Ricken wrote:draganbl wrote:
Nisam dugo pisao na forumu, pa sam se malo odvikao od forumske nekulture. Ipak, ovaj post forumaša @p206 je vrlo korektan, pa bi valjalo odgovoriti na njega.
Da bi se došlo do statističkih podataka u kom od dva jadna entiteta ljudi žive manje bijedno i jadno, nije potrebno previše truda. Jednostavna google pretraga sa ključnim riječima
Potrošačka korpa u RS i
Potrošačka korpa u FBiH
već daje relevantne informacije iz kojih se može zaključiti sljedeće:
- Potrošačka korpa u RS se posljednjih mjeseci kreće negdje oko 1890KM
- Potrošačka korpa u FBiH se posljednjih mjeseci kreće negdje oko 2070KM
što znači da je u FBiH (naravno, to je sve statistički) svakodnevni život skuplji za nekih 10-15%, zavisi iz kog se ugla gleda.
Moja procjena je bila da je to ipak malo više, jer sam ja poredio svoj utisak na osnovu cijena u Sarajevu i Banjaluci, ali treba imati u vidu da je ostatak Federacije vjerovatno značajno jeftiniji od Sarajeva (možda sa izuzetkom Mostara).
Međutim, ono što je važnije je pokrivenost potrošačke korpe platom.
Ako u Google se pokuša jednostavna pretraga sa ključnim riječima
potrošačka korpa u bih pokrivenost
vidimo da će nas informacije uputiti ka zaključku da je pokrivenost potrošačke korpe prosječnom platom u čitavoj BiH podjednako loša i iznosi od nešto preko 30% u najgorim slučajevima do nešto preko 40% u onim "optimističnim".
Stoga je potpuno besmisleno razgovarati na temu u kom entitetu je bolje, jer ova statistika jasno govori da je kod nas većina građana zapravo gladna i u siromaštvu.
Na kraju, smatrati da je Dodikov motiv da se plate u RS povećaju kako bi se koliko toliko pratio standard u Federaciji bi zvučalo nešto kao: hajde da ne budemo gladni kao što smo sada, već da budemo gladni kao što su ovi drugi u FBiH.
Statistika je varljiva stvar pogotovo u BiH, jer me ne bi iznenadilo da entitetske agencije imaju različite metodologije obrade podataka.
Recimo u prosječnu plaću u RS-u ulaze oporezive naknade, koje ne ulaze u prosječnu plaću u FBiH, jer se na to barem do sada ne plaćaju porezi i doprinosi, pa se i ne prijavljuju, što znači da su prosječna primanja u FBiH veća u odnosu za RS za nekih 280 KM u prosjeku.
Moguće da ima u RS mjesta koja prave razliku u odnosu na potrošačku korpu FBiH, mada mi ove cifre i za RS i za FBiH djeluju previše (vjerovatno je četveročlana porodica uzeta u obzir). Tu jedino razliku vidim u troškovima grijanja, jer se dosta ljudi u Sarajevu grije na plin, koj je iznimno skup iz raznih razloga.
Često sam u Banja Luci i nemam osjećaj da je bilo šta jeftinije, dapaće skuplje je u odnosu na Sarajevo za 1,5-2%, mislim na potrošačke proizvode i tekstil. Javne i komunalne usluge su jeftinije, zmačajno u odnosu na Sarajevo.
Ono ipak gdje postoji osjetna razlika između dva entiteta su: broj preduzeća, indexi proizvodnje robe i usluga, nivo stranih i domaćih investicija i štednja. Samo pogledati podatke o osiguranoj štednji građana u BiH. Omjer je 70:30 u korist FBiH.
Kolike mogu biti razlike meni pokazuje i branša u kojoj radim, gdje konkrentske firme iz RSa naprave 3 puta manje prihode u odnosu na iste u FBiH, a pri tome i one najveće iz RS-a najviše prihoda ipak zarade u FBiH.
Da li ove cifre pokazuju jak ne srazmjer u stanovništvu koje boravi u dva entiteta, ili o stvarnoj razlici u industrijskoj proizvodnji dobara i usluga, ne znam, ali rijetki su poduzetnici u RS-u koji si mogu priuštiti da ne posluju u FBiH.
Slažem se međutim, da građani oba entiteta podjednako jadno žive i to je jedina prava konstatacija u ovoj diskusiji.
statistika nije bas varljiva stvar, a ta izreka je nastala zato sto statistika obradjuje milion podataka, pa oni koji je malo bolje poznaju mogu relativno lako manipulisati sa onima koji je ne poznaju.
kada je rijec o platama, u statistici postoji podatak koji je mnogima nepoznat, a zove se „sredstva zaposlenih“ i on obuhvata doslovno komlpetna primanja radnika odnosno trosak radnika tako da nema nikakve potrebe za nagadjinjima koliko je cega, ste se oporezuje, a sta se ne oporezuje.
