reis1 wrote:
Prije svega, welcome na forum!
Hvala
Za pocetak, 1936 godina:
Kako znamo, savezna skupstina i skupstine republika su (da ne trazim dokumenta, mislim da je to poznato i razumljivo) 1945. ponistile sve akte koji se ticu korekcije granica u KSHS odnosno KJ.
Bogme nisu. Naravno da su predratne banovine ukinute i uspostavljene nove federalne jedinice. Međutim ne postoji odluka da su granice predratnih srezova i opština ukinute ili promijenjene. Naprotiv, na osnovu njih su dijelom čak utvrđivane granice novih federalnih jedinica. Ja bih volio da mi ukažeš na odluku novih vlasti gdje one ukidaju granice predtratnih srezova i opština
U tim skupstinskim aktima, NRBiH se definira kao clanicom jugoslavenske federacije, u granicama koje su odredjene Berlinskim kongresom iz 1878., i koje su bile granice BiH do novih banskih granica koje su uspostavljene u KJ (a koje su ponistene).
Ovo je jedan od mitova koji se odavno provlači po raznoraznim forumima, FB grupama, čak ga koriste i mnogi "akademici" i "profesori"
Odgovorno tvrdim da AVNOJ nije donosio nikakvu odluku o granicama federalnih jedinica. On je samo utvrđivao federalne jedinice dok je razgraničenje prepustio njima da se same dogovore, a ako je to bilo teže onda je formirana savezna ili međurepublička komisija koja se bavila tim pitanjem (kao u slučaju Hrvatske i AP Vojvodine).
Granice među federalnim jedinicama, i to kao krajnje aproksimativne, spominju se jedino na Petoj sjednici Predsjedništva AVNOJ-a koja je održana 24. februara 1945. godine.
Međutim šta je ovdje jako bitno istaći -
te granice tamo nisu spomenute u sklopu neke odluke ili pak prijedloga odluke koju je Predsjedništvo AVNOJ usvojio ili proslijedio na na usvajanje nekom drugom državnom organu - njih je
spomenuo u okviru svog pitanja sekretar Predsjedništva AVNOJ-a Mile Peruničić u sklopu svog pitanja u vezi izbora članova AVNOJ-a. On je u sklopu pitanja iznio tabelu Federalnih jedinica (Slovenija, Hrvatska, BiH, Srbija, Maedonija, Crna Gora) i Oblasti (Vojvodina, Kosovo i Metohija, Sandžak, Pančevo i Zemun), a naveo je i aproksimativne granice između federalnih jedinica koje su navedene u fusnoti njegovog izlaganja - i tu on piše ovo:
"Slovenija je uzeta u granicama bivše Dravske banovine; Hrvatska u granicama bivše Savske banovine sa 13 srezova, bivše Primorske banovine i Dubrovačkim srezom iz bivše Zetske banovine; Bosna i Hercegovina u granicama određenim Berlinskim ugovorom iz 1878. godine; Srbija u granicama Balkanskog rata (mira o.p.) sa srezovima uzetim od Bugarske Versajskim ugovorom; Makedonija-jugoslovenska teritorija južno od Kačanika i Ristovca; Crna Gora u granicama prije Balkanskog rata, sa beranskim i kotorskim srezom, Plavom i Gusinjem."
