Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
Danas je u Lukavcu klanjana dženaza i obavljen ukop tridesetogodišnjeg Nedima Nuhanovića. Nuhanović je prošle sedmice poginuo uslijed granatiranja u Afganistanu.
Ako ne prestaneš slušati tu seljačku muziku ubit ću te, zaprijetio je još neidentifikovani muškarac koji je preksinoć oko 22.30 u jeku nogometnog navijanja prilikom susreta Holandija - Rusija upao u stan Seada Sejmenovića u naselju Slatina u Tuzli.
Sejmenović je s prijateljem Seadom Selimovićem također gledao četvrtfinalnu utakmicu Evropskog prvenstva, ali je i slušao narodnu muziku koju su puštali na radio-stanici Glas Drine.
Tvrdi da muzika nije bila prebučna da bi nasilniku smetala dok gleda utakmicu i nije mu jasno zašto je kod “vatrenog navijača” muzika izazvala takav izliv bijesa.
Neidentifikovani nasilnik, kojeg Sejmenović poznaje iz viđenja, razvalio je ulazna vrata njegovog stana i utrčao u sobu u kojoj su gledali utakmicu i slušali muziku.
Nogom je prevrnuo sto i pošutao predmete na koje je naišao, a onda Seadu uperio pištolj u glavu. Seadovom prijatelju je naredio da napusti stan, inače će i njega ubiti.
“Uhvatio me za vrat, pištolj mi gurnuo u usta i vikao na mene. Onda me nekoliko puta udario kundakom po glavi i grudima”, ispričao je Sejmenović koji je kasnije zatražio pomoć u UKC Tuzla.
Nasilni komšija je, nakon što je Sejmenovića natjerao da ugasi “seljačku muziku”, naišao na njegovog sina Sakiba. Mašući pištoljem mladiću je rekao da mu je “u stanu sve pošutao i da će ih sve pobiti ako još jednom čuje Glas Drine”.
Incident je prijavljen policiji i u toku je istraga o ovom slučaju i potraga za napadačem.(Nezavisne novine)
Koncert na baroknoj lutnji u Franjevačkom samostanu u Tuzli
Koncert na baroknoj lutnji u Franjevačkom samostanu u Tuzli imao je fra Antun Mrzlečki, franjevac - kapucin iz Osijeka i to je bila rijetka prilika za tuzlansku publiku da “in vivo” sluša zanimljivu glazbu na “najotmjenijem trzalačkom glazbalu izmedju 15. i 18. stoljeća”.
Koncert je održan pod nazivom “Recital za baroknu lutnju”, a fra Antun je izveo više djela Weissa, Reusnera i Bacha pretežno komponiranih za lutnju.Inače, Fra Antun Mrzlečki suradnik je Varaždinskih baroknih večeri upravo za lutnjističke koncerte. Bavi se poviješću lutnje, a preveo je brojne sveske za školu sviranja na ovom instrumentu u Hrvatskoj.
Koncert u Franjevačkom samostanu uvod je u niz prikladnih programa kojima se obilježava Petrovo, dan apostol Petra i Pavla, zaštitnika Franjevačkog samostana u Tuzli, izvjestio je gvardijan spomenutog samostana fra Zdravko Anđić.
Najavljen je i koncert barokne glazbe Laure Vađon na baroknoj violini i Krešimira Hasa na čembalu, članova Hrvatskog baroknog orkestra (24. juna), te “Večer Bacha” orguljaša iz Zagreba Edmunda Andlera-Borića (27. juna), oboje u samostanskoj crkvi u Tuzli. (tl)
Čestitka povodom Dana državnosti Republike Hrvatske
Povodom Dana državnosti Republike Hrvatske članovi predsjedništva HDZ BiH Soli Tuzla Mijo Krešić i Rado Pejić uputili su čestitke generalnom konzulu Republike Hrvatske u Tuzli, gospodinu Josipu Jurasu.
Dan državnosti Republike Hrvatske za Hrvate Tuzle kao i za sve hrvatske državljane diljem svijeta je izuzetno važan, kako u pogledu kulturne, gospodarske i društvene suradnje, tako i u svim drugim životnim segmentima.
- Posebice je važno to što je Hrvatska potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma i to je garant, kako opstojnosti tako i konstitutivnosti Hrvatskog naroda - rekao je Rado Pejić, predsjednik Općinskog odbora HDZ BiH Tuzla.
