BH Telecom kupuje OKI-jevu zgradu
Veličina slova: Decrease font Enlarge font
S. Ć. 22/08/2010 00:00:00
Upornost je majka uspjeha. Ovu životnu lekciju s odličnim uspjehom su savladali drski lopovi iz Stranke demokratske akcije, dobro raspoređeni u Vladi Federacije BiH, menadžmentu i Nadzornom odboru BH Telecoma, Sarajevo-osiguranju te sarajevskoj građevinskoj kompaniji OKI. Dani su prije skoro tri godine prvi temeljito raskrinkali čitav niz kriminalnih aktivnosti koji je prethodio pripremljenoj odluci da BH Telecom kupi poslovnu zgradu na sarajevskom Marijin Dvoru koju je gradilo (i do danas još uvijek nije izgradilo) privatno preduzeće u vlasništvu jedne od perjanica SDA Ševkije Okerića.
Tada je izgledalo da su majstori odustali od trgovine u kojoj je najprofitabilnija federalna kompanija trebala keširati preko 42 miliona maraka. Ali, "kakav danak neiskustvu mladog Kengura"! Nakon što je izgledalo da se javnost (čuj mene, javnost u Bosni i Hercegovini?!), ipak, malo uskomešala povodom najave ove grandiozne pljačke, iz BH Telecoma je odaslana informacija da se od kupovine OKI-jeve zgrade odustalo. No, bliže se izbori, Dodikov prudski partner Sulejman Tihić je SDA uspio srozati do nivoa koji garantira da se prvom safu lopova godinama betoniranih u BH Telecomu valja opraštati od fotelja, a treba i finansirati predizbornu kampanju: stoga je pala odluka da BH Telecom, ipak, kupuje OKI-jevu zgradu, doduše sada ne za više od 42 miliona maraka, nego za "samo", prema riječima generalnog direktora kompanije Nedžada Rešidbegovića, nešto više od 34 miliona.
Vlast u Bosni i Hercegovini (a i najveći dio opozicije, u skladu sa svojim mogućnostima) godinama daje veliki doprinos obogaćivanju prakse drskog pljačkanja javnih dobara i fondova, kriminalne privatizacije državne imovine i prelivanju stotina miliona maraka s računa profitabilnih kompanija u državnom vlasništvu u džepove dobitnika tranzicije. Ipak, primjer prodaje OKI-jeve zgrade sjajna je ilustracija stanja u kojem je moćna kriminalna hobotnica premrežila i vlast i najprofitabilnije kompanije u federalnom vlasništvu. Šta je, dakle, nagnalo Vladu Federacije BiH da ne reagira na odluku BH Telecoma (koji je u 90-postotnom vlasništvu Federacije BiH) da braći Okerić isplati preko 34 miliona maraka u godini u kojoj raste broj nezaposlenih, smanjuju se primanja socijalno najugroženijim kategorijama građana, penzioni fond je pred bankrotom…? Da bi se shvatile razmjere drskosti, treba podsjetiti na hronologiju najnovijeg poduhvata SDA-ovih majstora, pa krenimo redom.
Sarajevo-osiguranje (u čijem vlasništvu najveći udio ima Federacija BiH) je 2000. godine donijelo odluku, dobilo sve potrebne dozvole i platilo sve zakonske naknade za izgradnju poslovne zgrade na jednoj od najatraktivnijih sarajevskih lokacija na Marijin Dvoru.
Nadzorni odbor Sarajevo-osiguranja 22. 12. 2003. godine prihvata ponudu privatne sarajevske građevinske kompanije OKI (u vlasništvu brata Ševkije Okerića, dugogodišnjeg kadra SDA) da uz naknadu od dva miliona maraka uđe u projekt zajedničke izgradnje poslovne zgrade na spomenutoj lokaciji.
Nakon okončanja radova na prvoj fazi izgradnje zgrade, Sarajevo-osiguranje 2004. godine prihvata ponudu OKI-ja da uz naknadu od milion maraka OKI-ju prepusti kompletan projekt.
OKI 2007. godine privodi kraju izgradnju zgrade i traži kupca, bezuspješno nudeći zgradu po cijeni od 30 miliona maraka i uz proviziju od 500.000 eura onome ko pronađe kupca, navodeći pritom na vlastitoj web stranici da je vrijednost investicije u izgradnju poslovne zgrade 17.860.000 maraka.
Na sjednici, održanoj 23. oktobra 2007. godine, Uprava BH Telecoma (u kojem je većinski vlasnik Federacija BiH) na prijedlog svog člana Jasminka Akšamije (zeta Bakira Izetbegovića) donosi odluku o kupovini OKI-jeve zgrade po cijeni od 42 miliona maraka.
