Forum Klix.ba

seka wrote:

ljubav_aha wrote:sumnjam da neko ,cak i sa titomanija,stranice,doslovno zna nesto o Tito vrlo intirgantan licnost,jer ziasta,malo poznajemo njegov zivot prije 2os sv. rata

Teshko da ce biti metuzalema koji ce tebi, o visosti vjerodostojno, dostaviti izvjeshtaj

uf te emocije ali,budimo iskreni; svi manijakalni-ljubitelji Tita,ne znaju mnogo o njegovom zivotu prije 2og sv. rata ,to je cinjenica

seka wrote:Pardon nq duplom , tj. troduplom, drma me 39.2 i nije koketiranjw Tita mi

Tita mi -Boga mi

Iza Tita su ostale kese zlatnika, ordeni, sablje s dijamantima...

Na spisku imovine bivšeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita, koji je dostavio Arhiv Srbije i Crne Gore, nalazi se samo pokretna imovina, pa sud treba da utvrdi šta je zaista pripadalo bivšem maršalu, a što je vlasništvo države, piše "Jutarnji list".Prema pisanju zagrebačkog dnevnika, Tito bi, čim bi dobio neku nekretninu, odmah tražio da se upiše u vlasništvo neke od tadašnjih saveznih, republičkih ili partijskih institucija, pa tako u njegovoj ostavštini nema kuća, vila, stanova, već samo njegove lične stvari, umjetnine, razne zbirke, odjevne predmete. Sve to ne znači da stvari ostale iza Tita nemaju veliku vrijednost. Najdetaljniji, mada nepotpuni, popis imovine ostale iza Josipa Broza Tita sadrži hiljade predmeta različite vrijednosti, od onih neprocjenjivih, poput kozačke sablje sa zlatnim koricama optočenim dijamantima, poklon Josifa Visarionoviča Staljina, preko tuareške vladarske sablje iz 17. vijeka, ručne izrade, sa zlatnim koricama optočenim dragim kamenjem koju mu je 1977. darovao Moamer Gadafi do egzotičnih darova.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 2&Itemid=1

seka wrote:

ljubav_aha wrote:
uf te emocije ali,budimo iskreni; svi manijakalni-ljubitelji Tita,ne znaju mnogo o njegovom zivotu prije 2og sv. rata ,to je cinjenica

Ne kakaj, zhivota ti

ajjajaaaj mamma mia

seka wrote:@ljubaF, jedi se i analiziraj.

to je tvoj problem ja nisam jugonostalgicarka

pa poslije Tita Tito, a prije nije bitno.

Novac u BiH: SFR Jugoslavija

Nakon teksta o novcu u Bosni i Hercegovini za vrijeme fašističke okupacije, donosimo vam priču o novcu koji je korišten za vrijeme nove Jugoslavije. Izbjeglička vlada u Londonu pripremala se za povratak u Jugoslaviju te su u štampariji Banke Engleske štampali nove novčanice koje bi zamijenile novac koji je tada korišten na prostoru nekadašnje Kraljevine Jugoslavije. U isto vrijeme Korpus Narodne Obrane Jugoslavije je pripremao štampanje tzv. partizanskog novca. Te novčanice trebale su zamijeniti sve novčanice koje su zatečene po završetku Drugog svejtskog rata. Štampane su u Moskvi, a Rusi su to iskoristili kako bi napravili falsifikate kojim su pokušali uzdrmati privredu tek nastale socijalističke zemlje. Nove novčanice imale su identičan izgled u svim apoenima, s tim što su se razlikovale u boji. Na licu je bio partizan sa puškom, a na naličju grb Jugoslavije.

Pročitaj više na:

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 3&Itemid=1

Slavni Steven Spielberg će snimiti film o Titu?!

Slavni američki filmski redatelj Steven Spielberg mogao bi snimiti film o Josipu Brozu Titu, potvrdio je Lordan Zafranović u intervjuu zagrebačkom Vjesniku. Američki je filmaš ranije pokazao interes za ovu temu, od koje, navodno, još nije odustao. - Radim sve da do njega dođe scenarij nastao prema svjedočanstvima Titovih najbližih, za koji je svojedobno pokazao interes, a u kojem ja vidim da postoje svi elementi za igrani film, kazao je Zafranović, koji je u zadnje vrijeme u žiži interesa medija upravao zbog svoje serije o nekadašnjem doživotnom jugoslavenskom predsjedniku. “Pa i u našoj dokumentarnoj seriji je također primijenjena dramaturgija igranog filma”, kazao je Zafranović.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 1&Itemid=1

valterbranisarajevo wrote:Slavni Steven Spielberg će snimiti film o Titu?!