Pejić je istaknuo i to da Republika Hrvatska, a naročito Ministarstvo znanosti RH na čelu s Draganom Primorcem su nizom projekata doprinijeli jačanju tih odnosa.
Valja imati na umu i činjenicu da je Tuzlanska županija dala i zastupnika u Saboru RH gospodina Ivu Andrića Lužanskog.
Povodom 25. juna, Dana Državnosti Republike Hrvatske sinoć je u Konzulatu Republike Hrvatske u Tuzli upriličen svečani prijem kojem su prisustovali brojni gosti iz političkog, kulturnog, vjerskog i javnog žvota Tuzle i Kantona.
Obilježen 26.juni Međunarodni dan podrške žrtvama torture
U povodu Međunarodnog dana podrške žrtvama torture danas je u Kristalnoj sali hotela Tuzla održan okrugli sto na temu „Rehabilitacija i podrška žrtvama torture“.
Organizator ovog skupa je Udruženje građana „Vive žene“, centar za terapiju i rehabilitaciju Tuzla.
Ovo udruženje je osnovano 1994. godine na inicijativu grupe žena iz Njemačke (Dotrmunda), a uz pomoć žena iz Tuzle.
Agresija na BiH (1992-1995), masovna ubistva, razaranja i velika migracijska pomjeranja, uzrokovala su niz traumatskih iskustava, mnoštvo bolnih i po život opasnih događaja, različite stresne promjene i velike gubitke za ljude.
Na današnjem okruglom stolu diskutovalo se o posljedicama torture, stanju i statusu žrtava torture u Bosni i Hercegovini i vidovima pomoći koji su potrebni za potpunu rehabilitaciju.
Uvodno izlaganje održala je Jasna Zečević direktorica UG „Vive žene“ koja je prisutne goste upoznala sa aktivnostima i načinima podrške koje ovo udruženje pruža žrtvama torture.
U nastavku okruglog stola prof.dr. Alija Sutović je imao izlaganje na temu „Posljedice torture u BiH“ gdje je na jasnim primjerima pokazao značaj psihološke i socijalne podrške žrtvama torture.
Gospođa Teufika Ibrahimefendić, pshiotarapeut iz UG „Vive žene“ je održala izlaganje o psihološkom stanju žrtava rata u BiH kroz model senkvencionalne traumatizacije. Ovaj model predstavlja posmatranje traume kao dugotrajni proces koji obuhvata nekoliko senkvenci koje utiču na traumatiziranu osobu.
Mr.dr. Azra Arnautović je kroz prikaz slučaja govorila o trenutnom statusu žrtava torture u BiH i problemima s kojima se suočavaju u svakodnevnom životu. Prikazani slučaj govori o logorašu iz Batkovića (Bijeljina) koji je tokom tromjesečnog boravka u logoru prošao kroz najgore moguće oblike torture.
Značaj ovo okruglog stola je da se što više govori o onome što se događalo tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu kako se slične stvari ne bi dešavale u budućnosti.
Današnjem skupu prisustvovale su i žrtve torture iz Prijedora, Zvornika, Brčkog te predstavnici Ministarstva pravde Tuzlanskog kantona, uposlenici centara za socijalni rad, psihijatrijske klinike, Murat Hurtić - Institut za nestale nestale osobe i ostale nevladine organizacije i institucije.
Ovom prilikom upućen je poziv svima koji pate od posljedica rata da se za adekvatnu pomoć mogu obratiti Udruženju građana „Vive žene“ . Udruženje se nalazi na sljedećoj adresi:
Alekse Šantića bb 75 000 Tuzla Bosna i Hercegovina
Tel: (00387) 35 224 310
Tel/fax (00387) 35 224 311
E-mail: [email protected]
Web page: http://www.vivezene.ba
Grad Tuzla smješten je na pitomim planinskim obroncima Majevice. Prostire se prema zapadu sa obje strane rijeke Jale, okolnim uzvišenjima Ilinčicom i Trnovcem, nudeći predivne vidikovce, posebno za zaljubljenike u fotografiju, slikare i sve one koji za nekoliko minuta iz gradske vreve žele izaći u svijet tišine, predivnog ugođaja i opuštenosti.
