – 33,5 milijarde dolara izvoza prosle godine
Latvija (1,9 miliona ljudi) – 15 milijardi dolara izvoza
Estonija (1,3 miliona ljudi) – 18 milijardi dolara izvoza prosle godien
BiH (oko 3 miliona ljidi) – manje od 7,5 milijardi dolara
mi smo toliko primitivni da to mnogi ne bi vjerovali. pukom srecom smo od juge naslijedili pristojnu baznu infrastrukturu pa se to ne primjeti toliko
a sto se tice promjene u omjeru entiteta, ne mislim da ima ikakve promjene. oscilacije su unutar desetogodisnjeg prosjeka.
Mozda ove godine bude neka promjena, godina je pocela explozijom u rafineriji nakon cega je uslijedio i kompletn prestanak rada, a onda se desila i explozija u dubrovniku zbog cega he na trebisnjici rade sa minimalnim kapacittom i gomilaju gubitke, a tako ce ostati minimum do kraja godine. u federaicji je u julu zvizno aluminij pa treba vidjeti ko ce izvuci deblji kraj na kraju godine.