Samo je osigurano sigurno Nakon teksta o ovoj višemilionskoj drskoj pljački objavljenog u Danima od 2. 11. 2007. godine (Nepodnošljiva la(h)koća lopovluka), Nadzorni odbor BH Telecoma ne smjenjuje Upravu zbog evidentno nezakonite i mimo procedure donesene odluke o kupovini zgrade.
U subotu, 3. novembra 2007. godine, BH Telecom objavljuje u Dnevnom avazu javni oglas "za prikupljanje ponuda za kupovinu zemljišta, objekta u izgradnji ili izgrađenog objekta u svrhu obezbjeđenja poslovnog prostora za smještaj uposlenika Generalne direkcije BH Telecoma d.d. Sarajevo".
Istog dana, 3. novembra 2007. godine, direktor Dana dobija ponudu, preko posrednika, od vlasnika OKI-ja Ševkije Okerića da primi poveću svotu novca, a da zauzvrat Dani prestanu pisati o dealu između Sarajevo-osiguranja, OKI-ja i BH Telecoma ("Možeš to tretirati i kao plaćanje oglasa OKI-ja u Danima, a vi oglase ne morate nikad objaviti!").
Nakon što Dani objavljuju prljavu ponudu koju su dobili od OKI-ja, pismom se redakciji obraća Sarajevo-osiguranje tvrdeći da je njihova kuća bezrazložno dovedena u kontekst kriminalnog projekta. Pritom Sarajevo-osiguranje ne nudi odgovore na sljedeća pitanja koja smo postavili:
kako je moguće da Vladu Federacije koja je sa 45,49 procenata vlasništva najveći suvlasnik Sarajevo-osiguranja predstavlja premijer Nedžad Branković, koji je istovremeno i najveći pojedinačni vlasnik slovenskog Društva za upravljanje fondom ABDS (društvo koje upravlja fondom BIG, koji je s 23,53 procenta vlasništva drugi najveći suvlasnik Sarajevo-osiguranja)?
* kako je OKI postao partner Sarajevo-osiguranju u izgradnji zgrade kada Sarajevo-osiguranje nikad nije raspisalo tender ili javni poziv za strateško partnerstvo?
* kako je OKI plaćanjem Sarajevo-osiguranju dva miliona maraka za "nadoknadu za dio dotadašnjih ulaganja u dotadašnjoj fazi izgradnje zgrade" uveden u partnerski odnos bez plaćanja ikakve nadoknade za atraktivno zemljište na kojem se gradi zgrada, a koje je bilo u posjedu Sarajevo-osiguranja?
* na osnovu čega je Sarajevo-osiguranje prihvatilo ponudu da OKI-jevim plaćanjem 1.600.000 KM prestaju sve obaveze OKI-ja prema Sarajevo-osiguranju i sva prava na zgradu i zemljište u koja je do tada Sarajevo-osiguranje uložilo puno više novca, a pritom je samo cijena atraktivnog zemljišta višestruko veća?
* kako je moguće objašnjenje Sarajevo-osiguranja da je OKI-ju prepustilo investiciju zbog nedostatka vlastitih sredstava, a pritom je upravo Sarajevo-osiguranje bilo žirant OKI-ju za bankarski kredit kojim je finansiran nastavak investicije?
* zašto Vlada Federacije, kao najveći suvlasnik Sarajevo-osiguranja, nastavak investicije nije ponudila BH Telecomu, u kojem je većinski vlasnik?
Kada su Dani odbili otvorenu ponudu Okerića da novcem kupe našu šutnju, Branković i njegovi saučesnici u BH Telecomu nisu imali kud: poništili su već donesenu odluku (koju je predložio Jasminko Akšamija, zet Bakira Izetbegovića) o kupovini zgrade. No, od prljave ali ogromne zarade nisu odustali: raspisali su javnu ponudu za "kupovinu ili iznajmljivanje zemljišta, zgrada i druge nepokretne imovine za potrebe BH Telecoma d.d. Sarajevo". I mada su kriteriji za ponuđače očito prilagođeni ponudi koja će doći iz OKI-ja, Izetbegović, Branković i njihovi puleni susreli su se s neočekivanim problemom: imenovana Komisija za kupovinu ili iznajmljivanje zemljišta, zgrada i druge nepokretne imovine za potrebe BH Telecoma d.d. Sarajevo (dalje u tekstu: Komisija) jednoglasno je odbila da bude puki paravan za jednu od najskandaloznijih pljački federalnih kompanija, odnosno građana Federacije BiH.