Jugozapadno od ovoga grada je planina Konjuh sa predivnim izletištima, stazama za šetanje i skijalištem, poznata kao raj za ljubitelje eko-turizma. Kao centar regije koja broji oko 650.000 ljudi Tuzla je atraktivno mjesto za turiste jer u prečniku od pedeset kilometara posjetiocima se nude kupališta na jezerima Hazna i Vidara u Gradačcu, Snježnica u Teočaku, Modrac kod Lukavca i na Panonskom jezeru, jedinom slanom jezeru u Evropi, koje je smješteno u samom centru Tuzle.
U okolnim općinama bogata je ponuda za lov i ribolov, od sitne do krupne divljači, a svi koji provedu nekoliko dana u Tuzli imaju priliku da posjete historijske lokalitete u samom gradu, kao što je Soni trg, Muzej solarstva i Muzej Sjeverostočne Bosne, te stare gradove Srebrenik, Stari Teočak, Soko-grad kod Gračanice, te Kulu Zmaja od Bosne u Gradačcu i Kula-grad kod Zvornika. Do svih ovih lokacija vozilom se iz Tuzle može doći za manje od jednoga sata. Vožnja do Srebrenice traje manje od sat i pol.
Od samoga postanka naselja Tuzla, koje se mjeri hiljadama godina i seže do neolita, ovaj prostor je vezivan za eksploataciju soli. Ovdje su najzorniji ostaci Panonskog mora, a brojni eksponati koji se čuvaju u Muzeju sjeveroistočne Bosne svjedoče o tome, hronološki prikazujući razvoj civilizacije na ovom prostoru. Na prostoru Tuzle Panonsko more je, nakon povlačenja, ostavilo ogromne naslage soli. Arheolozi, na osnovu nalaza do kojih su došli decenijskim istraživanjima, tvrde da se u samom središtu grada so eksploatirala još prije sedam hiljada godina.
Na Sonom trgu sačuvani su ostaci posuda u kojim se prvobitno uparavala slana voda, a so prodavala u cijelom regionu. To je Tuzlu činilo svojevrsnim središtem u kome su se ukrštali karavanski putevi i gdje su trgovci obavezno dolazili. Naslage soli odredile su razvoj ovoga grada, koji je u prošlom stoljeću bio jedan od najznačajnijih industrijskih basena, sa razvijenom hemijskom industrijom, a dodatno vanredna nalazišta uglja dala su Tuzli primat u proizvodnji energije.
Krajem prošloga stoljeća Tuzla je, odustajući od razvoja bazne hemijske industrije, orijentirala svoj razvoj prema novim tehnologijama i razvoju turizma. Time je kvaliteta života, čistoća zraka i voda, podignuta na visok nivo. Danas Tuzla broji oko 200.000 stanovnika, sa dnevnom migracijom od oko 100.000 ljudi.
Tuzla je grad sa najvećim parkovskim površinama u Bosni i Hercegovini. Kompleks Slana banja, do kojega se od dva gradska hotela i tri pansiona gdje turisti mogu prenoćiti, može laganom šetnjom doći za deset minuta, posjetiocima nudi čitavo bogatstvo sadržaja. Staze za šetanje sa prekrasnim pogledom sa namjenski uređenog vidikovca "Bosanski ćilim", zoo vrt, restorani sa bosanskom nacionalnom kuhinjom, plaža i šetalište oko Panonskog jezera, daju Tuzli primat u turističkoj ponudi u regionu.
Ovaj kompleks čuva vrhunske skulpture velikog tuzlanskog kipara Franje Ledera, a nedaleko odavde nalazi se i Međunarodna galerija portreta, koja posjeduje neprocjenjive postavke slika najvećih bosanskohercegovačkih slikara. U oktobru se u svake godine organizira INTERBIFEP, bijenale portreta u kome sudjeluju slikari iz cijeloga svijeta. Na Slanoj banji su i teniski tereni, uređeni prostori za košarku i mali nogomet, te Kuća plamena mira koja može odgovoriti organizaciji najzahtjevnijih kulturnih događaja.