Sredstva zaposlenih obuhvata doslovno sve i ono sto se oporezuje i ono sto se ne oporezuje – plate, topli obork, prevoz, regres, dnevnice, razne radnicke naknade, premije, otpremine, radcicke nagrade u parama ili u naturi, obuhvata i sve uplate za fondove koje idu i na teret poslodavaca i na teret radnika (penziono, zdravstvo...), porez na dohodak...
ukupna Sredstva za zaposlene u federaciji su u 2018 iznosila malo manje od 10,5 milijardi maraka (povecanje od 600 miliona u odnosu na 2017) , a u rs-u 4,8 milijardi (povecanje od 300 miliona u odnosu na 2017).
razlog zbog kojeg je uobijaceni odnos 2:1 u ovom slucaju za nijansu veci je taj sto je poreski klin u federaciji 8-9% veci nego u rs-u, prije svega stope za pio i zdravstvo. Kada to odbijes dodjes otpirlike na tacan odnos 2:1 koliki je otprilike i odnos stanovnistva.
naravno, ono sto se dobije na mostu izgubi se na cupriji pa federacija ono nesto vise sto da za doprinose, smanji za investicije i obratno, pa je tako kod investicija odnos izmedju entiteta nesto manji od 2:1.
sve ostalo sto se napisao je tvoj subjektivni osjecaj, a on nije skladu sa objetkivnom stvarnoscu.
vec 10-15 godina odnos bdp medju entitetima je bukvalno zakucan i krece se od 64-66%:32-34%, na uzorku od zadnjih 15 godina, a promjene na godisnjem nivou se mjere doslovno u par promila gore-dole. odnos izvoza je otprilike 2:1, odnos prihoda entitetska poreskih uprava je otprilike 2:1, odnos strranih investcija je 2:1 cak i kad se iskljuci privatizacija telekom...
jedino sto si tacno napisao je stednja koja je u federaciji skoro 3 puta veca nego u rs-u, ali su dugovanja gradjana federacije bankama 3 puta veca. ukupni dugovi gradjana, privrede, javnih preduzeca, vladinih ustanova...bankama u rs-u su 5 milijardi, a u federaciji 15 milijardi.
vodjen logikom moze se onda postaviti pitanje ako se sve 2:1 zasto je kod stednje 3:1?
odgovor nije ekonomski.
u oba entiteta radnicka klasa jedva prezivljava i nema sta da stedi u banci, vec u banku idu samo da uzmu kredit za more, da kupe polovnog golfa, da renoviraju kupatilo...
pare u bankama drze politicari, tj njihova familija i tajkuni bliski politicarima.
Medjutim situacija u rs-u je specificna iz drugih razloga. Lauetenbergove sankcije rs-u su ukinute tek 2006, a i danas se pod sankcijama nalaze dodik, spiric..pa u svakom trenutku postoji realna opasnost da se nadju na crnoj listi, pa im se samim tim blokira i imovina tj pare u bankama. U kuci se moze drzat 100-200 hiljada, ali 20-30 miliona je malo previse. zato politicari i tajkuni iz rs-a pare sklanjaju u srbiju jer su im tamo puno sigurnije. kada pogledas imovinski karton politicara iz rs-a vidjeces da svi imaju stanove i kuce po beogradu i novom sadu, a boga pitaj koliki tek nisu prijavili.
u ekonomskmom smislu kod nas vlada aposlutna zabokrecina, pa politicari posto nemaju nicim pametnim da se pohvale onda izmisljaju stalno neke ekonmske pobjede i supremacije.
jedna od posljednjih tih budalastina je i ova sa radnicima iz drugog entiteta. kada slusas te price mozes zamisliti one pretrpane indijske vozove kako svakog jutra nagrcu preko granice.
ne ualzeci uospte u strukturu tih ljudi (koliko je povratnika, fiktivno prijavljenih i sl) podaci kazu da iz rs-a u fbih radi 7,5 hiljada, a prema podacima od pretprosle godine iz fbih u rs-u radi 4 hiljade.
U fbih je zaposleno oko 530 hiljada, u rs-u oko 280 i u brckom oko 20 hiljada. to je ukupno oko 830 hiljada zaposlenih u bih.
Umjesto da bilo sta oduzimas, one sto idu iz jednog entiteta u drugi cemo po prinicpu nije beg cicija sabrati. to je ukupno 11,5 hiljada ljudi koji idu tamo-vamo.
Covjece dragi, to je manje od 1,5% od ukupno zaposlenih u bih. To se cak ne moze nazvati ni statsitckom greskom, a galama se digla ko da je ne znam sta. A zamisli tek da smo oduzeli 7,5 – 4?
suma sumarum, razlike nema jer da bi bilo razlika neko bi morao da je napravi, a sta je moze napraviti kada prouktivnost zasnovana iskljucivo na grbaci. jedine farbike koje se kod nas prave su gace i carape. uvezu materijala 100 miliona, uracunaju zakrivljenje kicme i izvezu 110 miliona.
produktivnost nula bodova, niti se moze i povecati. ti mozes danas max zaljepit sintelanom 100 djonova i to je vrhunac tvoje cijele karijere. nema napredovanja ni rasta. produktivnost se moze povecati samo ako ti gazda produzi radno vrijeme na 12 sati i nikako drugacije. sivaca masina se nije promjenila 100 godina pa tehnoloske komaponente nema nikako u cijeloj toj industriji. samo fizika.
) sudova zbog nekakvih sitnica i budalaština. 
