Forum Klix.ba

fc.velež-religija wrote:E yebga,ne koristim fejs
Ono šta znam...Ljubuški,Mostar,Gacko,Konjic...e sad otkud nam je pleme?

_Reds_ wrote:

Qler wrote:

Haettenschweiler wrote:Šta kažu ćitabi o prezimenu GUSKA (B)?

Moja se dajdzinica tako preziva djevojacki, nisam nigdje ni prije ni poslije sreo nekoga da se tako preziva..

Ukucaj u google Halid Guska, sad je dirketor nee osnovne skole ovdje na Ilidzi, nekad je bio bokser, a kasnije i selektor.

Drugo moja preporuka, ako zelite vijdeti gdje ima jos vaseg prezimena, koristite imenika telekom operatera. Oni daju razne podatke


EDIT: Da pitam i ja, jel zna neko kako su nastaja prezimena koja se završavaju na O. Tj. gdje u kojem predjelu je najvise takvih prezimena.

Asta wrote:

fc.velež-religija wrote:E yebga,ne koristim fejs
Ono šta znam...Ljubuški,Mostar,Gacko,Konjic...e sad otkud nam je pleme?

Uskoro ti izlazi knjiga o tom prezimenu, porjeklu i porodicno stablo.

index_box wrote:Pozdrav,
zna li neko kako da dođem do 'Bosanskog glasnika' iz 1908. godine?
Općenito popisi stanovništva koje je pravila A-U Monarhija?

Pera Trta wrote:Fratris,
znam da su Kulenovići bili begovska porodica, pretpostavljam da imaju zajedničko porijeklo. Poznato ti je da su iz ove porodice bili istaknuti bošnjački političari, između dva rata (Džafer-beg, nasljednik dr Spahe na čelu JMO i brat mu Osman). Oni su bili porijeklom od Bosanskog Petrovca, kao i Skender Kulenović (pretpostavljam da su bili u nekom srodstvu). Danas ima u Sarajevu dosta Kulenovića, naročito su (slučajno ili ne) raspoređeni na pozicijama u zdravstvu i prirodnim naukama (bili su fizičari Esad i Fahrudin Kulenović, braća, pa rahmetli Husein, dekan medicinskog fakulteta, pa takođe Fahrudin, mislim da je predsjednik ljekarske komore KS itd).
Od porodica čije je porijeklo relativno poznato, znam da je Hamdija Kreševljaković napisao monografiju o Čengićima. Davno sam je čitao, ali znam da je stajalo da svi imaju zajedničko porijeklo, nabrajaju se brojne istaknute ličnosti iz osmanskog perioda (mislim da su dali najviše velikaša u tom dobu, od svih drugih i danas živih bošnjačkih rodova). Koliko ti znaš o ovom rodu. Ja znam da ih je najviše bilo oko Foče i Ustikoline (bile su kule Čengića u Rataju kod Foče i Odžaku kod Ustikoline, vjerovatno su se odatle i širili), ima ih u Goraždu, ali su tamo različitog porijekla (Rasim Živojević navodi nekoliko loza goraždanskih Čengića, koji su se doseljavali u različitim razdobljima, između ostalog iz Bukovice u Crnoj Gori, Žitova pokraj Goražda, Foče itd), u Pljevljima, zatim kod Gacka (čuveni Smail-aga i njegov sin Dedaga), u Sarajevu (pretpostavljam izdanci nekih od pomenutih loza) itd.
Dakle, stičem utisak da su svi Čengići porijeklom iz jugoistočne BiH i Sandžaka, i da su se odatle širili. Koliko ti znaš o njima, te da li je moguće pohvatati porijekla današnjih Čengića u odnosu na pomenute loze (npr.da li se mogu naći potomci Samil-age, tj.njegove loze)?
Dakle ukratko, Kulenovići i Čengići

Sarajmen wrote:Većina bošnjačkih prezimena ima u svom korijenu riječi neki posuđeni izraz ili naziv iz turskog, arapskog ili perzijskog jezika. Originalno, većina bošnjački prezimena bi se trebala završavati na ''o'' ili ''ija'' . I danas imamo takvih Maglajlija, Sefo, Dobojlija, Čeljo, Zuko, Dovadzija, Sokolija, Dzuvo, Zjajo, Sofradzija, Tufo, Konjicija, Memija, Škrbo, Spaho, Akšamija, Škamo...kasnije se, uglavnom pod tuđim uticajem počelo originalnom bosanskom prezimenu dodavati ''ić '' ili ''vić'' , uglavnom školovanim ljudima, odnosno u vrijeme popisa stanovništva i upisivanja porodičnih imena.
Tako da danas u Bosni imamo Tufa i Tufića, Šera i Šerića, Škalja i Škaljića, Kreha i Krehića, Kapa i Kapića, Dzuva i Dzuvića, Sarajlija i Sarajlića, Riba i Ribića, Brka i Brkića, Arnautalija i Arnautovića...