Gurmani, koji pamte gradove i predjele po hrani, njenom ukusu i načinu serviranja, u Tuzli će biti oduševljeni tradicionalnim jelima bosanske nacionalne kuhinje. Svakako ne treba izostaviti ćevape, koje možete dobiti poslužene u lepinama ili zemljanoj posudi sa kajmakom. Za sladokusce tu je sogan-dolma, jedno od najatraktivnijih domaćih jela, koje se spravlja tako što se lukovice pune posebnim nadjevom čije se recepture ljubomorno čuvaju u Bosni i Hercegovini stotinama godina. Ipak, Bosanci se ponose svojim autohtonim jelom, bosanskim loncem, kojega u svakom slučaju treba kušati, jer ukus desetak vrsta povrća i nekoliko vrsta mesa, uz ugođaj kuhanja i serviranja u zemljanim posudama, uvijek posjetioce vraća Bosni i njenoj kuhinji.
Svakako, neizostavna je i sarma, razne vrste pita, prebranac, gulaš, a za desert svakako se poslužite atraktivnim tufahijama ili baklavama. Veliki broj restorana nudi kompletnu ponudu ovih jela, tako da će boravak u Tuzli biti svakako nezaboravan. Hercegovačka i mediteranska vina u tuzlanskim restoranima visoko su rangirana, ali su favorit piće domaće rakije: šljivovica i viljamovka, koje se služe kao izvrsni aperitivi. Pored toga, područje Sjeverositočne Bosne, kome je centar Tuzla, obiluje velikim zasadima voća i povrća, koje se vrlo često uzgaja po ekološkim standardima i zadovoljava stroge kriterije zdrave hrane, tako da na tržnicama u ovom gradu možete pronaći brojne vrste autohtonih sorti voća i povrće uzgajano po tradicionalnim domaćim principima bez upotrebe hemijskih sredstava.
Tuzla je prepoznatljiva kao grad romana. Od 2001. godine u prvoj sedmici septembra u gradu soli održavaju se književni susreti "Cum grano salis", u okviru kojih se dodjeljuje nagrada "Meša Selimović" za najbolji roman objavljen u protekloj godini na južnoslavenskom govornom području. U tim danima u čast slavnog tuzlanskog pisca Meše Selimovića, autora remek djela "Derviš i smrt" i "Tvrđava", ovdje se okupljaju pisci i književni kritičari iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Književne večeri i pozorišne predstave, promocije knjiga i izložbe slika, samo su neki od sadržaja koji se nude posjetiocima susreta "Cum grano salis".
Narodna i univerzitetska biblioteka sa svojim odjelima: Američki, Iranski, Turski i Austrijski kutak, te tradicijom održavanja kvalitetnih skupova i bogatim knjižnim fondom, u suradnji sa Domom mladih i Narodnim pozorištem Tuzla, organizira iz godine u godinu sve kvalitetniju reviju romana, koja je već postala referentna na prostoru Balkana
Narodno pozorište Tuzla prvo je ustanovljeno pozorište u Bosni i Hercegovini. Pod imenom "Prvo bosanskohercegovačko pozorište" pokrenulo je rad 1898. godine. Danas, Narodno pozorište Tuzla ima bogat repertoar i kvalitetan glumački ansambl, a raznovrsnost ponude postiže se i čestim gostujućim rediteljima i glumcima iz Sarajeva, Zagreba, Beograda, Podgorice... tradicionalno, ovdje se svake godine u novembru održavaju "Pozorišni dani", a u dvije sedmice trajanja manifestacije tuzlanskoj publici se predstavljaju pozorišta iz cijelog regiona.
U prvoj sedmici juna organiziraju se Dani monodrame, koji također donose izuzetnu ponudu zaljubljenicima u teatar. Privatno pozorište Teatar Kabare svoju scenu ima u Hotelu Tuzla, a pored redovitih predstava svake godine u posljednjoj sedmici marta organizira TKT Fest, koji ugošćava desetak pozorišnih skupina sa Balkana. Izvrsne pozorišne predstave povremeno se mogu pogledati i u Bosanskom kulturnom centru, koji pored toga nudi u svojim galerijskim prostorima izložbe slika i fotografija, promocije knjiga i okrugle stolove, kojima posjetioci mogu prisustvovati.
Šestogodišnjak se skoro udavio na Panonskom "jezeru", na aparatima je i ne izgleda dobro...
Zanima me samo šta su radili malumnici koji se trebaju brinuti o sigurnosti posjetitelja, kao i ostali posjetitelji. Pa tamo je voda duboka metar i po, a vazda ima par hiljada ljudi, nije mi jasno kako je do ovog moglo doći. ŠTA SU RADILI ?!?!