Ovo ćeš naći ovdje "Zakonodavni rad pretsedništva AVNOJ-a i pretsedništva Privremene narodne skupštine DFJ (19 novembra 1944 - 27 oktobra 1945)", priredio Slobodan Nešović, str. 58:
http://www.sistory.si/publikacije/preno ... ORY:ID:990
Šta se vidi iz ovog opisa granica Mileta Peruničića? Prvo vidimo da su predratni srezovi nerijetko uzeti kao osnova razgraničenja što se vidi na primjeru Hrvatske i Crne Gore. Idemo redom u opise ovih granica:
1. Slovenija je uzeta u granicama predratne Dravske banovine - ne spominje se teritorija Istre i Gorice koja po ovim odlukama nije njen dio;
2. Hrvatska se obrazuje od predratne Savske banovine kojoj se dodaju
13 predratnih srezova Primorske banovine i
predratni Dubrovački srez - po ovome bi ispalo da Istra i Baranja nisu u Hrvatskoj;
3. Crna Gora je definisana u granicama prije Balkanskog rata sa predratnim Kotorskim i Beranskim srezom, kao i sa Plavom i Gusinjem (predratni Plevaljski i Bjelopoljski srezovi u ovom opisu nisu u Crnoj Gori, oni su pripadali AO Sandžak, ali je baš na ovoj sjednici Predsjedništva AVNOJ-a predloženo da se Sandžak podijeli između Srbije i Crne Gore i da se i ta dva sreza pripoje Crnoj Gori) - znači predratni Kotorski srez pripada Crnoj Gori, a znamo da je područje Sutorine bilo u njegovom sastavu od 1936. godine;
4. Makedonija je definisana kao "teritorija južno od Kačanika i Ristovca" - ovdje se najbolje uočava da ovdje nije riječ o nekakvim precizno utvrđenim granicama, već više aproksimativnim. Uostalom Ristovac je mjesto u skplopu Vransjke opštine, što bi po ovoj odluci podrazumjevalo da je današnja opština Trgovište koja se danas nalazi u Srbiji zapravo dio Makedonije, kao i Bujanovac (u sklopu nje je i manastir Prohor Pčinjski gdje je na Ilinden 1944. obnovljena makedonska državnost) - vidimo da međusobno razgraničenje dvaju republika poslije rata ne odgovara ovim "navodnim odlukama AVNOJ-a", niti vidimo da danas Makedonija traži da im se vrati posjed koji joj je navodno dodijelio "AVNOJ", a koji Srbija "nesavjesno i bezpravo drži preko 60 godina" (mislim na opštine Trgovište i Bujanovac)
5. Srbija je definisana područjem prije Balkanskih ratova sa dodatim predratnim srezovima oduzetim od Bugarske (Dimitrovgrad i Bosilegrad) - po ovome Srbija nema u svom sastavu Vojvodinu, Panačevo, Zemun, Sandžak, Kosovo, Preševo, Bujanovac i Trgovište;
6. Bosna i Hercegovina je definisana u granicama određenim Berlinskim ugovorom.
Odmah na startu da konstatujemo da ovo nisu granice federalnih jedinica poslije rata, niti je ovo ikakva "odluka AVNOJ-a".
Po ovome bi ispalo da je Sutorina dodijeljena i BiH (u granicama Berlinskog kongresa) i Crnoj Gori (sa predratnim Kotorskim srezom).
Međutim da ponovimo - ovo nije nikakva odluka AVNOJ-a, već dio diskusije jednog člana AVNOJ-a koji je sam iznio aproksimativne i još poprilično neutvrđene granice između federalnih jedinnica, i to dok još nije bio ni određen status i granice mnogih oblasti (Istra, Gorica, Sandžak, Kosovo i Metohija, Vojvodina, Srem, Pančevo i Zemun). Granice su utvrđivane poslije rata, a legalni organi BiH su u avgustu 1945. godine sami odredili granicu prema Crnoj Gori i Hrvatskoj na području Trebinjskog sreza po kome Sutorinu nisu smatrali sopstvenom teritorijom već crnogorskom, a sa druge strane u septembru 1945. godine organi Crne Gore su odredili da je Sutorina njen dio - time je na obostrano zadovoljstvo i bez ikakvog spora utvrđena granica na tom području. To će biti potvrđeno od strane BIH još jednom 7. jula 1947. godine kada su organi te federalne jedinice usvojili i novi "Zakon teritorijalnoj podjeli Bosne i Hercegovine" po kojima Sutorina nije u BiH dok je u "Zakonu o administrativno-teritorijalnoj podjeli Narodne republike Crne Gore" od 15. aprila 1947. godine Sutorina dio Crne Gore. Znači u sva četiri Zakona o teritorijano-administrativnoj podjeli BiH i Crne Gore iz 1945. i 1947. godine Sutorina je definisana kao dio Crne Gore. O čemu uopšte pričamo? Ono o čemu bi jedino mogli pričati je zašto je Crna Gora kasnije poklonila BiH dio sela Vučeva i prašume Perućice a zazvrat nije dobila ništa? Možda bi trebalo razmisliti da Crna Gora traži povraćaj te teritorije?