Bošnjačka prezimena su nastajala i od imena pa je Sulejmanović nastalo od Sulejman, Halilović od Halil, Bajrić od Bajro, Mahmutović od Mahmut, Ahmetović od Ahmeta ...itd zatim nastanak prezimena od zanimanja, npr Zildzić je nastalo od Zildzija -trgovac ili majstor koji izrađuje predmete od tuča i mjeđi, Bičakčić je nastalo od Bičak, nož, bičakčija, nožar, Silajdzić od silah, oružje , Tufegdzić od tufekčija, Samardzić od samardzija-zanatlija koji pravi samare, Berberović od Berber, odnosno od berbera koji šiša, brije i suneti djecu... krivo mu što djeca imaju veći od njega....

fantom slobode wrote:

Sarajmen wrote:Većina bošnjačkih prezimena ima u svom korijenu riječi neki posuđeni izraz ili naziv iz turskog, arapskog ili perzijskog jezika. Originalno, većina bošnjački prezimena bi se trebala završavati na ''o'' ili ''ija'' . I danas imamo takvih Maglajlija, Sefo, Dobojlija, Čeljo, Zuko, Dovadzija, Sokolija, Dzuvo, Zjajo, Sofradzija, Tufo, Konjicija, Memija, Škrbo, Spaho, Akšamija, Škamo...kasnije se, uglavnom pod tuđim uticajem počelo originalnom bosanskom prezimenu dodavati ''ić '' ili ''vić'' , uglavnom školovanim ljudima, odnosno u vrijeme popisa stanovništva i upisivanja porodičnih imena.
Tako da danas u Bosni imamo Tufa i Tufića, Šera i Šerića, Škalja i Škaljića, Kreha i Krehića, Kapa i Kapića, Dzuva i Dzuvića, Sarajlija i Sarajlića, Riba i Ribića, Brka i Brkića, Arnautalija i Arnautovića...

Bošnjačka prezimena su nastajala i od imena pa je Sulejmanović nastalo od Sulejman, Halilović od Halil, Bajrić od Bajro, Mahmutović od Mahmut, Ahmetović od Ahmeta ...itd zatim nastanak prezimena od zanimanja, npr Zildzić je nastalo od Zildzija -trgovac ili majstor koji izrađuje predmete od tuča i mjeđi, Bičakčić je nastalo od Bičak, nož, bičakčija, nožar, Silajdzić od silah, oružje , Tufegdzić od tufekčija, Samardzić od samardzija-zanatlija koji pravi samare, Berberović od Berber, odnosno od berbera koji šiša, brije i suneti djecu... krivo mu što djeca imaju veći od njega....

Nekako se ne mogu sloziti sa tobom, jer ovo prvi put cujem i citam. Naravno da su nakon dolaska Turaka neki dobili prezimena u zavisnosti od posla koji su obavljali (Dizdarevic, Kapetanovic itd...)(da bi se pohvalili statusom) , ali se dobro sjecam istorije od Muhameda Kresevljakovica koji kaze da neke bosanske porodice i nisu zeljele da mijenjaju svoje prezime nakon dolaska Turaka, jer su i za vrijeme stare srednjovjekovne Bosne bili aristokracija - kao npr. Filipovici (Banja Luka). Naravno ne radi se samo o Filipovicima, nego o gomili drugih bosanskih porodica koji se zavrsavaju na "ić" a nisu usljed tudjeg uticaja dobile to "ić" ili su to bili skolovani ljudi... 10% onih sto su znali da pisu krajem 19 vijeka ne u Bosni, nego na Balkanu i u Italiji, ostali su bili nepismeni, znaci, malo mi previse poznatog zavrsetka famoznog "ić" da bih ga vezao kao posljedicu opismenjavanja. Aksamija ... to mi bas ne lici na orginalno bosansko prezime, vec pravo da ti kazem na aksam... Sta ti je bio izvor informacija, bas bih volio da znam.