Sedmogodišnji Gavrilo L. iz Brodca kod Bijeljine danas oko 14,30 sati na Panonskom jezeru u Tuzli zamalo se utopio, a iz jezera ga je, u besvjesnom stanju, izvukao član spasilačke ekipe Adnan Canović (18), zvani Cana.
-Dječakovo stanje je teško i neizvjesno. Ljekari čine sve što je u njihovoj moći-kaže Amra Odobašić, portparol UKC Tuzla.
Dječak je na jezero došao u pratnji tetke Mileve Lazarević (56), koja je, prema tvrdnjama očevidaca, u vrijeme njegovog utapanja sjedila u hladovini ispod drveta pedesetak metara dalje.
Spasilac Cana kaže da je bio uz obalu, kada je u vodi, petnaestak metara dalje, primijetio dječaka koji se utapa.
-Vidio sam da rukama udara o površinu vode, izanjao je, pa ponovo uranjao u vodu. Zatrčao sam se što sam brže i snažnije mogao. U mom naručju je počeo pjeniti, a bio je bez pulsa i nije disao-ispričao je Canić.
Canić kaže da je u blizini bilo još kupača, ali da niko od njih nije primijetio da se dječak davi u vodi.
Do dolaska saniteta, dječak je reanimirao Rešid Dautović, volonter Crvenog križa.
Dautović kaže da je dječak bio najmanje tri-četiri minute u vodi, jer je prilikom reanimacije izbačena veća količina vode, na rukama su već bile modroljubičaste fleke, a zjenice raširene.
Zdravstveno stanje šestogodišnjeg Gavrila Lukića i dalje veoma loše
Prema informacijama Amre Odobašić, glasnogovornice Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, stanje šestogodišnjeg dječaka Gavrila Lukić iz Bijeljine, koji se jučer zamalo utopio na Panonskom jezeru u Tuzli i dalje je veoma teško i složeno.
''Smješten je na Odjelu intenzivne njege Klinike za anestezologiju i reanimaciju. U teškom je stanju i ljekari se i dalje bore za njegov život'', kazala je Amra Odobašić, glasnogovornica UKC Tuzla.
Prema riječima očevidaca dječak je u vodi bio bez nadzora odraslih. Nakon utapanja u pomoć su mu pritekli pripadnici Spasilačke službe, volonteri Crvenog križa i Hitne pomoći.
(FENA)
Human iz Tuzle - najbolji demo bend festivala Rock Otočec 2008
Kao pobjednici Festivala BH demo bendova održanog u Tuzli, maja 2008. godine u organizaciji Doma mladih iz Tuzle, urednika web sitea http://www.BARIKADA.com, uz financijsku podršku Fondaciju tuzlanske zajednice i uz svesrdnu pomoć Omladinskog pokreta Revolt iz Tuzle, tuzlanska rock grupa Human je u subotu 28.06.2008. godine nastupila na glavnom stageu najvećeg rock festivala Slovenije - Rock Otočec 2008.
Nastup tuzlanskih muzičara na tom festivalu je bio siguran i visoko profesionalan. Po njihovom nastupu uslijedila su mnogobrojna čestitanja od strane prisutnih muzičara, muzičkih profesionalaca, posjetitelja, tražio se njihov demo CD...
U nedjelju navečer, po završetku festivala, iz Slovenije je stigla lijepa vijest - grupa Human je od strane predstavnika engleske udruge All Different - All Equal i od strane stručnog žirija festivala Rock Otočec 2008 (osoblja koje je radilo na ozvučavanju festivala + stage managera Darka Budne + direktora festivala Franci Keka) proglašena za Najbolji demo bend festivala Rock Otočec 2008. Iskrene čestitke momcima iz benda Human.
Uprava Panonike moli posjetioce da budu pažljiviji
Sretan završetak još jedne drame na Panonskom jezeru
Poslije jučerašnjeg nesretnog slučaja i danas, 2 jula, u 17:15 sati na dijelu jezera kod filterskog postrojenja, na udaljenosti oko 30 metara od obale, došlo je do gušenja Novaković Milice (1989) iz Kiseljaka kod Tuzle. Brzom intervencijom spasilačko - redarske službe, djevojka je bez svijesti izvučena iz vode, a Služba Hitne pomoći je odmah pružila neophodnu medicinsku pomoć. Stanje djevojke je stabilizirano i odvežena je kući.