Mada bi i to bio uzaludan posao jer po mišljenjima Badinterove komisije jedine validne granice su one iz katastarskih knjiga iz 1992. godine.
Odnosno, suprotno tim obavezujucim skupstinskim aktima, kako federacije tako i republika, CG je nelegalno zadrzala vlast nad teritorijem Sutorine, koje je stekla pravnim aktima iz 1936., a koji su ponisteni.
E to ćeš morati dokazati - ukaži mi na odluku gdje je poništeno pripajanje Sutorine Hercegnovskoj opštini i Kotorskom srezu? Ukaži mi na dokument po kojem su ukinuti predratni srezovi i njihove granice proglašene nevažećim (koliko vidimo u onoj Peruničićevoj diskusiji oni su nerijetko markeri određivanja federalnih jedinica)?
Dakle, granice BiH su 1945. bile one sa kojima je Sutorina u granicama BiH, za to postoje skupstinski pravni akti. I te granice nikada do danas nisu u legalnoj pravnoj proceduri izmedju BiH i CG promijenjene.
Naprotiv - iz četiri validna i legalna pravna dokumenta iz 1945. i 1947. godine vidimo da je Sutorina dio Kotorskog sreza. Pa šta je nejasno u ovoj odluci legalnih organa BiH iz 29. avgusta 1945. godine (da skrenem pažnju da je ova odluka usvojena prije donošenja Ustava BiH u kome se kaže da se granice među Republikama jedino mogu mijenjati uz potvrdu BH Skupštine):
"Granica prema srezu Kotor (Federalna Crna Gora) ide od naprijed opisane tromeđe (srezova Nikšić, Kotor/ FCG i k.o. Zupci sreza Trebinje o.p.) južnom granicom k.o. Zupci, koja pripada u područje sreza Trebinje i završava se na tromeđi srezova Kotor, Dubrovnik i Trebinje, koju tromeđu određuju k.o. Kruševica sreza Kotor, granica sreza Dubrovnik i k.o. Zupci sreza Trebinje."
Jasno, da jasnije ne može biti onome ko umje da čita
Zaista postoje odluke, ja mislim iz 1949. kojom se utvrdjuju granice Trebinjskog sreza, i to je jedan od argumenata u korist CG. Ali naravno, to nisu pravni akti o utvrdjivanju granice izmedju BiH i CG, vec srezova. Ti zakoni o srezovima su u koliziji sa skupstinskim odlukama o granicama republika, koje su po meni pravno jaci institut.
Da, tačno - to je peta odluka od 1945. godine kojom je jasno naglašeno da je Sutorina dio Crne Gore. Ja ne mogu da te shvatim - ako su legalni organi precizno odredili međopštinske granice, a znamo koja opština pripada kojoj federalnoj jedinici - kako time nije određena granica između federalnih jedinica?
I nije tačno da su zakoni o srezovima u koliziji sa nekim "skupštinskim odlukama o granicama republika" - o kojim to tačno "skupštinskim odlukama o granicama republika" govoriš?
Koliko ja mogu da uočim upravo su i Skupštine dvaju federalnih jedinica odredili da područje Sutorine pripada Crnoj Gori i to u više navrata.
Jeste, to je važno... Međutim, pitanje suvereniteta na međunarodnom planu nije baš identično imovinsko-pravnoj regulativi unutar država... Prosto zato što svaka država manje ili više precizno definiše zakone u toj oblasti, dok na međunarodnom nivou ne postoje baš jasna pravila... Da je drugačije, ne bi danas postojalo više stotina teritorijalnih sporova u svijetu... Tako da je činjenica da BiH nikada nije tražila Sutorinu nazad ili davala do znanja da joj ista pripada nakon 1947. godine, vrlo vjerovatno jača od činjenice o chagetu 
