Zeljocity wrote:
Vlasi nisu narod nego socijalni stalez??? Pa kako onda kralj Milutin zabranjuje srbima da se zene Vlahinjama??? Vlasi su narod i iz Milutinove zabrane se da izvuci zakljucak da ih je bilo jako puno u njegovom kraljevstvu pa zabranjuje da se srbi i Vlasi mjesaju vjerovatno iz straha za srpstvo.
Brate, nemoj da se ljutiš, ali sa ovakvim upisima ispadaš ozbiljan duduk za istoriju.
Da bi koliko-toliko ispravno tumačio neke istorijske spise, moraš pre svega da resetuješ savremene stavove, gledišta i predrasude. Znači, da isključiš savremenu političku percepciju, jer je reč o dokumentima iz XIV veka.
Reč je o nekom potpuno drugačijem vremenu i drugom društveno-političkom uredjenju i odnosima.
Kakav crni strah za srpstvo? Zašto bi uopšte ženidba za Vlahinju ugrožavala srpstvo?
Pre svega, tamo ne piše da Srbin ne sme da se ženi Vlahinjom, već da Srbin ne sme da se ženi medju Vlahe.
Da bi razumeo zašto to nije bilo dozvoljeno, moraš poznavati socijalni položaj Srba i Vlaha u toj srednjevekovnoj Srbiji.
Srbi su bili zavisni zemljoradnici koji su zemlju obradjivali za vladara, vlastelu i crkvu i nisu smeli napuštati imanja, a Vlasi su bili nomadski stočari koji su imali slobodu kretanja.
Ako bi se neki Srbin oženio medju Vlahe, to bi praktično značilo da on menja svoj socijalni status, da napušta zemlju koju mora obradjivati i odlazi u brda i planine da čuva stoku. Time feudalac gubi radnu snagu na posedu, što mu nikako nije bilo u interesu.
Zato tamo piše:
"Srbin da se ne ženi među Vlasima. Ako se pak oženi bez znanja igumana,
da se uhvati i sveže i on i Vlah od koga bude uzeo ženu, te da se vrati silom opet na očevo mesto."
Znači, možeš se ti oženiti za Vlahinju, ali ne možeš napuštati zemlju koju obradjuješ i ideš u brda i planine, već i ženu i tazbinu ima da dovedeš da obradjuju s tobom tu zemlju.
Ti pojmovi Srbin i Vlah zaista jesu bile socijalne odrednice i odnosile su se na socijalni položaj i zanimanje ljudi, a ne na njihov etnicitet.
Mada nema dileme da nazivi za te socijalne pojmove imaju veze sa etničkom pripadnošću, jer su se od doseljavanja Srbi Sloveni bavili zemljoradnjom na posedima, a starosedeoci Vlasi su bili uglavnom stočari u brdima i planinama.
Medjutim, ti Vlsi stočari su kroz vekove potpuno slavenizirani i kad je Milutin donosio tu povelju, verovatno više nije ni bilo razlike izmedju Srba i Vlaha u pogledu jezika, vere, običaja i ostalog što definiše jedan etnos. Ali su ostali ti nazivi Srbin i Vlah kao odrednice za socijalni stalež.
Uostalom, nije to bio slučaj samo u Srbiji. Isto se dešavalo i u Hrvatskoj.
"Istražujući povijest Vlaha u Hrvatskoj (hrvatske Vlahe) R. Lopašić je još 1894. zabilježio ovo: »u planinskih i primorskih predjelih Hrvatske, počev od Gvozda Modruškoga pa do Dubrovnika i Kotora, bilo je već u srednjem vieku pored Hrvata i drugih stanovnika, koje zvahu Vlasi ili Morovlasi (Morlaki). Nijesu to bili doseljenici iz Bosne i srbskih zemalja, gdje je također bilo Vlaha, već domaći žitelji, Latini ili romanizirani Iliri, koji su nakon došastja Hrvata slavizirani. Pohrvaćenje romanskih Vlaha na hrvatskom zemljištu (izuzev nekoje primorske gradove) svršilo se jako rano, te se oni počev od 14. vieka, odakako spomenici o Vlasih u Hrvatskoj govore, neluče etnografski od Hrvata, već jedino poslom i zanimanjem, stanujući ponajviše u gorskih i šumovitih priedjelih i baveći se poglavito pastirstvom."