Interesantno je da je djevojku koja nije znala plivati spasio isti spasilac - redar, Canović Adnan, koji je intervenisao i u jučerašnjem nesretnom slučaju.
Ponovo upozoravamo sve goste na Panonskim jezerima da se pridržavaju istaknutih upozorenja i kodeksa za sigurnost na vodi, a roditelje upozoravamo na potrebu stalnog nadzora nad djecom.
Zdravstveno stanje šestogodišnjeg dječaka Gavrila Lukića iz Bijeljine, koji se prije dva dana zamalo utopio na Panonskom jezeru u Tuzli, pogoršano je.
Prema riječima zamjenice šefa Jedinice intenzivne njege Klinike za anesteziologiju i reanimaciju Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla dr. Elsade Ćićko, došlo je do slabljenja vitalnih funkcija tako da je dječak životno ugrožen i pored maksimalnim napora koje ulaže medicinski tim jedinice za intenzivno liječenje.
(FENA)
Pripreme za obilježavanje Dana ustanka i boraca BiH
Članovi Saveza antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata Tuzlanskog kantona obilježit će 27. juli - Dan ustanka i Dan boraca BiH polaganjem cvijeća na spomen obilježja i maršom od Tuzle, preko Simin Hana i Međaša do Jeginova Luga.
Ovakav plan je usvojen danas u Tuzli na sjednici Skupštine Saveza antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata Tuzlanskog kantona.
Na Dan ustanka, 27. jula, članovi Saveza antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata Tuzlanskog kantona će zajedno s predstavnicima kantonalne vlasti položiti cvijeće na spomen obilježjima na Slanoj Banji i Husinu.
Na Konjuhu će svečano otkriti obnovljeni spomenik narodnom heroju Peji Markoviću, pripadniku Husinske partizanske čete, kao i prvoborcu Sejdi Karamehmedoviću.
Obnovu ovih spomenika omogućili su predstavnici Općina Živinice i Banovići, ali kako tvrde antifašisti ima još spomenika čije propadanje treba spriječiti.
Centralna manifestacija obilježavanja 67. godišnjice ustanka u Bosni i Hercegovini bit će održana 31. jula.
(FENA)
U kući Svetozara Ćorovića u Mostaru večeras će, u 20 sati, biti otvorena izložba radova akademskog slikara i kipara Zdravka Novaka iz Tuzle. Izložbu je organizirala SPKD Prosvjeta.
Već nekoliko godina Novak se bavi fotografijom bilježeći sve oko sebe. Vrativši se u Tuzlu, crtao je dijelove grada koji nestaju, a zatim neke crteže pretvarao u slike starih zdanja i krajolike. U posljednjim slikama prelazi u apstrakciju, gdje nastaju slike u pastelu, kao što su: ˝Brešački ciklus˝, ˝Svici˝, ˝Ivanjske noći˝, ˝Nježni impulsi˝ ...
Novak je izlagao u zemlji i inostranstvu, samostalno 20 puta, a učestvovao je i u preko 100 kolektivnih izložbi. Pisati o umjetniku Zdravku Novaku prije svega znači suočiti se s nesvodivošću njegove ljudske i umjetničke pojave, smatra Atif Kujundžić:
"Zdravko Novak je uspješan čovjek - umjetnička pojava značajnih postignuća u primijenjenoj umjetnosti, umjetničkoj fotografiji, džez-muzici - svira saksofon - snimio četiri CD-a, sportu - tenisač i trener, u izradi jedinstvenih tapiserija, crtežu, radu u metalu - pavte/pafte, u slikarstvu - najčešće u tehnici olovke u boji i pigmentalno gpastela. Suočeni smo s činjenicama koje govore kako Zdravko Novak živi i radi bez praznog hoda."
"Zdravko Novak je, vjerojatno, jedini likovni umjetnik koji je u Tuzli nacrtao sve čega više nema, koji je fotografirao i to čega više nema i ono što dolazeći u Tuzlu možemo vidjeti. Novak je čovjek i umjetnik koji ingeniozno i kongenijalno živi svoje vrijeme i ostvaruje svoje mogućnost i izamisli. Ta činjenica, u konačnom svođenju nastojanja da se sagleda Novakova umjetnička pojava, navodi na zaključak: Zdravko Novak je umjetnik kojega je iznjedrio sami vrh vala moderne, kao stilske formacije koja je sažela i potom razvijala svekoliko čovjekovo umjetničko iskustvo, tokom 20. stoljeća. U radovima Zdravka Novaka možemo identificirat i na koji način moderna u ovim kulturnim prostorima i još živi", zaključio je Kujundžić.