Slavni američki filmski redatelj Steven Spielberg mogao bi snimiti film o Josipu Brozu Titu, potvrdio je Lordan Zafranović u intervjuu zagrebačkom Vjesniku. Američki je filmaš ranije pokazao interes za ovu temu, od koje, navodno, još nije odustao. - Radim sve da do njega dođe scenarij nastao prema svjedočanstvima Titovih najbližih, za koji je svojedobno pokazao interes, a u kojem ja vidim da postoje svi elementi za igrani film, kazao je Zafranović, koji je u zadnje vrijeme u žiži interesa medija upravao zbog svoje serije o nekadašnjem doživotnom jugoslavenskom predsjedniku. “Pa i u našoj dokumentarnoj seriji je također primijenjena dramaturgija igranog filma”, kazao je Zafranović.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 1&Itemid=1

aman... što bi ovo dobro bilo...

valterbranisarajevo wrote:Slavni Steven Spielberg će snimiti film o Titu?!

Slavni američki filmski redatelj Steven Spielberg mogao bi snimiti film o Josipu Brozu Titu, potvrdio je Lordan Zafranović u intervjuu zagrebačkom Vjesniku. Američki je filmaš ranije pokazao interes za ovu temu, od koje, navodno, još nije odustao. - Radim sve da do njega dođe scenarij nastao prema svjedočanstvima Titovih najbližih, za koji je svojedobno pokazao interes, a u kojem ja vidim da postoje svi elementi za igrani film, kazao je Zafranović, koji je u zadnje vrijeme u žiži interesa medija upravao zbog svoje serije o nekadašnjem doživotnom jugoslavenskom predsjedniku. “Pa i u našoj dokumentarnoj seriji je također primijenjena dramaturgija igranog filma”, kazao je Zafranović.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 1&Itemid=1

Kakav ba Spilberg, Zafranović reklamira onu svoju katastrofu od serije ...

Tito i Kennedy još 1951. na tajnom sastanku dogovorili razmjenu oružja?

Dr. Darko Bekić otkriva kako je u američkim arhivima pronašao dokaze o sastanku u Beogradu. Jugoslavija je na rubu gladi, a svijet na rubu III. svjetskog rata.Napetost raste.
Opskrba hranom i potrepštinama u zemlji zadovoljava tek 30 posto potreba. Vojni vrh i dio partijskog vodstva razočarani su političkim stanjem, otvaranjem zatvora na Golom otoku, i raskidom odnosa sa Staljinom. Srušene su im iluzije o naglom napretku.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 4&Itemid=1

fosil wrote:pa poslije Tita Tito, a prije nije bitno.

Isto k'o Alija poslije Alije. Nepoznata biografija u vrijeme dok je rukovodio izgradnjom HE u CG.
Jeste, mogao biti rukovodilac gradilišta HE i rukovodio hiljadama graditelja, malo morgen.
Pošto je tema o drugu Starom, neću više odgovarati o Aliji.
Otvoriti temu na podf. (H)Istorija/Povijest.

Istorija jednog portreta

Iz baze 20 na Rogu sa vijećnicima Slovenije pošao je 9. novembra 1943. godine na Drugo zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu i Božidar Jakac, slikar i grafičar. Ovaj put kroz Belu Krajinu, preko Otočca, Srba, Livna, Bugojna do Jajca, umjetnik je bilježio u svoju skicirku. Danas više od stotinu crteža, skica, akvarela nastalih za vrijeme 40. dnevnog puta za Jajce i natrag, predstavljaju najdragocjeniju našu ratnu zbirku. Ali, od svih radova nastalih na ovom avnojevskom putu treba izdvojiti portret vrhovnog komandanta druga Tita koji je rađen u crvenoj kredi u Jajcu za vrijeme zasijedanja.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 7&Itemid=1

Josip Broz Tito

Dr. Ivo Banac, ugledni američki profesor, jedan od, sigurno, najžešćih kritičara tuđmanizma i sadašnji predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora, upitao je jednom: “Kako neko može biti demokrata i titoista?” Banac je ozbiljno, jer drugačije ne umije, pokušao saznati kako se u nekome mire dvije, po njemu, svemirom razdvojene krajnosti. Jer Banac, o čemu je pisao i pričao, dječaka sa Sutle smatra ravnim najgorim diktatorima najkrvavijeg stoljeća, onoga prošlog. Pitao je Banac navedeno nikoga drugog do splitskog pisca i novinara, osvjedočenog antifašistu i samim tim demokratu (fašisti, istina je, znaju zagovarati demokratske metode borbe, ali samo dok ne ojačaju dovoljno da mogu istrebljivati), Đermana Ćiću Senjanovića, a ovaj mu odgovorio jednom jedinom rječju: “Lako.”

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 8&Itemid=1

Zafranovićeva lijepa uspomena na Tita

‘A što je bio Tito?’ pitao sam tijekom ispita na Filozofskom fakultetu krajem devedesetih. ‘Srbin!’ odgovorila je samouvjereno i odrješito studentica treće godine. Vjerojatno mi se na licu vidjelo iznenađenje jer se odmah ispravila: ‘Mmmmmmm, Jugoslaven!’ Pogledao sam u drugu studenticu. ‘Pa gdje je Kumrovec, tko tamo živi, što je bio Tito?’ ne vjerujući ni sam u ono što čujem. ‘Hrvat’, odgovorila je tiho, gotovo bojažljivo, kako se nekad izgovarala nacionalnost, ali ne zato što joj je devedesetih godina to bilo zazorno ili opasno, već zato što vjerojatno i sama bila iznenađena. ‘Ne bi se baš reklo’, spremno je odgovorila prva, misleći valjda da je to ideološki ispravan odgovor koji pegla sve probleme neznanja. Prva je kolegica nastavnica u jednoj zagrebačkoj srednjoj školi. Vrckasta i simpatična, nisam uvjeren ni da danas posve razumije ono o čemu bi trebala predavati djeci.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 9&Itemid=1