Naime, na objavljeni konkurs prijavila su se četiri ponuđača: naravno - OKI, te sarajevske kompanije SA Dundee group d.o.o., Teloptic d.o.o. i Interinvest d.o.o. Nakon što je Komisija izvršila otvaranje pristiglih ponuda, i njihovo rangiranje došlo je do prvog šoka za kriminalce u vrhu BH Telecoma: OKI nije prvorangirani! Generalni direktor Nedžad Rešidbegović i Uprava BH Telecoma višekratno nalažu Komisiji da promijeni kriterije i izvrši novo bodovanje. Komisija pod pritiskom to i čini, ali na način koji šokira kriminalce u Upravi BH Telecoma, te Brankovića i Izetbegovića: pismeno ukazuje na nezakonitosti kriterija koje je nametnula Uprava, te pritiske kojima su izloženi. U svom Izvještaju od 5. 5. 2008. godine (kopija u posjedu Dana, kao i svi ostali relevantni dokumenti) neočekivano hrabri članovi Komisije pišu: "Komisija za kupovinu ili iznajmljivanje zemljišta, zgrada i druge nepokretne imovine za potrebe BH Telecoma d.d. Sarajevo je uputila prema Upravi Društva Metodologiju za vrednovanje konačnih ponuda, koja nije prihvaćena, a nakon diskusije članova Uprave, Uprava Društva je izmijenila i donijela novu Metodologiju rada broj: 07.1.1-2.1-6775/08-01 od 29. 4. 2008. godine, po kojoj je Komisija radila. Nalog Uprave Društva od 29. 4. 2008. godine je da se izvrši bodovanje i rangiranje svih ponuda, bez obzira na manjkavosti pojedinih ponuda kao i odstupanja od Odluke Nadzornog odbora BH Telecoma o odobravanju sredstava za kupovinu poslovne zgrade."
Osim ovog stava, Komisija u svom Izvještaju upućenom Upravi BH Telecoma ukazuje da OKI uopće nije dostavio ponudu u skladu sa zahtjevom Komisije broj: 01-7.5-21088-4/08 od 4. 3. 2008.: "Naime, ponuđač je dostavio ponudu iz koje nije vidljivo i jasno naznačen iznos cijene jednog m2 bruto korisne površine, kao ni iznos cijene garažnog prostora." Osim toga, Komisija upozorava i na kršenje kriterija u ponudi, prema kojem se "precizira da je cijena urađena u skladu s postojećom projektnom dokumentacijom, što znači da bi se prilikom pregovora za svaku izmjenu postojeće projektne dokumentacije prolongirao rok za izvođenje kao i cijena ponude". Uz još nekoliko argumenata zbog kojih bi ponuda OKI-ja morala biti odbačena ukoliko se poštuju Zakon o javnim nabavkama i usvojeni kriteriji za rangiranje ponuđača, Komisija naglašava da "vizuelni akcent objekta (ponuđene OKI-jeve zgrade, op. a.) nije izražen s obzirom da je isti uklopljen u niz postojećih objekata jer, po mišljenju Komisije, poslovni sistem BH Telecoma kao najjače firme u BiH pretpostavlja mnogo atraktivniju poziciju".
Ovo pismeno dostavljeno upozorenje Komisije izbezumilo je uspaničene članove Uprave BH Telecoma. Na hitno zakazanom sastanku Uprave direktori BH Telecoma nisu mogli sakriti svoj bijes zbog Izvještaja koji je sačinila Komisija. Poslušni Zetov pijun, generalni direktor Rešidbegović je (prema službenom zapisniku, kopija u posjedu Dana) izrazio svoje razočarenje u Komisiju koja je "u krajnjoj liniji, dovela cijeli projekt u pitanje". A da projekt "ne bi bio doveden u pitanje", Rešidbegović je odlučio da rad Komisije učini potpuno besmislenim: "Izvještaj Komisije će predstavljati jedan od materijala koji će predstavljati podlogu za donošenje odluke o zaključivanju ugovora, ali se rangiranjem ne završava postupak izbora, nego će Uprava, uz sve ostale dokumente i saznanja, izvršiti izbor uz pristanak Nadzornog odbora Društva."
Najogorčeniji je bio zet Akšamija, koji zahvaljujući svom familijarnom odnosu s Bakirom Izetbegovićem već godinama predstavlja mračnu eminenciju BH Telecoma (toliku da na raspisane konkurse jedino za njegovu direktorsku fotelju nema protivkandidata).U svojoj diskusiji predložio je zaključak u kojem će se naglasiti kako je Uprava "proučila Izvještaj i primila ga k znanju", ali i da je sva ukazivanja na nezakonitosti odluka Uprave odbacila kao "nepotpuna, netačna i neargumentirana". Direktor Akšamija je zatražio da se kao prvorangirani ponuđač odmah proglasi OKI i da se odmah oformi tim za pregovaranje od "3 ili 4 člana Uprave".
Član Uprave Šerif Isović predložio je da se odbaci Akšamijin prijedlog, ali i da se ne prihvati Izvještaj Komisije (po nametnutim kriterijima u kojima je OKI prvorangiran). U prethodnoj diskusiji on je postavio čak 17 pitanja Komisiji.