Društvo “Hrvatski dom” iz Tuzle i ovoga ljeta priređuje proslavu lilanja, običaja da se paljenjem vatre i krijesova, te preskakanjem plamena, prizivaju bogovi da ljude i ljetinu zaštite od munja, gromova i potopa.
Prema nekim tumačenjima, riječ je o tradicionalnom običaju slavenskih naroda kojim se obilježava ljetni solsticij, najdulji dan i najkraća noć u godini. Tradicija različitih običaja počiva na drevnom vjerovanju da se njima može osigurati zdravlje ljudi, dobri usjevi i dugo ljeto Ovogodišnje Lilanje zakazano je za 19. srpnja u hrvatskom selu Doknju kod Tuzle, sa početkom u 19 sati. Nakon otvaranja proslave, polaganja vijenaca i paljenja svijeća na spomenik poginulim braniteljima, bit će otvorena izložba alata, posuđa i drugih starih predmeta što su ih nekada koristili Hrvati ovog kraja. Najavljeno je i natjecanje u narodnim sportovima - bacanju kamena s ramena, skoku udalj s mjesta, nadvlačenju konopca i penjanja uz banderu. Središnji događaj je lilanje - paljenje i preskakanje vatri, mahanje krijesovima uz igru i pjesmu. Tijekom narodnog veselja, koje privlači sve više mještana okolnih sela i Tuzle, degustirat će se jela pripremljena u hrvatskim obiteljima na starinski način, priopćio je Zvonko Bosankić, tajnik Hrvatskog doma iz Tuzle. (mp, tl)
Međunarodni arheološki tim eksperata Prahistorijskog instituta iz Beča i Muzeja Istočne Bosne iz Tuzle pronašao je na lokalitetu Gornje Tuzle malu keramičku skulpturu sa ljudskim likom staru više od 6.500 godina, izjavila je danas za Fenu kustosica Zemaljskog muzeja Zilka Kujundžić-Vejzagić, koja je uključena u ovaj projekt kao ekspert za prahistoriju.
Kujundžić-Vejzagić kaže da ovaj nalaz pripada vinčanskoj kulturi iz perioda 4.700. - 4.500. godine prje nove ere, te da se "radi o značajnom nalazu na koji se ne nailazi svaki dan".
Ona je navela da su istraživanja u Gornjoj Tuzli planska. Već prošle godine istraživalo se na ovom lokalitetu. To su bili manji sondažni radovi, a i tada su bili uključeni stručnjaci Prahistorijskog instituta iz Beča.
Sredstva za projekt je osigurala Općina Tuzla, dok finansijsku podršku daje i Institut iz Beča, budući da se u Beču rade skupe analize savremenim metodama.
Kujundžić-Vejzagić je istaknula da su arheolozi prošle godine naišli na značajan kulturni sloj, tzv. Vinča C, i na osnovu analize C14 utvrđeno je da sloj potiče iz perioda 4.700. - 4500. godine prije nove ere.
Projekt će biti dugoročan, odnosno iskopavanja će se vršiti godinama, a arheolozi pokušavaju naći prostor unutar savremenog naselja Gornje Tuzle. To je, kaže Kujundžić-Vejzagić, prilično teško jer se radi između kuća, u baštama...
- Traži se što veći prostor kako bi došli do što egzaktnijih podataka o ovom naselju, rekla je ona.
Osnovni naučni cilj projekta je apsolutno datiranje, te određivanje kada je došlo do prelaza između kasnog neolita i ranog bakarnog doba, te da li je postojala neka kultura starija od starčevačke, koja je na ovom lokalitetu utvrđena još prilikom ranijih istraživanja, što bi potvrdilo da je ovdje postojalo naselje i prije dolaska starčevačke kulture koja je došla iz Podunavlja.
Kujundžić-Vejzagić je na kraju rekla da je pomoć stručnjaka iz Beča veoma korisna za arheologiju u BiH, jer će mladi bh. stručnjaci uz njih steći veliku praksu, a neki od njih će vjerovatno ići na edukaciju i praksu u Austriju.