Tito i BiH
http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... &Itemid=40

Josip Broz Tito to Stalin

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... &Itemid=28

Tihi raspad Titovog reaktora

Do ulaza u kompleks Instituta za nuklearne nauke Vinča vodi dug, krivudav put nizbrdo. Glavna kapija se nazire tek na dnu kolovoza od betonskih ploča – to je glavni put kojim se iz Beograda stiže u slavni srpski nuklearni institut, jedan od simbola moći nekadašnje socijalističke Jugoslavije. Južno od njega je ljupko podbeogradsko selo Vinča, kao i istoimeni arheološki lokalitet iz mlađeg kamenog doba, koji se tu istražuje već sto godina. Sa druge strane je obala Dunava, koja je ljude neolita privukla da ovde, pre 6.000 godina, osnuju metropolu centralnoevropske kulture. Privlačnost ove obale hipnotisaće i nuklearnog fizičara Pavla Savića kada u tajnosti na istom mestu, nakon Drugog svetskog rata, bude postavljao temelje jugoslovenskog nuklearnog instituta.Kontrola ulaza nije ni približno stroga kao nekada. Međutim, unutar Instituta još uvek se oseća topografija kasarne, koja predstavlja zaostavštinu opskurne vojne prošlosti ove ustanove. Kompleks je premrežen ispucalim asfaltnim putevima koji povezuju jednospratne paviljone obrasle u rastinje.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 6&Itemid=1

Šta je nama Tito

Titova Jugoslavija će ostati upamćena i po tome što je to bila otvorena zemlja, sa visokim stepenom sigurnosti, zemlja mira, te ubrzanog ekonomskog i socijalnog prosperiteta. To je bilo vrijeme pozitivne utopije, vrijeme poleta i entuzijazma. Povodom dvadetetogodišnjice Titove smrti, kolumnista Dana, Titov pionir, omladinac, suradnik i sljedbenik ispisuje svoja sjećanja.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 8&Itemid=1

Preminuo čovjek koji je uveo detektor laži u jugoslovensku policiju

Aleksić je kasnije bio zadužen od vlasti da utvrdi da li postoje dva Josipa Broza Tita, kada se poslužio upravo tom tehnikom koja se zasniva na tvrdnji da "ne postoje dva čovjeka sa istim ušima". "Ušne školjke imaju oko 50 karakteristika na osnovu kojih se može utvrđivati identitet. Najstarija fotografija koju sam imao bila je policijska fotografija iz 1928. godine, kada je Tito uhapšen zbog bombaškog napada u Zagrebu. Vještačenjem uva utvrdio sam da je to jedan isti čovjek od 1928. godine do kraja života", rekao je prof. Aleksić u posljednjem intervjuu za "Politiku" sredinom novembra 2011. godine.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 9&Itemid=1

Ruska diktatura i komunistička ideologija

Opisujući svoju turneju po Evropi, Kenedi je priznao da je bio „fasciniran svojim susretom sa Titom, partizanskim liderom koji je porazio sve svoje unutrašnje suparnike i pobedio Nemce“. Tito je bio komunista i nacionalista, a „njegova volja, njegove trupe i njegov prestiž spajali su i držali istorijski antagonizovane narode Jugoslavije“.

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 0&Itemid=1

Titova biografija

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 2&Itemid=1

Lekcija iz zemljopisa

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 6&Itemid=1

U kandžama politike i podzemlja

Titov život vezan je za naše živote, a nemojmo zaboraviti da je on na strani savezničkih državnika na kraju Drugog svetskog rata, pored Čerčila, Ruzvelta, Staljina i De Gola, ugrađen u temelje demokratije posleratne Evrope. On je po tome nezaobilazan, bez obzira šta o njemu danas neko sudi i misli. Ova serija je pokušaj da se ponovo podsetimo ogromnog doprinosa jugoslovenskih partizana pobedi nad fašizmom. Najšira i najduža avenija u Pragu nosi, od mojih studentskih dana do danas, naziv Avenija jugoslovenskih partizana. Česi su bili ponosni na Tita i na partizanski otpor fašizmu u Drugom svetskom ratu i nikome ni u snu nije palo na pamet da aveniji promeni ime. Da ne govorim koliko trgova i ulica u nesvrstanim zemljama do danas nosi Titovo ime. Zanimljivo je koliko mi taj antifašizam ili prećutkujemo ili manje cenimo - skinuli smo ime maršala Tita s ulica i trgova, kao i sva obeležja pobede partizanskih heroja. Šta to govori o nama? I šta se to desilo kod nas?

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 7&Itemid=1

Pavelić i Tito nisu i nikad neće biti isti

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 8&Itemid=1