Suština Izvještaja koji je Komisija uputila Upravi BH Telecoma glasi: OKI-jeva ponuda je prvorangirana u skladu s kriterijima koje ste vi nametnuli; upozoravamo vas da ste kriterije nametnuli nezakonito, nakon otvaranja prispjelih ponuda.
Stav Uprave BH Telecoma povodom Izvještaja Komisije mogao bi se formulirati na sljedeći način: Prihvatamo rang-listu Komisije po kojoj je OKI prvi, a odbacujemo stavove Komisije po kojima su kriteriji po kojima je OKI prvorangiran nezakoniti i nametnuti.
Na kraju, Uprava BH Telecoma je usvojila dva zaključka: da Mustafa Kurtić napravi elaborat o ekonomskoj opravdanosti kupovine zgrade (!?) i da "Uprava Društva ne prihvata Izvještaj Komisije za kupovinu ili iznajmljivanje zemljišta, zgrada i druge nepokretne imovine za potrebe BH Telecoma d.d. Sarajevo". Osim dijela u kojem je OKI prvorangiran, naravno.
Tresla se gora, kupila se zgrada Epilog cijelog kriminalnog projekta je sada već poznat: majstori iz vrha Stranke demokratske akcije umjesto planiranih 22 i po miliona maraka ukrašće samo 14 i po. Upravo to je razlika između vrijednosti investicije, koju je OKI svojevremeno obznanio na svojoj web stranici, i cijene koja će biti isplaćena za zgradu. Na stotine važnih projekata koje je Vlada Federacije BiH pokušala realizirati u posljednje dvije godine obustavljeno je zbog ekonomskog kolapsa Federacije BiH. No, ne i od projekta koji će direktorima najplaćenije kompanije u državi omogućiti veće i raskošnije kabinete. Dosta su se patili, već 15 godina u postojećim uredima, da bi ih globalna kriza natjerala da kupovinu nove zgrade odlože za neka bolja vremena i, nedajbože, po tržišnoj a ne napuhanoj cijeni. S druge strane, poslovni uspjeh Okerića je još jedan primjer "čuda bošnjačkog biznisa": kada su cijene poslovnih prostora u Sarajevu bile skoro duplo više od današnjih, nisu mogli naći kupca iako su zgradu prodavali i za 12 miliona maraka niže od cijene koju je prihvatio BH Telecom; danas, kada se u Sarajevu nudi na desetine hiljada kvadrata izgrađenih poslovnih prostora po nikad nižim cijenama, OKI-ju je pošlo za rukom da proda zgradu po cijeni o kojoj je mogao sanjati kad krize nije bilo ni na vidiku.
Jedina sreća po građane Federacije BiH je što se izbori održavaju svake četiri godine pa vladajući lopovi ne moraju češće brinuti o tome šta nosi sutra. I da: Tužiteljstvo Kantona Sarajevo i Odjel Tužiteljstva BiH za organizirani kriminal je na kolektivnom godišnjem odmoru, koji traje već godinama.
Ko je Ševkija Okerić
To mi gradi, OKI
Ševkija Okerić je dugogodišnji kadar Stranke demokratske akcije i član Sabora Islamske zajednice (čiji je predsjednik Edhem Bičakčić). I pored toga što se kao direktor OKI-ja vodi njegov brat Edhem, kompaniju upućeni dio javnosti vezuje za Ševkiju, nekadašnjeg predsjednika gradske vlade Sarajeva pod opsadom, pa onda prvog direktora Agencije za privatizaciju Kantona Sarajevo, a današnjeg direktora SERDE (Sarajevske regionalne razvojne agencije). OKI je već godinama firma koja dobija najatraktivnije građevinske milionske poslove kroz ugovore uglavnom s državnim organima i institucijama: između ostalih, Muzej i školu u Pruscu (1,3 miliona maraka), Rijaset Islamske zajednice BiH (80.000 KM), nadogradnja stanova u sarajevskim naseljima Grbavica i Hrasno (nešto manje od tri miliona maraka), sarajevsko naselje Dobrinja, stambeni objekt C5 (cca četiri miliona maraka), poslovnu zgradu na sarajevskoj Skenderiji 2003. (nešto više od dva miliona maraka, naručilac Ministarstvo komunikacija FBiH, ministar Nedžad Branković), izgradnja apartmana i sportsko-turističkih objekata na Bjelašnici, u saradnji sa ZOI84 Olimpijskim centrom Sarajevo 2004. godine (preko 20 miliona maraka)...
Piše:Senad Pećanin (BH DANI)
u svim smjerovima 
naroda i da ce se zalagati da udjemo u eu, pa da nam uvedu euro, svoje zakone, da budemo jos veci robovi i za nagradu da mozemo izaci bez viza da se divimo ajfelovom tornju, ako ikad skupimo evrica.
